AIM: start



MON, 25 MAR 2002 12:54:41 GMT

Razoruzanje - po zakonu

Medjunarodna zajednica, mnogi domaci analiticari, policija - svi misle da je doslo vrijeme da se oruzje okaci o klin. Da bi se to zaista i provelo, potreban je zakon

AIM Skoplje, 24. 03. 2002.

Skoro da ne prodje dan a da se u makedonskim medijima ne pojavi informacija o samoubistvu, ranjavanju ili samoranjavanju pripadnika snaga bezbjednosti ili civila. Casu je izbleda prelio slucaj ranjavanja jednog sesnaestogodisnjaka u okolini Strumice prije nekoliko dana od strane pripadnika rezervnog sastava policije. Mladic ce do kraja zivota ostati invalid - kazu ljekari ne iskljucujuci i mogucnost da se zdravstveno stanje moze pogorsati. Javnost je ostala zgrozena…

Prema grubim, mozda i malcice pretjeranim, procjenama, u zemlji se nalazi oko 500 hiljada komada ilegalnog oruzja. Do oruzja nije tesko doci, cijena pistolja katkad, ovisno o potraznji, padne i na pedesetak pokojnih njemackih maraka. Cinjenica je da je posljednja uspjesna amnestija za vlasnike ilegalnog oruzja izvedena davne 1984. Godine. Uvrijezena je pretpostavka da su naoruzani uglavnom Albanci. To je mit koji vec godinama forsiraju mediji na makedonskom. Pothranjuju ga i zvanicni izvori. Tako ce u jeku najnovije kampanje o razoruzanju Armija izaci s procjenom da je u vrijeme nereda u susjednoj Albaniji u proljece 1997. u Makedoniju ilegalno preneseno oko 300 hiljada komada oruzja uglavnom kineske proizvodnje. Medjutim, kriza je pokazala da ni Makedonci ne osjecaju neko osobito gadjenje od ilegalnog naoruzanja. Stavise, vecina od pomenutih slucajeva ranjavanja, samoranjavanja i samoubistava otpada na makedonske sredine. Dovoljna je kakva vaznija medjunarodna utakmica, svadba ili neka druga porodicna svecanost pa da odjekne prava pravcata kanonada s prozora zgrada, po kucnim ulicama, dvoristima.

Ministarstvo unutrasnjih poslova najavilo je da ce njegov prijedlog zakona kojim bi se gradjanima omogucilo da predaju ilegalno oruzje bez posljedica ugledati svjetlo dana kroz nedjelju-dvije. Koliko su mediji uspjeli isceprkati, prijedlogom je predvidjeno da se osobe koje predaju ilegalno oruzje u roku od 45 dana biti amnestirane a, po isteku tog roka, uslijedice stroge sankcije. Zakon bi vazio za sve gradjane, bez obzira na etnicku pripadnost. Ovoj cinjenici se daje posebna vaznost s obzirom da je krajem proslog ljeta uz pomoc NATO-"Lisica" provedena operacija "neophodna zetva" koja se odnosila samo na predaju oruzja pripadnika Oslobodilacke nacionalne vojske. Prema sadasnjem prijedlogu Ministarstva unutrasnjih poslova, osobe koje u predvidjenom roku predaju oruzje nece biti evidentirane i garantuje im se zastita identiteta. Predvidjena su dva nacina za predavanje oruzja: prvo, na policijskim punktovima i u policijskim stanicama i, drugo, posmatracima Evropske unije i OEBS. Posmatraci bi bili u pratnji NATO-a. Protiv onih koji ne predaju oruzje bice preduzete zakonske mjere i zatvorske kazne iznad 10 godina. Svoj nezvanican prijedlog ponudio je i portparol Generalstaba makedonske Armije Blagoja Markovski: za svaki otkriven ilegalni metak - godina zatvora.

