AIM: start



TUE, 29 JAN 2002 15:07:07 GMT

Demontiranje centralizovane drzave

U naredna gotovo 24 mjeseca postace mnnogo jasnije, znacili davanje vecih prava lokalnoj samoupravi pokusaj federalizacije, kantonizacije ili samo prosto davanje logicnih vecih ingerencija opstinama

AIM Skopje, 28. 01. 2002.

Poslanici u makedonskom Sobranju u cetvrtak uvece, bez imalo odusevljenja, izglasali su s dva mjeseca zakasnjenja Zakon o lokalnoj samoupravi. Narodni deputati iz makedonskog bloka pothranjivali su atmosferu da ce se predvidjenim rjesenjima malo-pomalo stici do federalizacije drzave. Prema prvobitnom prijedlogu vlade, bilo je predvidjeno da se vise opstina moze administrativno udruzivati; nije li to uvod u neku "albansku zajednicu opstina", "SAO Zapadna Makedonija" ili nesto slicno -argumentovali su. Do federativnog ustrojstva jedan je korak. Predstavnici tzv. "albanskog bloka" ustrajavali su na rjesenjima koja je ponudila vlada. Parlamentarni proces bio je blokiran. Tek ce uz vidno zalaganje evro-predstavnika Alaina Le Roya lideri-potpisnici Ohridskog sporazuma na jedvite jade uspjeti "izvuci kola iz snijega": opstinama se dozvoljava udruzivanje samo pojedinih funkcija. Uz sufliranje eksperata medjunarodne zajednice "ispeglana" su i neka druga sporna pitanja. Parlamentarna odluka bila je potom samo formalhnost.

Zakon o lokalnoj samoupravi predstavlja, inace, najvazniji projekat iz paketa propisa koji proisticu iz samog Ohridskog sporazuma. Poslanici su prvi put primjenili nacin glasanja propisan najnovijim Ustavnim recikliranjem: za sistemski zakon kao sto je ovaj bila je potrebna dvotrecinska vecina glasova pri cemu je nuzno da se pozitivno izjasni vise od polovine poslanika koji ne pripadaju vecinskom, to ce reci makedonskom, narodu. Ovim aktom predvidjena je decentralizacija na planu lokalne administracije, u obrazovanju, zdravstvu i slicno. Ideja-vodilja je da nezavisna i decentralizovana opstina postane osnova lokalne vlasti. U skladu s Ohridskim sporazumom i ustavnim izmjenama,sluzbeni jezici ce biti makedonski i jezik koji koristi najmanje 20% zitelja pojedine opstine. Ova odredba je u makedonskim politickim krugovima protumacena kao davanje sirih prava Albancima posto ce se u najvecem broju opstina na koje se ovaj stav odnosi koristiti upravo albanski. Predvidjena je znatno sira finansijska sloboda pojedinih opstina koja ce se ostvarivati kroz lokalne poreze,doprinose i takse a koristice se i drzavne dotacije i krediti. Opstina ce preuzeti neke nadleznosti pojedinih vladinih institucija: urbanisticko planiranje, osnivanje osnovnih i srednjih skola, ostvarivanje socijalne zastite... Donosenje Zakona je predstavljalo ispunjavanje posljednjeg preduslova za odrzavanje donatorske konferencije za dvije-tri nedjelje.

Decentralizacija vlasti bila je jedan od najznacajnijih zahtjeva Oslobodilacke nacionalne vojske ali i albanskog politickog bloka tokom pregovora o usvajanju Ohridskog sporazuma. Istovremeno, to je i jedan od zahtjeva na kome je proteklih godina insistirala medjunarodna zajednica. Naime, mnogo kritika je izreceno na izrazito centralizovanu vlast sto neminovno otezava demokratske procese. Zaista je bilo komicno da zakonodavni dom odlucuje o izboru, recimo, direktora neke seoske osnovne skole ili razrjesenju opstinskog sudije, o sudbini ljudi za koje poslanici nikad nisu culi.

Na potrebu decentralizacije vlasti ukazivala je i Zajednica jedinica lokalne samouprave, jedan od rijetkih foruma gdje su vlastiti interes nasli i Makedonci i Albanci. Dokazivali su da se drzava za ove godina nezavisnosti bavila svim i svacim, ponajvise nicim ili preciznije receno, sobom samom. Umorna od kardeljevskog komunalnog sistema, mlada makedonska drzava pomislila je da je lijek za sve njene boljke, eventualnu teznju politicara Albanaca za federalizacijom prije svega, stvaranje centralizovane vlasti u kojoj ni "pile ne moze proletjeti" a da se to u Skoplju ne zna.

Ministar lokalne samouprave Faik Arslani je objavio da Zakon o lokalnoj samoupravi predstavlja samo prvi korak ka decentralizaciji vlasti. Valja sad najprije donijeti jos tri zakona: o finansiranju opstina, o gradu Skoplju kao i Zakon o teritorijalnoj podjeli kojim bi broj opstina sa sadasnjih megalomanskih 123 bio reduciran na kojih devedesetak. Takodje, nuzno je napraviti izmjene u bar 80 drugih zakona i podzakonskih akata ne bi li sve profunkcionisalo. Za sve to treba vrijeme. Optimalna je procjena drzavnog vrha da bi Zakon o lokalnoj samoupravi trebao postati primjenjiv 1. januara 2004. Ne potrudi li se neko da se i ovaj rok, kao i kojesta drugo, malcice pomjeri.

Parlamentarno natezanje u javnosti jedva da je shvaceno nekako drukcije nego kao sudbonosno pitanje: ostaje li Makedonija unitarna drzava ili lagano pocinje njeno kantoniziranje i federiranje. Vrijeme koje dolazi zbilja ce pokazati, da li je opravdan strah Makedonaca od namjere Albanaca da bude tako. Ruku na srce, za deceniju nezavisnosti nema ni jednog politicara Albanca koji iole drzi do sebe da nije koketirao s idejom nekog drukcijeg, ne unitarnog ustrojstva zemlje. Zasto bi im sada Makedonci vjerovali na casnu pionirsku rijec?

Svijet je glasno i jasno rekao da je za unitarnu Makedoniju. Sada to mora uciniti i sama Makedonija. Pamecu svoje politicke elite ne smije uciniti ni jedan potez koji bi pitanje decentralizacije jedan ne obavezno politicki problem takvim i ucinila.

ZELJKO BAJIC