AIM: start



FRI, 28 DEC 2001 14:53:26 GMT

BiH u 2001: Da li se moglo uraditi više?

Promjene idu sporo, izbori dolaze brzo

Svodeći račune u godini na izmaku, aktuelna vlast u BiH nabrojala je svoje uspjehe i zaključila da "bolje nije ni moglo". Za narednu godinu najavljuju bolje dane, dalje približavanje BiH Europskoj uniji, rast društvenog proizvoda i izvoza. Za to vrijeme građani, nevladine organizacije i opozicija, vjeruju da se ipak moglo više uraditi.

AIM, Sarajevo, 28. 12. 2001. "2001. godina nije bila najbolja godina od pet godina koje su pred nama, ali je sigurna najbolja godina od 1996. pa na ovamo", kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zlatko Lagumdžija ocjenjujući rad aktuelnog Vijeća ministara u protekloj godini. U narednoj godini najavio je društvenog proizvoda za 6 posto i ozbiljan porast izvoza, kao i to da bi se do 2003. godine moglo očekivati pridruživanje BiH Evropskoj Uniji.

Na kraju jedne kalendarske godine i u sredini izbornog perioda, Alijansa za promjene kao svoj najveći uspjeh ističe ukidanje paralelnih finansijskih tokova, kontrolu trošenja budžetskih sredstava i vraćanje procesa odlučivanja u Parlament, umjesto ranije prakse gdje su o svemu bitnom odlučivali neformalni centri moći. Gotovo bez izuzetka svi zvaničnici tvrde da su startajući u nemogućim uvjetima, sa naslijeđenim dugovima, paralelizmima, političkim opstrukcijama i eskalacijama nasilja u Republici Srpskoj. No ima i onih koji će otvoreno reći da je i u novoj vlasti "mnogo je ljudi koji su se veoma brzo uklopili u neke stare šeme", te da "brzina promjena koja je bila predvidjena programskim dokuementima nije ostvarena". Kao dokaz vlastite efikasnosti, aktuelna vlast navodi da je ovaj saziv Parlamenta BiH usvojio više zakona nego i jedan prije njih (52 zakona je Vijeće ministara dostavilo Skupštini, a u samoj Skupštini je usvojeno 28 dok je jedan veliki broj prošao "prvo čitanje" ili čeka usaglašavanje između dva doma), i da su doveli BiH pred otvorena vrata Vijeća Evrope kroz koje bi, tako se barem očekuje, BiH definitivno trebala proći krajem januara 2002.godine.

Kao svoje najveće uspjehe u protekloj godini Vijeće ministara BiH markira usvajanje Izbornog zakona, završene pripreme za projekat CIPS (jedinstvena baza ličnih podataka građana BiH) koji bi trebao biti najozbiljniji predulov za borbu protiv terorizma i svih drugih oblika kriminalnog djelovanja, uspostavljanje jednog broja institucija važnih za ulazak u evropske integracije, uspostavu partnerskih odnosa sa institucijama medjunarodne zajednice u BiH, veliki broj trgovinskih sporazuma, uspostavu koordinacionog tima za borbu protiv terorizma, ali prije svega sasvim drugačiju atmosferu u kojoj se radi, medjusobnog povjerenja i uvažavanja kakva u strukturama vlasti prije nije postojala. "Nismo zadovoljni brzinom promjena i postojećom situacijom, ali nije moglo brže.", kazaće Lagumdžija.

