SUN, 13 JAN 2002 11:35:28 GMT

Zavrsena ekspertska faza crnogorsko-srpskog dijaloga

Ocekivano malo

Izvjestaji o zakljuccima tri ekspertska tima bice objelodanjeni u ponedjeljak, a vec sredinom sedmice Havijer Solana doci ce u Podgoricu na jos jednu turu razgovora sa predstavnicima republickih i federalne vlasti

AIM Podgorica, 13.01.2002. godine

Nakon tri runde pregovora, dvije u Beogradu i jedne u Podgorici, timovi eksperata crnogorske, srpske i federalne vlasti zavrsili su, pocetkom sedmice, svoj dio posla. Tacnije, za sad, jer ima nagovjestaja da bi se kompromisna formula za buduce odnose Crne Gore i Srbije mogla traziti i u mjesovitim, politicko-ekspertskim sesijama. O plodotvornosti ukrstanja argumenata za "zajednicku drzavu" ili "savez drzava", ponajbolje govori zavrsni racun, sturo saopsten nakon gotovo cjelodnevnog debatovanja u beogradskoj Palati federacije. Grupe za ekonomska, spoljnopoliticka i bezbjednosna pitanja uspjele su da usaglase izvjestaj, koji je, u stvari, popis suprotstavljenih stavova; dok timovi koji su analizirali ustavnopravni aspekt razdruzenja, odnosno opstanka zajednice, nijesu mogli cak ni to!

"Kljucna tacka razdora bilo je pitanje - jedna ili dvije stolice u UN" - kratko je kazao Vuksan Simonovic, funkcioner SNP CG, koji je zastupao federalnu vlast i koncept "redefinisane, minimalne federacije". Iako je eksperte i nakon trece runde razgovora dogovor obavezivao da ne daju izjave novinarima, osim kratkog brifinga Branka Lukovca, sefa crnogorske diplomatije i Slobodana Samardzica, savjetnika predsjednika SRJ, detalji su polako poceli da cure u javnost. Predrag Drecun, drugi clan saveznog tima, otkrio je da "nije bilo politickog priblizavanja, ali je izrazen visok stepen usaglasenosti o posljedicama raspada federacije"! Drecun je dodao kako su mu se eksperti EU povjerili, izrazavajuci "blago nezadovoljstvo" nacinom rada. Prema njegovoj ocjeni, stranci su pokazali neskrivenu naklonost za argumente u prilog zajednickoj drzavi i, cak, povremeno ih "bolje obrazlagali od nas samih".

Na ovakve Drecunove ispovijesti morali su da reaguju crnogorski eksperti. Dr Veselin Vukotic, demantovao je, nakon razgovora u Podgorici, tvrdnje da je doslo do priblizavanja stavova o dinaru kao zajednickoj valuti, dok je, poslije zavrsnog sastanka, clan crnogorske delegacije koji je zelio da ostane anoniman, iznervirano kazao da "Drecun prica lazi, od tacke do tacke"!? U svakom slucaju, citirane pikanterije, koliko god da su dobrodosle novinarima, prakticno su nebitne u odnosu na krajnji rezultat rada eksperata.

Taj se rezultat, medutim, razlicito tumaci u Beogradu i Podgorici, s jedne strane i Briselu, s druge. Politicke partije jednoglasno su pregovore eksperata proglasile neuspjesnim, a niko kao da nista drugo nije ni ocekivao. "Nikoga ne treba da iznenadi i razocara neuspjeh ovih razgovora" - rekao je predsjednik Narodne stranke Dragan Soc, uz opasku da su eksperti dobili mali manevarski prostor i da ce posljednju rijec morati da kazu politicari. "Razgovori eksperata nijesu donijeli nijedan argument zbog koga bi Crna Gora odustala od koncepta saveza medunarodno priznatih drzava" - ocijenio je portparol DPS CG, Igor Luksic. No, Solanina glasnogovornica, Kristina Galjak prenijela je stav EU da je u razgovorima o buducnosti veza Crne Gore i Srbije "ostvaren napredak, ali konacnog dogovora nema i nijesu prevazidene sve teskoce".

