AIM: start



MON, 12 NOV 2001 21:17:33 GMT

Korupcija

Kako su trgovale Robne rezerve RS

Banjaluka, 12. Novembar 2001. (AIM)

Republičko javno tužilaštva dobilo je ovih dana nalog da u saradnji sa MUP-om Republike Srpske (RS) istraži 31 slučaj korupcije, na koji je ukazao antikorupcioni tim Kancelarije visokog OHR-a predstavnika (OHR) i glavni revizor RS. Među prvima na listi je poslovanje Republičke direkcije za robne rezerve u posljednje 3 godine.

Nakon podizanja dvije optužnice protiv bivšeg direktora Robnih rezervi Mirka Nožice, ponovo je zavladalo veliko interesovanje javnosti za rad ove republičke institucije. U prvoj optužnici Nožici i sadašnjem zamjeniku ministra za spoljnu trgovinu u Savjetu ministara BiH Nikoli Kragulju stavljeno je na teret krivično djelo zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja. Nožica je optužen da je pomenutim krivičnim djelom, izvršenim tokom 1998. godine, oštetio RS za 2 miliona i 100 hiljada maraka, dok je zajedno sa Kraguljem prouzrokovao državi štetu za još 2 miliona i 200 hiljada maraka. U drugoj optužnici se navodi da je Nožica, zajedno sa direktorom ODP 'IGM Drina' iz Bijeljine, Dušanom Ilićem i direktorom preduzeća 'Nelting', takođe iz Bijeljine, Neđom Đokićem, zloupotrebom položaja, omogućio tadašnjem poslaniku Srpskog narodnog saveza u Narodnoj skupštini RS Milici Marković-Elez da pribavi stan površine 116 kvadratnih metara u Bijeljini. Osnovno javno tužilaštvo u Banjaluci je protiv Nožice podnijelo i zahtjev za sprovođenje istrage zbog osnovane sumnje da je izvršio i krivično djelo zloupotrebe povjerenja, za koje je propisana kazna do 3 godine zatvora.

Sadašnji direktor Robnih rezervi Tanasije Jović kaže da je stupanjem na dužnost prije šest mjeseci u Robnim rezervama zatekao blokirane žiro-račune, rad finasijske policije i inspektore za privredni kriminal MUP-a RS. Prema njegovim riječima, od 193 skladišta u vlasništvu Direkcije, bilo je popisano i usklađeno svega 23, popisanih i neusklađenih 56, a nepopisanih 114, sa vrijednošću robe od oko 4 i po miliona maraka. "Naknadnim popisom u aprilu mjesecu ove godine i izradom završnog računa za 2000. godinu, koji je predan krajem aprila, konstatovano je da je ukupan manjak u navedenim skladištima 9,5 miliona KM, što ukupno iznosi 51 posto od stvarnih zaliha", kaže Jović.

Inspektori finansijske policije Pero Lazić I Mile Ostojić ispitivali su finansijsko poslovanje Robnih rezervi čak tri puta - 1998., 2000. i 2001. godine. Rezultat: direkcija robnih rezervi je RS, po osnovu neplaćenih javnih obaveza, oštetila za iznos od oko 104 miliona maraka. "Direkcija robnih rezervi se najvećim dijelom u kontrolisanom periodu bavila trgovinom na veliko, a za tu djelatnost se nije regostrovala kod nadležnog suda", kaže Lazić. Direkcija je najčešće poslovala sa preduzećima iz Federacije BiH. Prema papirima i pronađenim dokumentima, najsumnjiviji poslovi odvijali su se sa sarajevskim privatnim preduzećem 'Intermarketi' I Alijom Delimustafićem, biznismenom koga organi krivičnog gonjenja Federacije BiH sumnjiče za razne malverzacije. 'Itermarekti' su od Robnih rezervi dobili robe u vrijednosti milion i 200 hiljada maraka, koje nikada nije plaćena. Prema riječima inspektora Lazića, ponovnom kontrolom 2001. godine utvrđeno je da taj iznos nije plaćen od strane 'Itermarketa', već da je nekakvim drugim cesijama i papirima, prenesen na firmu 'Svel' iz Sarajeva.