S druge strane pak predstavnici nevladinih organizacija za AIM su komentarisali rad aktuelnih vlasti. Tako je Vehid Šehić iz tuzlanskog Gradjanskog alternativnog parlamenta i Foruma gradjana Tuzla rad aktuelnih vlasti ocjenio kao "nedovoljan za prolaznu ocjenu". "Predizborna obećanja su bila nerealna, objektivna situacija dosta teška, mandat od dvije godine je kratak rok za vladavinu i onemogućava značajne reforme. Istovremeno, Demokratska alijansa za promjene sastavljena je od stranaka različite političke moći i različitih političkih opcija. U tom konglomeratu teško se može otvoreno suprotstaviti korupciji i kriminalu koji su gradile političke opcije koje su vladale proteklih pet godina i ostale ukljucene u strukture vlasti i sada. Nadalje, procesi koji su bitne pretpostavke za gradnju ambijenta demokratije i civilnog društva nisu ispunjenje, privatizacija je od starta invalidna i može se očekivati da sljedeća godina bude ekonomski znatno teža od ove, očekuje se val stečaja firmi koje su privatizirane certifikatima. Aktuelna vlast nije bila spremna da se obračuna s tim i mi to moramo platiti. Istovremeno, Alijansa je opterećena i unutrašnjim sukobima i sve u svemu ne može se pozitivno okarakterisati prva godina vladavine jer su i na samom početku bili dosta neozbiljni - trebalo im je četiri mjeseca da konstituišu vlast na državnom nivou. Alijansa nije imala pripremljene programe i gradila se poslije izbora. Generalni zaključak je da aktuelna vlast nije opravdala povjerenje, a to ukazuje da im je potrebna jedna konstantna kritička alternativa koja će pokušati doprinjeti afirmaciji demokratskih standarda, ali i stvoriti pretpostavke za zdraviji ekonomski ambijent. To ne mogu uraditi tri nacionalističke stranke koje su vladale zadnjih devet godina i tu se nameće zadatak političkih nevladinih organizacija - da preuzmu hrabriju i odgovorniju ulogu u ozdravljenju BiH, smatra Šehić.

Šehić smatra da bi današnje vlasti morale gradjanima kazati istinu o aktiuelnoj ekonomskoj situaciji jer bi to sigurno animiralo gradjane da ozbiljnije prihvate reforme: "Izbori u oktobru mandat daju na četiri godine i tek tada će se moći ići u ozbiljnije reforme. Danas državne institucije tesko funkcionišu I to ukazuje na neminovnost ustavnih promjena kojima bi se osnažile državne institucije, omogućilo vlastito finansiranje...". On je dalje mišljenja da bi BiH kao država bi morala imati ingerencije kada su u pitanju ratni zločini i pravosudni sistem , te da se mora ići u reforme koje bi omogućile funkcionalniji pravosudni sistem:. Kao pozitivne pomake, Šehić ističe da je kreiran ozbiljniji sigurnosni ambijent, pojačana volja za povratak i da je stvoren ambijent u kom postaje razumljivo da ratni zločinci moraju odgovarati za zločine, što se pokazuje povećanim brojem dobrovoljnih predaja, a kao pozitivno dodaje i intenziviranje uspostave dobrih odnosa sa Hrvatskom i Jugoslavijom.

Senka Nožica iz Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH smatra da izborna obećanja nisu održana, ali ponajprije iz objektivnih razloga. "Uslovi u kojima je ova vlast pocela raditi bili su jako loši, praktično oni nisu ni znali na sta dolaze što pokazuje svakodnevno otvaranje novih afera. Stanje je bilo lošije nego se moglo i pretpostaviti. Ekonomska situacija je loša, privatizacija još gora, a tu su i politički problemi koji proizilaze iz prirode same Alijanse - programi partija koje participiraju unutar alijanse i sami projekti su teško spojivi, ali objektivno takav konglomerat nije ni mogao dati bolje rezultate", kaža Senka Nožica.