Ko je blizi istini bice jasnije u ponedjeljak, 14. januara, nakon Kostunicinog povratka iz Kine i objelodanjivanja sadrzaja izvjestaja eksperata. Sredinom naredne sedmice u Podgoricu ce doputovati visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku, Havijer Solana, predsjednik SRJ, Vojislav Kostunica, srpski premijer, Zoran Dindic i potpredsjednik Savezne vlade, Miroljub Labus. Oni ce sa crnogorskim predsjednikom Dukanovicem i premijerom Vujanovicem, na osnovu predocenih analiza, pokusati da pomjere stvari sa mrtve tacke. Poslije toga sastanka, sudeci prema nagovjestajima iz Brisela, koje je potvrdio i Dindic, razgovori na najvisem politickom nivou ili uz prisustvo eksperata, mogli bi potrajati jos desetak dana, "posto nijesu iscrpljene sve teme koje su bile na dnevnom redu".

Zagovornici federacije ne kriju kako ocekuju da EU izvrsi zestok pritisak na Dukanovica da odustane od referenduma i prihvati neki oblik zajednice sa Srbijom. Dragan Soc vjeruje da ce evropska diplomatija pronaci politicki kompromis i ponuditi ga suprotstavljenim politickim blokovima u Crnoj Gori. "Vjerujem da ce se taj kompromis kretati u okviru federacije. Nakon toga bice jasnije da li je Dukanovic rijesio da Crnu Goru uvede u sukob sa Evropom ili ce prihvatiti da njegova politika nema realno uporiste ni u Crnoj Gori, ni u Evropi i popustiti" - rezonuje predsjednik NS.

Direktor podgorickog Centra za demokratiju, Srdan Darmanovic, medutim, ne ocekuje da bi EU mogla posegnuti za principom "ostavi ili uzmi" i zaprijetiti Podgorici kaznom, ukoliko ne prihvati federaciju. "Evropa nema razloga za takav odnos, jer, objektivno, Crna Gora nije nikakva prijetnja miru u regionu, niti se ogrijesila o bilo koji medunarodni standard. Zato EU nema na raspolaganju sankciju iza koje bi slozno stala petnaestorica, u slucaju da Dukanovic istraje na putu nezavisnosti" - smatra Darmanovic. Njegovo misljenje dijeli direktor agencije "Medium", beogradski analiticar, Srbobran Brankovic. "EU ce pokuti da iskaze stav, ali nijesam uvjeren da ce vrziti snazan pritisak na one koji sa njenim stavom ne budu saglasni" - kaze Brankovic i dodaje da Brisel nece biti suvise iskljuciv, ukoliko opcija nezavisnosti bude imala jaku podrsku u Crnoj Gori.

No, ukoliko je iskren, najznacajniji je, svakako, stav sto su ga saopstili funkcioneri Savjeta ministara EU, po okoncanju ekspertskih pregovora. Oni su naglasili da, bez obzira na to sto je protiv razdvajanja Crne Gore i Srbije, "Unija ni na koji nacin nece i ne nastoji da dvijema stranama nametne neki konacan ishod". U crnogorskim je glasilima velik publicitet dobila analiza izvjestioca Odbora za pravne poslove i ljudska prava Savjeta Evrope, Helmuta Lipelta, koji je porucio kako nije posao Savjeta da ureduje odnose Srbije i Crne Gore. Lipelt je Dukanovicevu ideju o uniji dviju medunarodno priznatih drzava, sa zajednickim spoljnim granicama, eurom kao zajednickom valutom i trzistem, ocijenio kao projekat koji ne protivurjeci pravcu buducih evropskih integracija.

Lipeltova izjava naslonila se na niz ocjena i analiza koje su, u posljednjih nekoliko nedjelja, stvorile utisak o postupnom slabljenju medunarodnog otpora nezavisnosti Crne Gore. Zacijelo, s najvise nade independentisti tumace politicko cutanje Vasingtona i znacajno otvaranje federalne kase, iz koje je nedavno u crnogorski budzet stiglo 15 miliona dolara. Zbog toga se pregovori Beograda i Podgorice sve vise shvataju kao puka forma, potrebnija, vjerovatno, Solani, nego Dukanovicu i Kostunici.

Prava prica, ona unutarcrnogorska, tek treba da pocne. Barem zvanicno.

Darko SUKOVIC (AIM)