AIM: start



SAT, 23 FEB 2002 10:42:49 GMT

Kako će se trgovati akcijama u Crnoj Gori

Ništa bez posrednika

Prema propisima koje je osmislio Savet za privatizaciju, a prihvatila Vlada Crne Gore, akcijama se može trgovati samo preko ovlašćenih brokerskih firmi. Oponenti ove odredbe tvrde da je ona u suprotnosti sa ustavnim pravom slobodnog raspolaganja privatnom svojinom

AIM Podgorica, 22.02.2002. godine

Od ponedjeljka, 4. marta, Crnogorci će biti u prilici da trguju akcijama do kojih su došli u procesu masovne vaućerske privatizacije.

Svi punoljetni gradjani Crne Gore, podsjetimo, dobili su u prvoj polovini prošle godine privatizacione kupone sa pet hiljada vaućer poena koje su mogli da ulože u privatizacione fondove (njih šest), ili direktno u neka od 122 preduzeća sa MVP liste. Pravo ulaganje je, u procesu aukcije, iskoristilo skoro 400 hiljada gradjana Crne Gore - odnosno, preko 90 odsto.

Prve ponude za trgovinu već su date. Jedna od ćetiri brokerske kuće sa ovašćenjem za trgovinu hartijama od vrijednosti dobila je od svog klijenta zahtjev za kupovinu akcija cetinjskog holdinga "Obod". Anonimni kupac spreman je da akcije ćija je nominalna vrijednost veća od 200 maraka, plati po cijeni od 27 maraka za akciju.

Disproporcija ponudjene i nominalne cijene ćudi samo na prvi pogled. Međutim, uzme li se u obzir da je nominalna vrijednost preduzeća koja su privatizovana u procesu MVP utvrdjena na osnovu knjigovodstvene vrijednosti iz 1991. godine - jasno je da je ona u najvećem dijelu ovdašnjih preduzeća , u međuvremenu, višestruko obezvrijedjena. Mada, ima i drugačijih primjera, poput crnogorskog Telekoma koji je u protekloj deceniji brojnim investicijama znaćajno povećao svoju vrijednost.

Zato u crnogorskoj stručnoj javnosti nema dilema po osnovu buduće vrijednosti akcija - njih će utvrditi tržište. Podjele nastaju kada su u pitanju modaliteti trgovini.

Prema propisima koje je osmislio Savet za privatizaciju, a prihvatila Vlada Crne Gore, akcijama se može trgovati samo preko ovlašćenih brokerskih firmi. Kupoprodajni ugovori sklopljeni direktnom pogodbom proglašavaju nevažećim. Takav stav opravdan je potrebom da se vlasnici akcija zaštite od mogućih prevara, i prodaje akcija ispod tržišne vrijednosti. Što se, navodno, vać dešavalo u zemljama jugoistočne Evrope koje su ranije prošle kroz proces MVP (Češka, na primjer).

No, uz brigu o novopeshenim akcionarima koji nemaju nikakvog iskustva sa trgovinom akcijama, ne treba isključiti ni materijalnu korist koju će od takve odredbe imati brokerske kuće, odnosno njihovi vlasnici (još uvijek nepoznati ovdašnjoj javnosti). Budući posrednici na tržištu akcija od vrijednosti već su najavili da će njihove usluge koštati od pet do petnaest eura po kupoprodajnom ugovoru.

Podgorička NVO "Centar za tranziciju" je Ustavnom sudu podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti takve odredbe Zakona o hartijama od vrijednosti. Direktor ove NVO Nebojša Medojević tvrdi da je to u suprotnosti sa odredbom Ustava kojom se garantuje pravo slobodnog raspolaganja privatnom svojinom.

"Ova odredba Zakona je apsurdna. Niko nema pravo da građane prisili da trguju preko brokera, ako oni to neće. Oni imaju pravo da se neposredno dogovore i trgovinu registruju u Centralnoj depozitarnoj agenciji, koja je dokaz transakcije i garant da niko ne može prodati akcije koje ne posjeduje", kaže Medojević uz ocjenu da su svi komentari o navodnoj zaštiti manjinskih akcionara apsurdni, jer o tome oni sami treba da odluće.

S druge strane, iz Agencije za hartije od vrijednosti ističu da su ovakve primjedbe inspirisane "vlastitim interesima" prigovaraća. Ipak, nedostaje mnoštvo objašnjenja. Primjera radi - da li će i država sjutra biti prinudjena da akcije preduzeća koje zeli da proda putem tendera, poznatom kupcu, nakon potpisivanja ugovora iznese na berzu. Uz plaćanje berzanske provizije i mogushnost da dio akcija kupe i berzanski mešetari koji nijesu konkurisali za kupovinu većinskog paketa akcija... Ili - zašto djed unuku nemože da pokloni akcije za rodjendan a da pri tome ne plati proviziju "tešku" jednu sedminu prosjećne plate u Crnoj Gori.

Skeptici, uostalom, već pretpostavljaju da je ovakav sistem trgovine osmišljen da bi "krupni igrači" - on koji su tokom prošle decenije stekli pozamašan kapital zahvaljujući vezama sa državnim aparatom - sada dobili priliku da, bez mnogo truda, novac investiraju u najprofitabilnija crnogorska preduzeća, kupujući njihove akcije po cijenama koje će sami diktirati. A teška ekonomska situacija natjeraće brojne Crnogorce da brzo posegnu za prodajom akcija koje su dobili u postupku MVP, ne pitajući mnogo za cijenu ili potencijalnu dividendu. Sve po sistemu: kako došlo - tako otišlo.

Od inicijative da Ustavni sud ocijeni ustavnost sporne odredbe Zakona slaba je vajda.

Višegodišnja praksa pokazuje da sudije ovog suda rješenje "škakljivih" pitanja mogu odlagati do u beskonaćno, sve dok postoji takav interes vlasti. Na primjer, Ustavni sud se skoro tri godine ne izjašnjava o inicijativi za ocjenu ustavnosti odluke o formiranju Savjeta za privatizaciju. U medjuvremenu je, samoinicijativno proglasio neustavnim Zakon o podržavljenju imovine nekadašnjih društveno politićih organizacija (SK, ŠRN...), tako da je ta imovina još uvijek vlasništvo vladajućeg DPS-a. DrugaČiju praksu, zato, ne treba oćekivati ni kada je u pitanju trgovina hartijama od vrijednosti.

Dakle, bez posrednika - nema ni trgovine.

Zoran RADULOVIĆ (AIM)