Vlatko Doleček iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 učinak analizira kroz tri kategorije: uradjeno, neuradjeno i "vruć krompir" u rukama aktuelnih vlasti. Tako je, po njemu, pet najboljih poteza aktuelne vlasti, uspostava i jačanje Državne granične službe koja je garancija zaštite granice ali i suvereniteta države, povratak koji još uvijek nije zadovoljavajući, ali je bolji nego prije, približavanje Vijeću Evrope što još uvijek nije Evropska Unija, ali jeste njeno predsoblje, potom jačanje državnih institucija kao što je Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara, te uspostava diplomatskih odnosa sa SR Jugoslavijom. Negativnim Doleček ocjenjuje "borbu protiv korupcije koja je takva kao da korupcije nije ni bilo; nepokretanje privrede, odlazak mladih ljudi nije zaustavljen, privatizacija je provedena na nezadovoljavajući način; nema ekonomske reforme i pokretanja velikih projekata, poput gradnje autoputa kroz BiH. Odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti svih gradjana BiH na području cijele države nije provedena, Izborni zakon je na kraju ispao lakrdija - pun je rupa koje sada valja popuniti, ništa nije uradjeno na pitanju jednistvene vojske.Mi smo jedina država koja je u miru i ima tri vojske; rad parlamenata nije zadovoljavajući I malo je uradjeno na zaštiti socijalno najugroženijih kategorija", nabrojao je Doleček dodajući da uz sve ovo aktuelne vlasti pred sobom imaju i Ustav BiH za koji je krajnje vrijeme da bude promjenjen: "Od početka je napravljen tako da ne može funkcionisati. Sada je vrijeme da se pristupi njegovim promjenama na način kako je to samim Ustavom propisano. Medjunarodna zajednica jeste bila protiv promjena, ali sada polako postaje jasno da ga valja mijenjati".

Sead Fetahagić, publicist iz Sarajeva najznačajnijim smatra "promjenu opšte atmosfere u državi i veći stepen sloboda u svim segmentima života nego je to bilo prije, u vrijeme vladavine nacionalnih stranaka, zatim ukidanje paralelnih finansijskih tokova što je donekle zaustavilo pljačku", a kao glavnu zamjerku postavlja činjenicu da "gotovo ništa nije uradjeno na planu otvaranja novih radnih mjesta i obračuna sa korupcijom: "Ne vide se efekti na sudu. Doduše - sud je neovisan od nove vlasti, sudije su imenovale one stare strukture i vjerovatno zato je mali broj 'zaslužnih' iza brave".

Istovremeno - obični gradjani na ulici gotovo jednoglasno ističu nezadovoljstvo. I kvalitetom života i učinkom aktuelnih vlasti. "Isti su ko i oni stari - nikog od starih ne šalju u zatvor, i sami troše pare na skupa putovanja, visoke telefonske račune, reprezentaciju, mladi i dalje napuštaju zemlju jer ovdje nema posla..." kaže jedan sredovječna Sarajka. U anketi koja je provedene u septembru 2001. godine gradjani u 6 većih bh. centara smatrali su da je najvažnija pitanja na kojima bi se trebala angažovati aktuelna vlast jesu ekonomija, korupcija i kriminal.

No da je aktuelna vlast po svemu sudeći svjesna svojih obaveza ali i propusta pokazuju i njihove najave za sljedeću godinu. Kao prioritetni zadaci za 2002. najavljeni su jačanje vladavine prava i obračuna sa kriminalom, korupcijom, terorizmom, jačanje procesa povratka, institucija države BiH i ozbiljnije ekonomske reforme.

Na kraju ove godine vaja podsjetiti da su sljedeći opšti izbori u BiH početkom oktobra sljedeće godine. Dakle, za deveet mjeseci. Prema nedavno objavljenim OSCE-ovim istraživanjima raspoloženje bh. birača je takvo da na sljedeće izbore u BiH ne bi izašlo čak 22,7 posto birača, a njih 11,2 posto ne zna da li bi izašlo i za koga bi glasalo. Ovo je u zbiru blizu 35 posto potencijalnih birača. Od onih koji bi ipak izašli njih 17,8 posto svoje povjerenje bi poklonilo SDP-u (međju ovima biračima najveći je broj Bošnjaka), čak 12,3 posto SDS-u, 9,3 HDZ-u, 7,4 SDA-u. 4,4 posto birača glasalo bi za Nezavisne socijaldemokrate, Milorada Dodika, 3,6 posto za Stranku za BiH, a 3 posto za PDP Mladena Ivanića. Aktruelnoj vlasti znači ostalo je još samo devet mjeseci za popravljanje vlastitog imidža u očima birača.

Rubina ČENGIĆ (AIM, Sarajevo)