Finansijska policija je vršila i kontrolu prodaje i isporuke nafte i njenih derivata iz Republičkih robnih rezervi. Nakon provjere nekoliko korisnika kojima je nafta trebala biti isporučena, utvrđeno je da ona nikada nije stigla na odredište. Primjera za to je mnogo. Provjerom poslovanja sa opštinom Novi Grad utvrđeno je da 3 pošiljke nafte, ukupne vrijednosti od 60.900 KM, nisu zaprimljene u opštinskom knjigovodstvu. Sličan slučaj utvrđen je I u poslovanju sa opštinom Laktaši: u njenom knjigovodstvu nije zaprimljena nafta u vrijednosti 28.200 KM. Provjerom u 'Toplani' u Gradišci, takođe je utvrđeno da nije primljena količina od 30.000 litara dizel goriva.

Robne rezerve su se pojavljivale I kao prodavac nafte na tržištu Federacije BiH. Promet je evidentiran na osnovu ispostavljenih izlaznih faktura na ime kupaca kojih nije bilo na naznačenim adresama. "Do takvog podatka smo došli du saradnji sa Poreskom upravom Federacije, koja nas je obavijestila da kupci 'Beton Sarajevo', 'Braća Pehlić' i 'Videni' iz Velike Kladuše nisu registrovani na teritoriji Federacije", objašnjava Lazić. Direktor Robnih rezervi Jović kaže da je sa nepostojećim preduzećem 'Beton Sarajevo', prometovano naftinih derivata u vrijednosti od 11 miliona 893 hiljada KM. Porez nije nikada naplaćen, jer je firma nepostojeća i budžet RS je oštećen za 2 miliona 646 hiljada KM.

Prema nalazima finansijskih inspektora, Direkcija je vršila i prodaju raznih cigareta, oduzetih u carinskom ili nekom drugom postupku, ali po znatno nižim cijenama, tako da je budžet oštećen za 3 miliona 600 hiljada KM. Novac od prodaje trebao je biti usmjeren za finansiranje raspuštanja prihvatnih centara u RS. Jović tvrdi da je od ukupne cifre naplaćeno svega milion i 9 hiljada maraka ili svega 31 posto, a sve ostalo nije došlo tamo gdje je trebalo.

U dugom nizu nelegalnih radnji Republičke direkcije robnih rezervi našla se i zamrznuta piletina i govedina. Robne rezerve nabavljale su meso, ali nisu plaćene takse na uvoz, jer je navedeno da će uvezena piletina i govedina služiti za obnavljanje rezervi. Prema nalazima finansijske policije, Direkcija uvezene količine nije upotrijebila za svrhu u koju ih je uvezla, već je u tranzitu izvršila prodaju raznim kupcima iz Federacije i u tim poslovima, po osnovu neplaćene takse, ostetila budžet za 814 hiljade KM.

Bivši direktor Mirka Nožice i dalje tvrdi da nije kriv. Po instrukciji svog advokata, odbija da daje izjave novinarima. Samo jedanput je progovorio o svojim poslovima, rekavši da je I sam u početku želio da robne rezerve ostanu u okviru zakonom propisanih oblika rada, ali je promijenio mišljenje kada je vidio 'uslove u kojima živimo i radimo'. Po njegovom mišljenju, Direkcija robnih rezervi bila je samo jedna poluga Vlade Milorada Dodika za sprovođenje ekonomske politike.

Inspektori najavljuju da će revizija poslovanja Direkcije robnih rezervi trajati do kraja godine. Današnja poslovodna struktura priznaje da nezakonito poslovanje u ovoj državnoj instituciji traje od njenog osnivanja 1992. godine. Razmejere takvog poslovanja niko više nije u stanju utvrditi, niti namjerava. Biće dobro ako sa takvim poslovanjem ne nastavi I sadašnja vlast.

Sanela Živković (AIM)