AIM: start



SUN, 25 NOV 2001 01:03:01 GMT

Igramo se razlaza!

Makedonska ljevica, sta god se pod tim podrazumijevalo, ostvarila je svoj "zimski san": dogadjaje na politickoj sceni u zemlji ubuduce ce gledati iz mnogo udobnijeg polozaja od dosadasnjeg - iz opozicije

AIM, Skoplje, 24.11. 2001.

Makedonsko Sobranje je u petak odrzalo zasjedanje na kome su razrijeseni ministri iz reda Socijaldemokratskog saveza i Liberalno-demokratske partije. Radi se o ministrima odbrane Vladi Buckovskom, shefu diplomatije Ilinki Mitrevoj, potpredsjedniku vlade Iliji Filipovskom (shefu vladinog Koordinacionog tijela za prevladavanje krize) te ministru zdravlja Petru Milosevskom. Premijer Georgievski je predsjedniku Sobranja Stojanu Andovu prethodno poslao zahtjev za razrjesenje nakon odluke ovih partija da napuste vladinu koaliciju. Doduse, ministri su premijeru dostavili i ostro srocene ostavke u kojim njega i njegov VMRO-DPMNE optuzuju za nespremnost za saradnju. Ipak, s obzirom da je premijerov zahtjev Andovu stigao ranije, ministri nisu bili u prilici obrazloziti postupak svojih partija. Razrijesena su i trojica zamjenika ministara iz SDSM, LDP ali i Socijalisticke partije koja je takodje napustila kabinet.

Premijer Georgievski je s parlamentarne govornice zamolio pomenute tri partije da razmisle i povuku svoju odluku, da se vrate u vladu te da se postigne dogovor o razumnom terminu za prijevremene izbore. "To bi se dogodilo", po rijecima Georgievskog, "odmah po isteku 55 dana predvidjenih za punu reintegraciju teritorije". Lider SDSM Branko Crvenkovski nije reagovao na ponudu poslije cega su ministri vecinom glasova razrijeseni. Predsjednik Sobranja Andov sugerisao je premijeru da se parlament o rekonstrukciji kabineta izjasni tek posto bude poznato, da li ce poslanici donijeti odluku o samoraspustanju ili ne. Takva odluka se ocekuje najvjerovatnije u ponedjeljak.

Ovakvom ishodu, kao sto i prilici partnerima pred razvodom, prethodile su teske rijeci s obje strane u cemu su prednjacili lideri Georgievski i Crvenkovski, kako mnogi vjeruju, junose koji svojim kapricima zemlju drze u zaloznistvu. Crvenkovski je novinarima saopstio razloge drasticnog postupka partije: "Bezbjednosna situacija nije u potpunosti stabilizovana no motivi zbog kojih je SDSM usao u vladu na svoj zahtjev, u najvecoj mjeri su realizovani. Cilj je bio da se izbjegne opasnost medjuetnickog sukoba, da se sacuva teritorijalni integritet i porazi ideja da se kriza rijesi podjelom teritorije i preseljavanjem stanovnistva. ... Socijaldemokratski savez je pomogao da se trasira put: ustavne promjene su usvojene,sacinjeni su planovi za povratak snaga bezbjednosti i raseljenih na krizna podrucja, donatorska konferencija je izvjesna. Sada oni koji su pobijedili na izborima 1998. trebaju dovrsiti posao" rekao je Crvenkovski. Njegova partija ne zeli biti pokrice za kriminal koji cine drugi. Ili, kako se lapidarno izrazio: "ne zeli izigravati bebi-sitericu Georgievskom i njegovom mionistru unutrasnjih poslova Boskovskom koja ce cistiti njihovu prljavstinu". Georgievski je postupak "lijevog bloka" nazvao "marketinskim potezom" i "zabijanjem Makedoniji noza u ledja".

Mediji prepricavaju ocjene stranih diplomata i dobro obavijestenih zapadnih novina koji ne kriju da nisu nimalo odusevljeni odlukom Socijaldemokratskog Saveza i "prateceg osoblja". Smatraju je ishitrenom posto se radi o partiji koja ima umjereniji odnos prema krizi. Narocito se strahuje od mogucnosti da sadasnji ministar unutrasnjih poslova Ljube Boskovski preuzme resor odbrane a da na njegovo mjesto dodje neko od partijskih saboraca iz VMRO-DPMNE za koji se kaze da katkad "mijenja dlaku ali ne i cud".

