 |
WED, 30 OCT 2002 11:40:04 GMT
Kisobran ostaje otvoren
Nije vise sporno: neki vid medjunarodnog prisustva ostaje u
Makedoniji bar jos neko vrijeme. Mozda samo bude promjenjena boja
kisobrana
AIM, Skoplje, 30. 10. 2002.
Doslovno necujno, 26. Oktobra mandat NATO-misije “Jantarna lisica”
produzen je za samo dva mjeseca. Ne, dakle, kao sto je u ranijim
prilikama bio slucaj, za tri-cetiri. Dobri znalci odnosa u komandi
makedonske misije tvrde da njeni pripadnici jedva da su mogli prikriti
da se osjecaju poput muzicara kojima je neko iznenada produzio
fajront. Tako, “odsvirace” zavrsnicu nekako preko volje, tek da
odsviraju s mislima u svojim dalekim zavicajima kojima ce se zaputiti,
bude li sve islo kako treba, nekako o Bozicu. Njihov “fajront” vec je
u par navrata odlagan. Jednom da bi bila dovrsena reintegracija
teritorije zemlje poslije proslogodisnje krize, onda da bi u miru i
redu protekli septembarski parlamentarni izbori, sada zato sto se
politicari nisu na vrijeme dogovorili, ko ce naslijediti “Lisice”. A
neko mora – takvog su misljenja svi medjunarodni zvanicnici angazovani
u rasplet konflikta u Makedoniji.
Shefovi drzava i vlada clanica Evropske unije su se na svom
posljednjem samitu proslog petka u Bruxellesu dogovorili da s NATO-om
sklope "stalni sporazum" o koristenju kapaciteta koji omogucava
da "evropske snage" od polovine decembra zamjene trupe Alijanse u
misiji koja ce biti "nesto izmjenjena", izjavio je visoki predstavnik
EU Javijer Solana. I, ovo je bilo najzad nesto konkretno. Naime, od
martovskog samita u Barceloni kada su Evropljani objavili svoju zarku
zelju da se okusaju u Makedoniji pa do petka nije se maklo doslovno ni
jedan korak. Razlog lezi u grcko-turskom rivalstvu o tome, ko ima jaci
uticaj u Evropskoj uniji odnosno NATO-u u pogledu koristenja
kapaciteta Alijanse u regionalnim pitanjima.
Orijentacija na stvaranje tzv. “evropskog bezbjednosnog identiteta”
uocljiva je vec godinama. Najprije se pokusalo sa aktiviranjem
Zapadnoevropske unije a krajem prosle decenije doslo se do konkretnih
odredbi sa Sjeveroatlantskim savezom koje Evropskoj uniji obezbjedjuju
siru podrsku nego sto ju je ranije imala ZEU, garantovan je pristup
zvanicnicima EU operativnom planiranju NATO-a, Alijansa Uniji stavlja
na raspolaganje vlastite kapacitete, NATO-komanda se zalaze za
operacije predvodjene evropskim snagama i, na koncu, predvidjeno je
adaptiranje odbrambenih sistema NATO-a za operacije na evropskom tlu.
Sve ovo moguce je jedino uz saglasnost Turske kao clanice NATO-a no ne
i Evropske unije. Sa svoje strane, Grcka se unutar EU tvrdoglavo
protivila da se ljutom rivalu uopste pruzi prilika da odlucuje o ovako
delikatnim pitanjima.
Solana je u pomenutoj izjavi dodao da je o buducoj evropskoj misiji
razgovarao s makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim i
mandatarom za sastav buduce vlade Brankom Crvenkovskim te da "misli da
oni zele neku vrstu medunarodnog prisustva" u zemlji i po okoncanju
sadasnje NATO-misije. Makedonski drzavni vrh, po rijecima Haviera
Solane, smatra da bi za potpunu stabilizaciju bilo korisno da u tu
zemlju dodju
odredene "medunarodne snage" po odlasku 700 vojnika Sjeveroatlantskog
saveza.
