AIM: start



SUN, 27 JAN 2002 18:35:14 GMT

Strajk osnovnih i srednjih skola u Crnoj Gori

Direktori i ministri

Ucenici osnovnih i srednjih skola u Crnoj Gori zrtve su neodgovorne politike koja je vec bez perspektive ostavila mnoge generacije

AIM Podgorica, 27.01.2002. godine

Na ovaj zimski raspust gotovo polovina osnovaca i srednjeskolaca nije kuci donijelo dacke knjiice sa ocjenama vec su im iste procitane a znatizeljnim roditeljima saopstene preko telefonske zice. To je rezultat visemjesecnog natezanja izmedju granskog sindikata radnika u prosvjeti i Ministarstva prosvjete koje je dovelo do situacije da sindikat proglasi strajk kojeg ministarstvo na sve moguce nacine zeli minimizirati .

Sedam neisplacenih toplih obroka (40 maraka mjesecno) te dodatni zahtjev za promjenu koeficijenata po kojima se obracunavaju plate - javni su zahtjevi sindikata radnika u prosvjeti da bi se okoncao strajk. Kako su se pregovori zaostravali, prosvjetari su poceli vaditi iz bogatog arsenala propasti crnogorskog skolstva i dodatne, davno poznate argumente: nizak nivo nastavnog programa, nerjesavanje stambenih problema te apsolutnu centralizaciju skolstva koja se najakutnije odrazava prilikom imenovanja direktora skola koje postavlja sam ministar .

Za razliku od ministra unutrasnjih poslova Andrije Jovicevica (koji je prije nekoliko mjeseci zaprijetio ostavkom cim su doprinosi za njegov personal kasnili ni mjesec dana), ministar prosvjete dr Predrag Ivanovic se postavio potpuno suprotno: posvetio se javnoj raspravi o reformi skolstva fakticki se ponasajuci nenadleznim za rjesavaje konkretnog socijalnog problema zaposlenih u skolama. Objavivsi da ce isplatiti nekoliko zaostalih sljedovanja za topli obrok ministarstvo je bespogovorno odbacilo bilo kakve pregovore o promjenama koeficijenata svojih zaposlenika .

U stvari, ministarstvo samo slijedi stav Vlade da bi bilo kakvo povecavanje plata u sektoru javne potrosnje izazvalo nezadovoljstvo i podstaklo ostale proracunske potrosace da krenu istim putem . Apsurdnost ali i tragicnost citave situacije najbolje je, nehoticno ali iskreno, oslikao jedan od prosvjetnih sindikalnih voda koji je u radijskoj emisiji nakon nabrajanja licnih i kolektivnih problema gotovo ocajnicki izjavio: "Mi znamo da Vlada nema para ali neka nam ih da ".

Shodno mogucnostima (koje su ocito minimalne) ministarstvo je problem spustilo na direktore skola koji su shodno svom uticaju ( citaj: strahu ) medu nastavnim osobljem u jednom broju skola uspjeli sprijeciti stupanje kolektiva u strajk . Kako ova strategija izgleda u praksi najbolje se vidjelo u jednoj renomiranoj osnovnoj skoli ("Blazo Orlandic" u Baru) gdje se spor izmedu direktora i nastavnog kadra preneo na " bazu " to jest ucenike koji su proglasili vlastiti strajk. Ovaj ucenicki protest je, nakon kanonadi petardi i ataka na obliznje automobile, prekinula - policija .

Inace, u crnogorskom skolstvu zaposljeno je 12 000 ljudi koji odavno zive na ivici egzistencije (sadasnja prosjecna plata je oko 350 maraka, dok potrosacka korpa za cetvorooclanu porodicu iznosi oko hiljadu maraka). U meduvremenu, od stalno najavljivanih reformi nema nista a nastavni programi sve vise kasne za kulturnim i tehnoloskim prodorima razvijenog svijeta. Zato nastavni kadar prezivljava dajuci privatne casove ucenicima (jedan cas matematike ili fizike, u prosjeku, se placa 20 maraka). U nemogucnosti da drugacije popravi standard zaposlenih nadlezno ministarstvo precutno je dozvolilo ovaj vid "reketiranja ". Naravno, ovu cijenu "vanrednog rada" mogu placati samo imucniji roditelji.

No, bez obzira na imovinsko stanje roditelja crnogorski malisani gotovo nemaju sanse da dostignu nivo znanja i obrazovanja dostojan XXI vijeka. Za pismene zadatke djeca cesce dobijaju teme tipa " Pravoslavlje, nasa vjera najbolja" nego sto se i razmislja o Internetu, novim tehnologijama ili pak vjerskoj toleranciji . Ovdje se dolazi do veoma bitnog momenta koji za sada ne potenciraju ni prosvjetari ali ni ministarstvo. Naime, nije tajna da je u citavom periodu ratnog raspada SFRJ crnogorska prosvjeta bila rasadnik " patriotskih " i " antibirokratskih " tendencija Danas je upravo taj sloj nastavnog kadra protivnik reformi skolstva.

U "patriotskom prvenstvu" za sezonu 1988/89 nastavni kadar se izuzetno istakao odvodeci , izmedu ostalog , djecu na raznorazne mitinge podrske ili osude . Dok se Crna Gora usijavala na plamenu po susjedstvu popaljenih kuca nikome nije smetalo da radi ni za 10 DM i dzak brasna ali zato sada kada se primice razrjesenje drzavnog pitanja prosjecna plata od oko 320 DM izgleda mizerno . Po svemu sudeci, umjesto evropskih integracija crnogorska mladost se treba pripremiti za novi ciklus "mitingovanja " .

Zanimljivo je da se Univerzitet Crne Gore nije se pridruzio strajku, sto - obzirom na kadrovsku i idejnu isprepletanost univerzitetskog osoblja sa vladajucom pkjoalicijom - i ne cudi .

Aleksandar SJEKLOCA (AIM)