Vlastite prijedloge zakona o amnestiji za vlasnike ilegalnog oruzja najavile su i dvije opozicione partije. Najaca medju njima, Socijaldemokratski savez, uz mogucnost amnestije zalaze se i za provjeru svih legalnih vlasnika smatrajuci da i medju njima ima onih koji su dozvole dobili "na lijepe oci", ne ispunjavajuci dakle zakonske propise o nekaznjavanju ili nesto slicno. Najveca opoziciona partija protivi se legalizaciji ilegalnog oruzja. Ne samo zbog predstojecih parlamentarnih izbora - za sta je optuzuju. U Socijaldemokratskom savezu objasnjavaju da ce na taj nacin vladajuca VMRO-DPMNE zapravo pokusati "oprati" sve nelegalne postupke kojim je svojim clanovima i simpatizerima tokom krize dijelila naoruzanje.

Demokratski savez bivseg ministra unutrasnjih poslova Pavla Trajanova predlaze da se ostavi tromjesecni rok za dobrovoljno predavanje oruzja uz mogucnost davanja novcane naknade odnosno legalizaciju oruzja. Kako argumentuje iskusni policajac Trajanov, prosto je nemoguce uspostaviti pravu kontrolu te bi davanje simbolicne naknade od desetak ili nesto vise eura moglo biti primamljivo za predaju kalibara koje gradjani ni pod kojim uslovima ne mogu posjedovati tipa minobacaca, automata itd. U slucaju pistolja ili pusaka moglo bi se primjeniti rjesenje vidjeno i na nekim drugim stranama - izvrsiti legalizaciju bez pretjeranog propitivanja o porijeklu. Po isteku roka, predlaze se otkrivanje i skupljanje nelegalnog oruzja u zemlji. Sam Trajanov bio je inicijator prije tri godine, bas u vrijeme dok je bio ministar, regionalne akcije za razoruzanje promovisuci podatak da na lose kontrolisanom granicnom podrucju izmedju Makedonije, Albanije, Kosova i Crne Gore cirkulise mozda i milion komada ilegalnog oruzja. Susjedi nisu pokazali nikakav entuzijazam da se poradi na realizaciji inicijative.

Specijalni predstavnik Ujedinjenih nacija na Kosovu Michael Steiner vec je promovisao svoje vidjenje problema amnestije za vlasnike ilegalnog oruzja na Kosovu. Akcija je u toku a njeni rezultati ce biti poznati tokom aprila. No, tokom posjete skoplju 18. marta, iako je ocekivano da ce ovo pitanje biti jedno od transparentnijih, novinari nisu uspjeli dokuciti, da li je na temu moguce saradnje Steiner razgovarao s makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim.

Na jednoj od redovnih konferencija za novinare predstavnici NATO-a, Evropske unije i OEBS-a izrazili su spremnost da se, na ovaj ili onaj nacin, ukljuce u realizaciju operacije, uslovno nazvane "Neophodna zetva2". Sasvim logicno, lose bi bilo da efekti i te druge operacije budu onog dometa kao sto su bili u operaciji razoruzanja pripadnika Oslobodilacke nacionalne vojske (skupljeno oko 4.000 komada, kako su procjenili eksperti). Doduse, svi ozbiljniji analiticari se slazu da je tadasnja "Zetva" imala prvenstveno politicko a tek onda i kvalitativno i kvantitativno znacenje. U repriznoj operaciji moralo bi biti obrnuto: kolicina skupljenog oruzja morala bi biti vaznija od ma kakve politike.

Nije, medjutim, malo onih koji misle da je najvaznije da se otklone politicke pretpostavke da bi oruzje uopste ponovo progovorilo. Cak i pod uslovom da se postigne rekordno dobar rezultat skupljanja oruzja, ma koliko kazne bile drakonske, protekle godine na Balkanu su pokazale da oruzje, kad zatreba, nije tesko nabaviti. Neki balkanski ratoljupci su ga pribavili preko noci.

ZELJKO BAJIC