Makedonski vrh je, istina, bio vise zainteresovan za ostanak NATO
struktura u zemlji. No, ako vec mora, neka i Evropljana; mozda i u
tome ima nesto dobro!? Recimo, mozda se tako steknu poeni na brzoj
integraciji u samu Uniju. Predsjednik Trajkovski do sutrasnjeg
izglasavanja vlade u Sobranju trenutno “svira” kao solist. Ostavlja
utisak da ni sam nije bas nacisto, kakvo medjunarodno prisustvo bi
bilo najpozeljnije. U jednom trenutku ispipavao je puls stranih
diplomata, kako bi bila prihvacena jedna preventivno-mirovna misija
nalik na onu neslavno prekinutu s proljeca 1999, na pragu angazmana
NATO-a u kosovskoj krizi. Ta misija bila je pod komandom Ujedinjenih
nacija a ne Sjeveroatlantskog saveza i isticana je kao najuspjesnija
medjunarodna misija u novijoj istoriji svjetske organizacije.
Prekinuta je poslije brzoplete odluke makedonske vlade da prizna
Tajvan sto je NR Kinu nagnalo da u Savjetu bezbjednosti uskrati dalju
podrsku UNPREDEP-u.
Kako lokalni mediji saznaju iz okoline shefa makedonske drzave,
Trajkovskom je stalo da se izbjegne nekakav evropski eksperiment tokom
kojeg bi se oprobale na brzinu skupljene snage. Stoga, evropske snage
bi morale ispuniti par uslova, istih onakvih kakve NATO ispunjava k’o
od sale: biti komplementarne s NATO-trupama i pruziti pomoc u
obezbjedjenju poroznih drzavnih granica, narocito prema Kosovu i prema
Albaniji. Sto se tice ovog posljednjeg i mozda najvaznijeg, nakon
mnogo sumnjicenja, kritika i osporavanja, makedonske vojne vlasti su
posljednjih mjeseci konacno dale prolaznu ocjenu pripadnicima KFOR-a,
dakle NATO-a, da su postali efikasni na cuvanju granice s kosovske
strane. Otuda, vjeruje se, dolaze sva zla po Makedoniju.
Skepsa je bila osnovno stanje duha koje je pratilo najprije dolazak
NATO-vojnika u sastavu misije “Sustinska zetva” avgusta prosle godine
dok su se krizna zarista jos pusila. Zadatak te misije bio je
skupljanje oruzja pripadnika Oslobodilaccke nacionalne vojske i njeno
samoraspustanje. Kraj misije mjesec dana kasnije docekan je
podsmijehom: prikupljeno je svega 3.800 muzejskih primjeraka. Ipak,
oruzje je uglavnom umuknulo.
“Lisice” koje su dosle potom radile su na povratku bezbjednosnih snaga
na krizna podrucja, reintegraciji teritorije zemlje, na pruzanju
zastite posmatracima EU i OEBS na proslomjesecnim izborima. Imace
stanovitu ulogu i tokom predstojeceg popisa stanovnistva od 1. Do 15.
Novembra. Iako misija broji samo 700 vojnika, njihov psiholoski
doprinos prevladavanju krize je nemjerljiv. Mnogi se ne usudjuju ni
misliti, kako bi sve zavrsilo bez njihovog prisustva. Posebno u
svjetlu sporadicnih a zestokih incidenata.
U Bruxellesu upadljivo insistiraju na makedonskoj suverenosti tvrdnjom
da ce odluku o vrsti i karakteru buduce misije donijeti sama
makedonska vlada. Sama ce, takodje, podnijeti i zahtjev na zeljenu
adresu. Ipak, sve ono sto je rekao evro-komesar Solana i sve drugo sto
se kao background cijele price naslucuje, upucuje na zakljucak da je
odluka vec donesena. Makedonske vlasti ce je samo potpisati.
ZELJKO BAJIC
|
|