Medjunarodna zajednica olicena u Javieru Solani i Georgeu Robertsonu, u svakom slucaju, smjerala je drukcije. Koalicija zvucnog imena - vlada nacionalnog jedinstva ipak skromnih dometa, formirana je na vrhuncu krize prije sest mjeseci. Bilo kako bilo, s dosta zakasnjenja izgurala je Ohridski sporazum, usvajanje ustavnih amandmana i nacelno prihvacenu amnestiju za pripadnike Oslobodilacke nacionalne vojske. Nije, medjutim, izdrzala do prijevremenih izbora do kojih bi, ustreba li kome, zemlja mogla imati jos dosta neprijatnosti. Posebno bude li s terminom njihovog odrzavanja natezanja. Zacijelo, odrzati se nece 27. januara dogodine (kako je bilo dogovoreno u trenutku formiranja vlade).

Ljubcu Georgievskom se mozda sve cinilo jednostavnije dok SDSM nije pokupio svoje stvari i zalupio vrata za sobom. Kada je shvatio da se "lijevi" nece vratiti, postalo mu je jasno da ce oni koji ostaju (ili oni koji pristaju na saradnju) traziti mnogo; cak i previse. Medju brojnim nagadjanjima najvise paznje novinara privlaci upozorenje lidera Demokratske partije Albanaca Arbena Xhaferija koji, kako se saznaje, ostanak u vladi uslovljava donosenjem Zakona o lokalnoj samoupravi, parlamentarnog poslovnika koji bi dozvolio sluzbenu upotrebu albanskog jezika s govornice Sobranja te donosenje izbornog zakona. Pa jos s precizno utvrdjenim rokovima! Ono jest da sve to proistice iz Ohridskog sporazuma i ustavnih promjena! Ali, VMRO-DPMNE bi bio sretniji kada bi sto kasnije dosao dan da se sve to i ostvari…

Vikend je time-out koji je "kooperativni" predsjednik Sobranja Stojan Andov poklonio premijeru da se preracuna, odgovara li mu mozda samoraspustanje parlamenta i izlazak na prijevremene izbore. Uzgred, Andov kao neko kome se iz Ohridskog sporazuma najvise dopada upravo dogovor o samoraspustanju parlamenta (mada je sam protiv toga - paradoksalno ali istinito) volio bi vise vidjeti poslanike na raspustu nego izlozene "pritisku" albanskog bloka koji bi srcano insistirao na sto skorijoj primjeni ustavnih promjena.

S parlamentom ili bez njega, Makedonija do prijevremenih izbora (orijentaciono, na proljece) mora imati kakvu-takvu vladu. Medjunarodna zajednica nema nesto volje da nagovara Crvenkovskog na pomirenje. Znaci, Georgievskom ostaju partije Albanaca i trabanti zeljni da nesto usicare. Dvije partije Albanaca - bice "previse"; jedna bi se i mogla izdrzati. Istina, ostane li Georgievski sa Xhaferijem kao starim drugom u nevolji, to nece vise biti isti onaj Xhaferi od prije pocetka krize; postoji sada i "treci covjek" - politicki predstavnik Oslobodilacke nacionalne vojske Ali Ahmeti.

"Lijevi" su plasili pucanstvo da bi se Georgievski mogao opredijeliti i za varijantu da vlada sam. I pored Xhaferija. Varijanta rizicna, ne i nemoguca. Opredijeli li se njegova partija, nagadjaju analiticari, za samoraspustanje parlamenta, izbjegla bi baraznu vatru stare-nove opozicije, sada samo jos ostrascenije nego ikad. Naravno, medjunarodna zajednica ne bi bila sretna. U drugoj, mnogo mirnodopskijoj opciji, nece biti velike koristi od poslanika Sobranja. Jos malo pa ce se kravate olabaviti, kaisi na hlacama opustiti za koju rupicu - predstoje dugi, u Makedoniji neuobicajeno predugi bajramsko-novogodisnjo-bozicni praznici. Poslije toga, vidjecemo! Drzava nije zec…!

ZELJKO BAJIC