AIM: start



WED, 23 JAN 2002 12:13:51 GMT

Hrvati na sljedećim izborima

U dva nacionalna bloka

AIM, Mostar, 23.01.2002. Stranke s hrvatskim političkim predznakom na sljedećim izborima vjerojatno će se okupiti u dva nacionalna bloka, doznaje AIM iz dobro obaviještenih izvora. Sadašnje hrvatske stranke Alijanse za demokratske promjene, Nova hrvatska inicijativa Krešimira Zubaka, Hrvatska seljačka stranka Ilije Šimića, te Narodna stranka Radom za boljitak braće Ivanković već su, uveliko, u pregovorima oko formiranja nacionalnog bloka hrvatskih stranaka lijevoga centra, koji bi se suprotstavio desničarskom bloku, već, odavno okupljenom u hrvatski narodni sabor.

Bloku hrvatskih stranaka Alijanse, kako sada stvari stoje, mogli bi se priključiti i nekadašnji političari iz reda HDZ-a, koji sada figuriraju kao slobodni strijelci, Jadranko Prlić i Neven Tomić, te bivši rektor Mostarskog sveučilišta Marko Tadić, koji jedno vrijeme i predsjedavao koordinacijom spomenutih stranaka, formiranom nakon prošlih općih izbora. Nije isključeno da ovome stranačkom bloku pristupe i neki sadašnji dužnosnici HDZ-a, u prvom redu Mariofil Ljubić i Miro Grabovac-Titan, koji su odbili zapovijed vrha HDZ BiH da napuste parlamente.

Kada je u pitanju mogući kandidat ovoga bloka za hrvatskoga člana Predsjedništva, njega treba, prije svega, tražiti u redovima Nove hrvatske inicijative, a izvori iz ove stranke otkrivaju da će to najvjerojatnije biti aktualni ministar obrane Federacije BiH Mijo Anić. O kandidaturi za člana Predsjedništva BiH ozbiljno razmišlja i aktualni mostarski gradonačelnik Neven Tomić, a nije isključeno ni da se Krešimir Zubak po treći put kandidira za ovu funkciju. Podsjetimo da je na izborima 1996. kao kandidat HDZ BiH Zubak izabran u državno Predsjedništvo, da bi 1998. godine, ovaj put kao kandidat NHI, doživio poraz od lidera HDZ BiH Ante Jelavića, ali i kandidata SDP BiH za ovu funkciju Gradimira Gojera.

Posljednja istraživanja javnog mnijenja, obavljena pod okriljem OSCE, strankama spomenutog bloka ne daju velike šanse da će prijeći izborni prag ukoliko samostalno nastupe na izborima, te je njegovo formiranje, uz političku bliskost, ovim strankama nužno kako bi osvojili zastupnička mjesta u federalnom i državnom parlamentu. Drugi blok hrvatskih stranaka, kojeg predvodi HDZ, faktički egzistira još od objave rezultata prošlih izbora, a, kao što je poznato, okuplja još i Hrvatske demokršćane Petra Milića, Hrvatsku stranku prava BiH te Hrvatsku kršćansko-demokratsku uniju (HKDU) BiH. U svom prednovogodišnjem istupu u javnosti lider HDZ BiH, Ante Jelavić, najavio je i formaliziranje odnosa ovih stranaka, osnivanje ovog bloka koji bi sa zajedničkom kandidacijskom listom nastupio na sljedećim izborima.

Prema posljednjima istraživanima javnog mnijenja, Jelavićeva HDZ je i dalje prva politička stranka među bosanskohercegovačkim Hrvatima koja uživa potporu od oko 39 posto birača hrvatske nacionalnosti. Budući da je gotovo cijelo rukovodstvo HDZ BiH odlukama visokog predstavnika udaljeno iz političkog života, te da je stav međunarodne zajednice da se smijenjenim liderima bilo koje političke stranke neće dopustiti nastup na izborima, pred HDZ-om je složen zadatak da, pomirujući unutarstranačke opcije i frakcije, promovira nove stranačke lidere koji bi na se na izborima borili za naklonost birača. Prema procjenama analitičara aktualni glavni tajnik ove stranke Josip Merdžo mogao bi biti kompromisna osoba između suprotstavljenih unutarstranačkih lobija te je vjerojatno da će on biti lansiran kao glavni HDZ-ov adut za sljedeću predizbornu kampanju. Ono što Merdži daje dodatnu snagu, jeste činjenica da je on dosada obnašao niže funkcije u izvršnoj vlasti te da nije poznato da je bio umiješen u korupcionaške afere. Za razliku od ostalih lidera HDZ Merdžo, također, ne posjeduje ni vile, ni skupe automobile, a ni jahte.

