 |
FRI, 08 NOV 2002 12:04:48 GMT
"Tipicno nasa, balkanaska glupost"!?
Ovim recima privedeni generalni sekretar NDP Xhevat Ademi
prokomentarisao ono sto mu se dogodilo - slucaj koji je mogao
iskomlicirati odnose u novoj vladinoj koaliciji i pre odrzavanja prve
sednice nove vlade Branka Crvenkovskog
AIM Skopje, 06.11.2002
Privodejnje Xhevata Ademija, generalnog sekretara Nacionalno demokratske
partije (NDP), prilikom pokusaja da ode u Albaniju, nesumljivo bio je
zadnji pokusaj starih struktura Ministarstva unutrasnjih poslova (MUP)
Makedonije da novoj vladi prirede neprijatno iznenadjenje pre odrzavanja
prve sednice nove vlade. Naime policija je Ademija privela na osnovu
zahteva skospkog suda i poternice koju je na osnovu tog zahteva izdala
policija avgusta prosle godine. Zahtev za privodjenje suda baziran je na
optuznicima koje su protiv 53 Albanaca pokrenula tuzilastva na raznim
nivoima i odnose se na ljude koji su rukovodili Nacionalno
oslobodilackom armijom (NOA). Nakon zahteva suda i potrenice policije
NOA je sama sebe raspustila u septembru 2001, a usvojen je i Zakon o
amnestiji kojim su pripadnici NOA oslobodjeni sudskog gonenja, sem u
slucaju tezih dela protiv humanosti, ali u ovom slucaju nadlezan je
haski Tribunal. Drzavni tuzioc Makedonije Stavre Djikov medjutim smatra
da i makedonski pravosudni organi imaju pravo da vode svoje istrage,
podizu svoje optuznice i realiziraju sudske procese na osnovu ovih
optuznica. Stvar je na neki nacin iskoplikovao i Tribunal, koji je od
nadleznih sudova zatrazio preuzimanje 5 konkrethih slucajeva (izmedju
ostalog i ovog) iz nadleznosti lokalnih makedonskih sudova. Ovi pak jos
uvek nisu doneli odluku dali ce udovoljiti zahtevu Tribunala.
Kako god bilo, jasno je da policija je imala brojne sanse da privedu
Ademija, a i ostalih 52 protiv kojih je podignuta optuznica, izmedju
ostalih gotovo kompletno vodjstvo Demokratske unije za integraciju (DUI)
koja je proizisla iz NOA i koja je albanski koalicioni partner u
tekizabranoj vladi Branka Crvenkovskog.
Ademi je na press konferenciji, odmah nakon sto je pusten na slobodu
odlukom istraznog sudca pred kojim ga je policija privela nakon 24
satnog zadrzavanja u policiji, izjavio je da se nije skrivao, da je zbog
partiskih aktivnosti mnogo putovao u zemlji i inostranstvu (najmanje
deset puta), cak da ga je saobracajna policija zaustavljala na
kontrolnim punktovima, te da je protiv njega tri puta podnela prekrsacnu
prijavu zbog prebrze voznje!
Ova se epizoda moze podvesti pod komentar Ademija "Tipicno nasa,
balkanska glupost", ali stvari nisu tako jednostavne. Porazena
VMRO-DPMNE je vec odlucila da ne ucestvuje u radu parlamenta tokom ove
godine protestirajuci na taj nacin sto je DUI postala deo vlade.
Posredno partija ranijeg premijera Ljubco Georgiuevskog time sebe stvara
dalju otstupnicu od finalizacije implementacije obaveza iz Ohridskog
okvirnog sporazuma, jer je novom parlamentu ostavljeno da dovrsi posao
usvajanja i promene nekih zakona za sta je potrebna kvalificirana vecina
od najmanje 80 glasova koju vladina koalicija nema. S druge strane
jasno je da se opozicija odredila da sve poteze nove vlade posmatra
kroz prizmu "ustupaka teroristima i ubicama" i tako sebe u kombinaciji
sa pretpostavljenim socijalnim nezadovoljstvom zbog katastrofalnog
stanja makedonske ekonomije omoguci rast rejtinga kog etnickih
Makedonaca na bazi albanofobije. Time ce svakako biti otezana pozicija
SDSM i LDP kao makedonskih delova nove vlasti jer ce se svakodnevno
suocavati optuiznicama za nacionalnu/etnicku izdaju, a svako posezanje
ka postupcima iz ovakvog arsenala kvarice im odnose sa DUI.
