AIM: start



TUE, 13 NOV 2001 15:06:23 GMT

Povratak Budiše

Aim, Zagreb, 13.11.2001.

Dražen Budiša odlučio je po treći put jurišati u osvajanje čelnog mjesta u HSLS-u, formalno drugoj stranci vladajuće koalicije. Predsjedničku funkciju on je neopozivom ostavkom napustio početkom ljeta. Budiša je svojedobno izjavio da se, kad on kihne, cijela Vlada trese. Ovoga trenutka on bi mogao određivati sudbinu aktualne vlasti. Od njega bi moglo zavisiti hoće li se vladajuća koalicija, izabrana početkom lanjske godine, održati ili će se možda morati ići na prijevremene izbore. Odluka će pasti za tri mjeseca, na saboru stranke u veljači iduće godine.

Budišino se povlačenje vezuje uz krizu izazvanu prispjećem haških optužnica protiv dvojice hrvatskih generala, Rahima Ademija i Ante Gotovine. On se nije složio s Vladinom odlukom, koja je provjerena i glasanjem u Saboru, da se postupi po nalogu Haškog suda. (Istina, ta je deklaracija kasnije vrlo polovično provedena, Ademi se predao dragovoljno, Gotovina je u bijegu, a vlast ga je propustila na vrijeme uhapsiti.) S Vladinom odlukom solidarizirala se i većina HSLS-ovih ministara, prije svega zamjenik premijera Goran Granić.

Budišin nasljednik na mjestu predsjednika stranke, Jozo Radoš, u Račanovoj vladi ministar obrane, nije uspio smiriti unutarnje tenzije u HSLS-u. Ta stranka zapravo pati od kronične krize identiteta. Nikako se ne može odlučiti je li liberalna, što bi sugeriralo i njeno ime, ili je pretežno nacionalistički navijena. Sukob ta dva toka mišljenja, te dvije političke opcije stalno HSLS valja s jedne na drugu stranu političke pozornice. U prošlosti stranka je bila glavnim izvorom kadrovskog napajanja HDZ-a, a i sada vrlo je sklona šurovanju po desnici. U formiranju lokalne vlasti rado ulijeće u kombinacije s HDZ-om. Split je najdrastičniji primjer, u tom je gradu HSLS odbio savezništvo sa svojim partnerima s nacionalne razine, za ljubav partnerstva s desnicom. Sve to naravno moralo se odraziti i na rejting stranke, koji se ne prestaje srozavati.

Budišinoj kandidaturi prethodilo je isklicavanje njegova imena s terena. Nekoliko lokalnih podružnica HSLS-a zatražilo je da se nekadašnji lider vrati na čelo stranke, kao njen spasitelj i ujedinitelj. Stvarala se atmosfera da Budiša neće imati ni protukandidata, da će biti izabran aklamacijom, gotovo zamoljen da ponovo preuzme vodstvo stranke. Budišinim kandidiranjem bavi se uglavnom dio stranke koji zagovara izlazak HSLS-a iz sadašnje vladajuće koalicije i pristupanje formiranju takozvanog desnog centra. Stvaranje tog bloka trebalo bi omogućiti faktični povratak HDZ-a na vlast. Nagađanja o desnom zaokretu HSLS-a, i navijanja da do njega dođe, podbočena su objavljivanjem Budišine debate s jednog stranačkog skupa prije nekoliko mjeseci, kojom prilikom je on tvrdio da će u stranački polariziranoj Hrvatskoj pobijediti desnica te da stranka stoga mora biti spremna na savezništvo i na toj strani.

Da bi zaustavio tu, kako je rekao, uglavnom neformalnu kampanju, svoju je kandidaturu istakao sadašnji vršitelj dužnosti predsjednika stranke Jozo Radoš. On je vrlo jasan u stavu da HSLS mora ostati članom sadašnje vladajuće koalicije. Na njegovu stranu, a protiv povratka Budiše na čelo HSLS-a stao je najveći dio u Vladi angažiranih liberala. Zamjenik premijera Goran Granić javno je izjavio da Budišin povratak nije dobro rješenje, ministar gospodarstva Goranko Fižulić kao prvi je zadatak stranke istakao potrebu njenog profiliranja prema liberalizmu, upozoravajući da HSLS ne može računati na razočarano biračko tijelo HDZ-a... Slično razmišljaju i "mladi lavovi", koji su svojedobno povlačenje karizmatičnog vođe doživjeli kao priliku za podmlađivanje stranke. Oni se bune protiv kulta ličnosti, koji se oko Budiše stvara i uglavnom smatraju da je njegovo vrijeme prošlo.

Prije nekoliko dana Budiša je prekinuo svoju znakovitu šutnju, u intervjuu nacionalnoj televiziji objavio je da se pismom obratio stranačkim ograncima tražeći podržku za svoju kandidaturu za povratak na mjesto predsjednika. Motive svoje odluke sažeo je u tri cilja koja kani postići: prvo, želi da HSLS bude "samostalna stranka, u sklopu postojeće koalicije ili bilo koje druge eventualne koalicije u budućnosti"; drugo, namjerava HSLS učiniti jednom od tri najsnažnije stranke u državi; treći mu je cilj da HSLS dovede do položaja najjače stranke liberalno-građanskog i narodnjačkog usmjerenja. Kako to misli postići Budiša nije govorio. Javnosti i stranačkom članstvu ostao je dužan i objašnjenje svoje "neopozive ostavke" prije četiri mjeseca. O svemu tome, objavio je, govorit će na stranačkom kongresu. Dotad, kampanju, rekao je, neće voditi.

Radoš je odmah reagirao na Budišinu izjavu, podsjećajući ga da HSLS-u loše ide zbog njegova vođenja stranke: "Ako je HSLS izgubio samostalnost, poziciju treće po jakosti stranke u zemlji i najsnažnije stranke liberalne orijentacije - kako to smatra Budiša - onda treba podsjetiti da se sve to dogodilo upravo u vrijeme u kojemu je on vodio stranku". Radoševa izjava pokazuje da će se u HSLS-u voditi žestoka izborna bitka. Unatoč zaklinjanjima njenih čelnika da će se oni znati čuvati negativne kampanje. Ta je stranka već jednom prošla kroz slično iskustvo, kada se slijedom sukoba između tada ključnih ljudi, Budiše i Vlade Gotovca, HSLS rascijepio pa je nastala još jedna, Liberalna stranka. Taj se razlaz također dogodio na temi suradnje s HDZ-om.

Ono što HSLS čini važnom strankom sadašnje vladajuće koalicije broj je njenih zastupnika u Saboru. Ako bi Budiša pobijedio i ako bi odlučio okrenuti leđa sadašnjoj vladajućoj grupaciji, moguće je da bi tako bili isprovocirani prijevremeni izbori. Ali je također moguće da bi Račanova vlada opstala kao manjinska do kraja mandata, čak i sa sadašnjim HSLS-ovim predstavnicima. Goran Granić već je izjavio svoju solidarnost. Budiša će u toku kampanje ipak morati jasnije precizirati svoju poziciju spram političkog savezništva s drugim strankama, to se od njega sve glasnije traži. HSLS, dakle, mora odlučiti ne samo o svome novom predsjedniku, nego i o svome budućem profilu. Vjerojatno će nakon raspleta, bez obzira tko pobijedi, dio ljudi napustiti stranku. Ali ako se nakon toga bude znalo što HSLS stvarno jeste, mogao bi to biti značajan dobitak i za tu stranku i za bistrenje situacije na ukupnoj stranačkoj sceni.

Jelena Lovrić