Jedini HDZ-ov visoki dužnosnik koji se djelomično opire Merdžinoj kandidaturi bivši je federalni dopremijer dr. Dragan Čović, koji želi iskoristiti sadašnju situaciju u HDZ BiH i preuzeti vodstvo u stranci. Naime, Čović je bio jedan od glavnih HDZ-ovih kadrovika u proteklom razdoblju i ima jaku bazu, a jedini je od aktualnih dužnosnika HDZ BiH koji nije smijenjen s funkcija, te uživa i potporu određenih međunarodnih krugova koji iz pragmatičnih razloga Čovića žele vidjeti na čelu HDZ BiH.

Uz ova dva bloka moguće je formiranje i trećeg, koji, prema procjenama, ima najmanje šanse za uspjeh i koji vjerojatno neće ni prijeći izborni prag. Mogućnost njegovog formiranja nedavno je najavio predsjednik Hrvatske narodne zajednice Milenko Brkić, stranke koja nije članica ni hrvatskog narodnog sabora a ni Alijanse. Brkić je nedavno izjavio da je njegova stranka, ipak bliža stvaranju jedinstvenog Hrvatskog demokratskog bloka koji bi okupio i stranke Alijanse, ali i HDZ. "Ako se ne stvori taj blok, glasovi stranaka s hrvatskim predznakom bit će praktično prosuti. To znači da će u federalnoj Skupštini biti manje hrvatskih zastupnika", kaže Brkić.

Komentirajući navode o stvaranju dva bloka, jednog s HDZ-om na čelu, a drugog na čelu s NHI-jom, on je kazao da te glasine "nisu daleko od istine i od stvarnosti". "Ako do toga dođe, opredijelit ćemo se ovisno o tome tko od te dvije opcije bude snažnije prezentirao stavove hrvatskog naroda. Ali, ako ekstremne hrvatske političke snage bude okosnica prvog, a SDP okosnica drugog političkog bloka, onda nećemo biti naklonjeni ni jednim ni drugim. Radije ćemo tražiti nekog drugog da zajednički stvorimo treći blok", zaključuje Brkić.

Na glasove birača hrvatske nacionalnosti uz nacionalne, pretendira i multietnička Socijaldemokratska partija BiH. No, glavni problem ove partije, kada su hrvatski birači u pitanju, jeste činjenica da ona nije još uspjela proizvesti prepoznatljivog političkog lidera hrvatske nacionalnosti koji bi mogao privućii značajan broj glasača. SDP će stoga sljedećih mjeseci morati pronaći takvu osobu, a najozbiljni kandidat za "prvu violinu" na sljedećim izborima je Andrija Jurković, aktualni federlani ministar trgovine. Jurković živi u hercegovačkom gradiću Čapljina, i upravo ta činjenica daje mu izvjednu prednost, budući da na području Hercegovine SDP dosada nije dobro prolazio. Jurkovićeva prednost jeste i što je on uspješan poslovni i obiteljski čovjek, a također i vrlo je dobar govornik.

Izuzev Jurkovića lako je moguće da SDP izvuče i nekog aduta iz rukava. Još od prošlih općin izbora u BiH, održanih 11. novembra 2000. godine, traju razgovori o pristupanju bivšeg rektora Sveučilišta u Mostaru Marka Tadića ovoj političkoj stranci. Tadić je u više navrata u javnosti iskazao svoju bliskost programu SDP BiH, ali njegovo pristupanje toj partiji, ipak, se nije dogodilo. Uz Tadića, u SDP BiH bi mogao osvanuti i poznati dugogodišnji mostarski disident i žestoki oponent politici HDZ dr. Slavo Kukić. Iako je Kukić u javnosti često navodio kako se ne želi svrstati ni uz jednu političku stranku, ipak, ne krije da je intelektulac, umjereno lijeve orijenatcije.

Na, mjesto SDP-ovog hrvatskog lidera pretendira i Ivo Komšić, aktualni potpredjsednik ove partije. No, prema isttraživanjama javnog mnijenja, Komšić nema neku zavidnu potporu hravtskih birača, pa ga vjerojatno SDP i neće istaknuti u prvi plan. Inače, Ivo Komšić se 1996. godine, kao kandidat Hrvatske seljačke stranke kandidirao za funkciju člana Predsjedništva BiH, ali ga je porazio Krešimir Zubak, sadašnji lider Nove hrvatske inicijative, a koji je na tim izborima nastupio kao kandidat HDZ BiH.

Iz svega navedenoga jasno se vidi da je predizborna kampanja, deset mjeseci uoči izbora, već počela i da će kroz sljedećih nekoliko mjeseci biti izvršena stranačka prestrojavanja, te će birači vrlo brzo moći vidjeti koje im se opcije nude, što je u neku ruku i pozitivna činjenica s obzirom na gotovo sve izbore u devedesetim, gdje je većina stranaka sa svojim ključnim postavkama izlazila tek nekoliko dana pred samo glasanje.

Zvonimir JUKIĆ (AIM, Mostar)