Jer, i pored toa sto su razgovori oko zajednicke vladine platforme i
podele pozicija u vlasti protekli manje vise bez vecih problema, vise
nego ocito da nad odnosima novih koalicionih partnera u krajnjoj liniji
lebdi neka vrst uzdrzanog uzajamnog nepoverenja. Denko Malevski,
profesor skopskog Pravnog fakulteta, u svojoj mesecnoj analizi u
"Utrinskom vesniku" s pravom konstaira da novi partneri u vladi, iako se
zajednici mogu identifikovati kao snage koje su "pored medjunarodne
zajednice odigrale odlucujucu ulogu u uspostavljanju mira" , ipak kao
polaznu tocku u realizaciji njihovog teskog zadatka ocuvanja mira i
unapredjenja demokratije imaju gradjenje uzajamnog poverenja. U ovom
kontekstu stvari se kompliciraju time sto SDSM i LDP s jedne strane i
DUI s druge u vladu ulaze sa i bez prethodnog "bagaza", ali sto je
vaznije i razlicitim politickim mentalitetom. Dosadasnje ucesce u vlasti
SDSM karakteriziralo se sporim delovanjem, gotovo odlaganjem svakog
probleme do momenta njegove kulminacije i onda se po pravilu iznalazilo
resenje "od danas za sutra". DUI pak insistira na evidntiranju probelema
i odredjivanje rokova za njihovo razresenje i presudnim za odrzavanje
koalicije smatra njenu efikasnost.
Istrazivanje agencije "Brima Galup" obavljeno od 15 do 20 oktobra
pokazalo je da svaki drugi gragjanin poddrzava novu vladu, da je
premijer Branko Crvenkovski politicar sa najvecim poverenjem medju
biracima (23.4 procenata). Pravo iznenadjenje je da se odmah nakon
Crvenkovskog nalazi satanizirani u makedonskoj javnosti Ali Ahmeti
doduse sa tri puta manjim procentom podrske, dok se Ljubco Georgievski
nalazi na samom repu sa poddrskom od 1,3 posto anketiranih.
Gotovo polovina anketiranih (46,9 %) odobrava formiranje vladine
koalicije izmedju kolicije "Za" (SDSM, LDP i neke manje partije sa
etnickim predznakom) i DUI. Ali vreme za blanko toleranciju koja se
novoj vladi daje iznosi od najvise 12 meseci (38,2 posto), preko 9
meseci (28%) i sest meseci (25,5%).
Vidljivo je da vecina stanovnista koja je na izborima dala poddrsku
snagama koje su se opredelila za zavrsavanje implementacije Ohridskog
sporazuma kao polazne pozicije gradnje makedonskog drustva na novim
osnovama, ipak nece novoj vladi dati puno vremema da se spravi i ostalim
problemima, mnogo bitninijim po egzistenciju i standard stanovnistva.
Nova vlada se od samog pocetka suocila gomilom tekucih pitanja koja je
dobila u nasledje (od praznih kasa ministarstava, administraciju koja je
do te mere partizirana sto pretstavlje "petu kolonu" u redovima nove
vlade do gomile zamrznutih strajkova koju su stavljeni u mirovanje, a od
nove vlade zahtevaju donosenje resenja od danas za sutra). Na to se
nadovezuju i neizvesni i teski pregovori za MMF i Svetskom bankom radi
nastavljanje suradnje, koji su iskomplicirani i predizbornim paktom sa
sindikatima koje od vlade ocekuju poddrsku koju medjunarodne institucije
iskljucuju. Tu je i pitanje arbitrarnog izjasnjavanje predsednika drzave
i nove vlade o tome od koga ce zatraziti da vodi misiju nakon pretsanka
mandata NATO-vih "lisica" 15 decembra. Obe zainteresirane strane, NATO i
EU, izbegavaju da se o tome same dogovore i pritiscu da odluku u vidu
formalnog poziva jedne ili druge strane donese makedonska strana. A to
ne mora, ali moze imati odraz na ocekivanu finansisku pomoc ili isporuku
obecane moci od strane drzava koje jednu ili drugu stranu smatraju
blizom.
Ocito nova vlada nece imati uobicajeni mir od sto dana da bi se
unutrasnje konsolidirala. Morace paralelno sa osvajanjem institucija
sistema, koje su po svim linijama partizirane i i kao takve ne retko
nekompetentne, da se suocava sa pritiskom za smanjivanje drzavne
administracije (jedan od zahteva MMF i Svetske banke za dalju poddrsku)
u kombinaciji sa realiziranjem obaveza koje je nametnuo Ohridski
sporazum u pogledu ucesca Albanaca u drzavnoj administraciji. Sto se
pojednostravljeno moze svesti i na konstataciju da ce Makedonci gubiti
radna mesta u drzavnoj upravi, dok Albanci ce u njoj biti zaposljavani.
Rasciscavanje nekih epizoda iz proslogodisnjeg rata, sto ce po nekim
prognozama ulogu MVR osvetliti sa krajnje negativne strane, moze dodatno
biti (zlo)upotrebljeno za dalje politicko prepucavanje po etnickoj
liniji.
Ne manje komplikacije novoj vlasti ce doneti i zapocinjanje bitke protiv
korupcije i organiziranog kriminala koji su bili jedna od glavnih
obelezja stare vlasti. Novu vlast jednostavno ceka gjavolski tezak
posao.
ISO RUSI
|
 |