AIM: start



THU, 13 DEC 2001 00:53:52 GMT

Pad nataliteta u Crnoj Gori

Nema beba bez kredita

Losa ekonomska situacija, nezaposlenost, male plate te strah od neizvjesne buducnosti osnovni su razlozi sto se mladi parovi u crnoj gori ne odlucuju da prosire svoju porodicu. S dobrim razlogom: za izdrzavaje novorodenceta potrebno je, prema cijenama u podgorickim prodavnicama, izdvojiti - oko dvije hiljade maraka

AIM podgorica, 12.12.2001. godine

Prirodni prirastaj u Crnoj Gori u posljednih pet decenija opao je za oko 60, a broj novorodenih za 25 odsto. Broj zivorodenih u odnosu na broj mrtvorodenh smanjen je sa 323,3 na 169,9 promila, dok broj starijih od 65 godina u ukupnom stanovnistvu iznosi 11,52 posto. U nedavno izaslom Statistickom godisnjaku objavljeni su ovi podaci, koje za sada nije komentarisao niko od crnogorskih zvanicnika.

Ovi podaci govore da je Crna Gora postala zemlja sa vrlo starim stanovnistvom (zemlje koje imaju 10 i vise procenata stanovnika starijih od 65 godina smatraju se zemljama sa vrlo starim stanovnistvom). Istovremeno ukazuju na nepovoljna demografska kretanja koja bi, u slucaju da se stanje ne promjeni, mogla dovesti i do bijele kuge.

Analiticari razloge pada nataliteta u Crnoj Gori vide u kombinaciji vide faktora: sve brojnije migracije mladeg stanovnistva, veliki broj neozenjenih i neudatih, veliki broj porodica sa malo djece...Ipak, jedan od najbitnijih je - losa ekonomska situacija.

Prosjecna plata u Crnoj gori iznosi oko 250 maraka. Suma koju je potrebno izdvojiti da biste spremno docekali novorodence mnogo je veca.

"To kosta dvije hiljade maraka. Nema potrebe da racunam, ja to znam iz svoje kuce", kaze Milena Bajic, prodavacica u podgorickoj radnji bebi opreme, posto je tek ovlas pogledala spisak stvari potrebnih za novorodence. Ipak, nekoliko minuta kasnije pristaje da tacno izracuna cijenu, sabirajuci stvar po stvar. Sve ukupno kosta - 1.987 maraka.

"Pa dobro, evo: krevetac - 300 maraka, tri posteljine - 150 maraka, ogradica - 200 maraka, dvije mu{eme za du{ek - 120 maraka", mrzovoljno sabira, povremeno mi upu}uju}i pogled koji ka`e: "Ne vjeruje{ mojoj procjeni?". Pa nastavi: "}ebence - 60 maraka, frotir - 40 maraka, sto za povijanje bebe sa kadicom i ormari}em - 400 maraka, {ampon za kupanje - 5 maraka, termometar za vodu - 8 maraka, sobni termometar - 8 maraka, lampa - 10 maraka, sedamdeset komada pamu~nih pelena - 105 maraka, deset benkica - 20 maraka, 3 kapice - 12 maraka, dvije fla{ice - 10 maraka, ka{i~ica - 3 marke, cucla- 5 maraka, sud za otkuvavanje fla{ica - 100 maraka, {tapi}i za u{i -1,5 maraka, vla`ne maramice -3,5 maraka, makazice za nokte - 8 maraka, sterilna gaza -5 maraka, pavlovi}eva mast - 5 maraka i kolica - 300 maraka".

Naravno, spisak ne obuhvata cipelice koje se mijenjaju svakih sest nedjelja, kozmetiku, garderobu, hranu, igracke i sve druge, neiscrpne, potrepstine za dijete, koje zahtjevaju dodatne finansije.

Dakle, da bi mogli spremni da docekaju novorodenu bebu, roditelji u Crnoj Gori trebalo bi da po jednu platu "kriju pod slamaricu" citavih osam mjeseci ili, u slucaju da "cuvaju" obje zarade, cetiri mjeseca. Naravno, pod uslovom da se za to vrijeme odreknu i hljeba.

