AIM: start



THU, 28 MAR 2002 12:24:27 GMT

Kontingenti kao legalan izvor korupcije

Pod rezimom kontingenata nalaze se takoreci skoro svi strateski proizvodi: secer jestivo ulje, sirovo ulje za preradu, zamrznuto meso za preradu, brasno i psenica, juzno voce, mlijeko i mlijecni proizvodi, alkohol, krompir… Prema ministru Fetaiu, njima se stiti domaca proizvodnja

AIM, Skoplje, 27.03. 2002.

"secerne afere", zamrznuto meso, bugarski sir, hrvatske kvote, mlijeko u prahu, brasno i psenica, jestivo ulje… ovo su samo neke od afera koje u kontinuitetu "potresaju" Ministarstvo za ekonomiju u minulih 10 godina. I za vrijeme Socijaldemokratskog saveza i u vrijeme VMRO-DPMNE-a kontingenti za uvoz nisu izgubili svoju privlacnost. Samo su se promjenile firme koje, kao bliske vladajucim partijama, dobijaju najvece kontingente za bescarinski uvoz,

U vrijeme Socijaldemokratskog saveza to su bile "Evropa", skopska "Pivara", "Inospektar" a sada su glavne "Makedonija-tabak2000" "Viktorija-impeks", "DITA" iz Bogovinja…

I pored pisanja medija o skandaloznim podjelama kontingenata i javnih prozivki ministara za uzimanje mita i korupcije, ni jedan slucaj do sada nije dozivio rasplet a ni javni tuzilac se nije drznuo da provjeri, da li u tom pisanju mozda ima neke istine.

Kontingenti su zanimljivi posto se na robe koje se uvoze pod ovim rezimom ne placaju carine i prelevmani. To ih u startu pojeftinjuje za 50-80% u maloprodaji. Za svu robu koja se uvozi u kolicini vecoj od dozvoljene placa se carina koja je, po pravilu, vrlo visoka.

Otuda borba da se dobije neki kontingent za bilo sta a zatim slijedi trgovina samim tim kontingentima "ispod stola". Onima koji uistinu imaju potrebu za takvom robom a nisu uspjeli dobiti dio bescarinskih kontingenata vise se isplati kupiti kontingent od trgovaca nego placati sve carinske obaveze. A spisak roba koje se uvoze pod rezimom kontingenata i kvota zaista je dug i, prema makedonskim privrednicima, vrlo besmislen. Pod ovakvim rezimom uvoze se takoreci svi strateski proizvodi kao sto su secer, jestivo ulje, sirovo ulje za preradu, zamrznuto meso za preradu, brasno i psenica, juzno voce, mlijeko i mlijecni proizvodi, alkohol, krompir…

Pod rezimom kontingenata se uvozi i dobar dio proizvoda koji se uvoze iz zemalja s kojima Makedonija ima zakljucene ugovore o slobodnoj trgovini. To vazi za tekstil, prehrambene proizvode, hemikalije. "Kontingenti su jedan vid zastite domace proizvodnje u zemlji" kaze Besnik Fetai, ministar ekonomije.

Prema Fetaievim rijecima, roba za koju ce se utvrditi da za njom postoji potreba u zemlji uvozi se bez carine i prelevmana a na tu kolicinu se placa carina. "Ako odobrimo da uvoz robe bude slobodan, postoji opasnost od unistavanja primarne domace proizvodnje" objasnjava Fetai. No, na spisku roba koje se uvoze pod rezimom kontingenata nalaze se i robe koje se ne proizvode u Makedoniji. Zamrznuto meso, naprimjer, koje se ne proizvodi u zemlji za preradjivacku mesnu industriju uvozi se pod rezimom kontingenata. Za kolicinu tog bescarinskog kontingenta placa se carina od 70%.

Na sastancima privrednika u Privrednoj komori jedna od "dezurnih tema" je raspodjela kontingenata. U Komori kazu da se privrednici najcesce zale da kontingente dobijaju trgovci i firme bliske vlasti koji ih potom preprodaju proizvodjacima.

"Ministarstvo za ekonomiju ne moze utvrditi, da li firme koje su ih dobile, kontingente same koriste ili ih prodaju drugim firmama" kazu u Ministarstvu.

Neki od makedonskih proizvodjaca se zale da im se kontingentima cini velika steta. Prema rijecima Andona Cobanova iz bitoljske Mljekare, kvote za bescarinski uvoz mlijeka jedan su od glavnih razloga za krize s mlijekom u zemlji. "Mlijeko je jedan od strateskih proizvoda a ugovorima o slobodnoj trgovini sa Slovenijom, Bugarskom, Hrvatskom i Jugoslavijom dozvoljava se uvoz stranog mlijeka bez placanja carine. Time se narusava domace trziste i stvaraju viskovi mlijeka koje potom drzava mora otkupiti" kaze Cobanov. Prema njegovom misljenju, ako drzava zeli pomoci domacim proizvodjacima, treba ih zastititi na isti nacin kao sto to cine druge evropske zemlje i Slovenija - s carinom i subvencijama a ne s kvotama i kontingentima.

Ministar Fetai priznaje da kvote i kontingenti u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini prave mnogo problema. To je narocito izrazeno u trgovinskim odnosima s Hrvatskom s kojom se vodi pravi trgovinski rat. "Kasni se s raspodjelom kvota za poljoprivredne proizvode, one se dijele preduzecima koja nemaju potrebu za njima, koristi se nelojalna trgovacka praksa da se ogranici trgovina" kaze Fetai. Identicne optuzbe za makedonskog ministra dolaze i s hrvatske strane.No, ostaje cinjenica da je Makedonija odbila prijedlog hrvatske strane o liberalizaciji trgovine izmedju dvije zemlje. Medjutim, kao kuriozitet i podatak da Makedonija po prvi put ima suficit s Hrvatskom, ali je zato obim trgovinske razmjene drasticno pao u poredjenju sproslim godinama. Ovo je samo jedan primjer, kako sporazumi o slobodnoj trgovini mogu unazaditi trgovinsku saradnju medju drzavama.

Poslije izbijanja "secerne afere" kad je ministar Fetai bio optuzivan da je bescarinske kontingente bijelog secera podijelio ljudima-firmama bliskim svojoj Demokratskoj partiji Albanaca, potpredsjednik makedonske vlade Zoran Krstevski je izjavio da se "stidi sto je dio vlade koju potresaju ovakve afere". Sigurno se stidio i kad je njegov "Makpetrol" dobio Fetaievu dozvolu da bez carine uveze 1.200 tona krompira ili, pak, kad je "Makedonija-tabak2000" dobila kontingent za uvoz "Podravkinih" supa.

Bivsi zamjenik ministra ekonomije Zoran Vitanov javno je rekao da raspolaze dokazima o kriminalu i diobi kontingenata za uvoz zamrznutog mesa te da je dio milionske zarade otisao u dzep ministra Fetaia a dio u partijsku kasu DPA. Te optuzbe sigurno je cuo i javni tuzilac Stavre Djikov. Ali, do sada ni jednom nije nasao za shodno da provjeri, da nema mozda u njima i nesto istine. Mozda ce sljedeci javni tuzilac imati vecu zelju da rascisti korupciju javnih sluzbenika?

BILJANA ZDRAVKOVSKA