»Bilo bi netacno za sve okriviti samo ekonomsku situaciju. Ona jeste jedna od determinanta, ali ne i jedini razlog. Nijesu nasi preci, recimo prije Drugog svjetskog rata, zivjeli imucnije. Naprotiv. Ali, tada je stopa prirastaja bila veca. Stoga moslim da i Crna Gora prolazi kroz onaj trend takozvanih 'malih porodica' koji je vec odavno na Zapadu praksa«, kaze dr Zarko Micovic, republicki ministar zdravlja.

Micovic napominje da bi trebalo napraviti sociolosku studiju da bi se na to pitanje dao validan odgovor, ali da - osim ekonomskih - valja racunati i na druge faktore koji mlade parove odvracaju od brojnog botomstva. »Kada znate sto se sve desavalo tokom posljednje decenije, ratovi, radanjae i nestajanje drzava, sasvim je noramaln strah mladih ljudi od neizvjesne sjutraspnjice. Cak i kod onihg koji su relativno dobro sitirani«, zakljucuje dr Micovic.

Ipak, da je nezavidna ekonomska situacija osnovni razlog pada nataliteta u Crnoj Gori, pokazuje i moto mladih Crnogoraca. "Necu da radam sirotinju", tako je zapisano na grafitu u centru Podgorice.

"Kako da podizemo bebu, kad nemamo ni stan", zali se mladi podgoricki par. Mladic, ime mu je Vldan, ima 35 godina, zaposljen, sa mjesecnom zaradom od 400 maraka. Djevojka ima 24 godine i studira pravo. Zabavljaju se sedam godina, ali sa njegovom platom i njenim dzeparcem ne mogu da zasnuju porodicu: "Nemoguce je. Finansije su najveci problem. Mislim da ne bi trebalo da objasnjavam zasto. Jednostavno, ne usu|ujemo se na takav korak. Jedva i sebe izdrzavamo, a ova drzava ne pruza nikakvu pomoc ni motivaciju za tako nesto", objasnjava Vladan.

Slicno govore i drugi parovi koje smo anketirali. Razlozi sto jos uvijek nijesu zasnovali porodice uglavnom su isti. Nema novca, nema drzave, jedva i sebe izdrzavaju, imaju vec jedno...i najbitnije - nema kredita.

Tacno je, krediti za novorodencad ne daju se u Crnoj Gori. Od decembra ove godine Crnogorska komercijalna banka planira takav potez, ali samo za odabrane. Uslov za podizanje kredita je da 30 posto od sume koju podizete vec stedite u istoj banci. Tacnije: nema kredita - nema beba.

Oni koji se sjecaju "zlatnog doba kredita i para" opravdavaju sve manji broj novorodencadi u Crnoj Gori. "E, dijete moje, ovo je stvarno strasno", kaze starija gospoda, inace penzionisana uciteljica. "Nije ni cudo sto se ovi mladi ne uzimaju i na radaju. Od cega, pita se. Razmislja par sekundi, oci joj gube onaj tuzni izraz i pocinje: "Drugo je vrijeme bilo nekad. Moglo se. Nije se ni razmisljalo o takvim stvarima. Kad sam ja rodila svoju prvu cerku, uopste nijesam mislila o novcu. Bitne su mi bile neke druge stvari - hoce li biti zdrava, hocu li znati da je vaspitam kako treba..., mogli ste da se zaposlite, da podignete kredit".

Nekad se radalo na kredite, a danas oni rodeni na kredit cekaju kredite da ne bi radali sirotinju. Trista maraka ocigledno nije dovoljno i s jedne strane opravdan je pad nataliteta. Da sve bude cudnije, dr-ava Crna Gora, koja je i platila istrazivanje pada nataliteta kao da se ne brine da objasni zasto se to desava.

Milena PEROVIC (AIM)