AIM: start



SUN, 11 NOV 2001 00:52:43 GMT

Masovna vaucerska privatizacija u Crnoj Gori

Pretposlednji korak

U vrhu liste preduzeca u koja su gradani Crne Gore do sada ulozili vaucere nalaze se proizvodaci alkoholnih pica. Ocito, mnogi vjeruju da jedino ta industrija u Crnoj gori ne moze propasti

AIM Podgorica, 10.11. 2001. godine

Masovna vaucerske privatizacija u Crnoj Gori je u zavrsnoj fazi. Vlasnici vaucera koji nijesu iskoristili pravo da ih prenesu na clanove porodice ili privatizacione fondove moci ce, do 5. decembra, na salterima Zavoda za obracun i placanje (bivsa Sluzba drustvenog knjigovodstva) uloziti vaucere u neko od 221 preduzeca predvidenih za program MVP.

Prvih dana aukcije to pravo iskoristilo je 840 vlasnika vaucera koji su privatizacione poene ulozili u, ukupno, 100 preduzeca. Najvece interesovanje vladalo je za akcije "Telekoma Crne Gore", kotorskog "Jugopetrola", Brodogradilista u Bijeloj, podgorickih "Plantaza", "Elektroprivrede"...

"Ranoranioci" medu vlasnicima vaucera pokazali su interes i za Luku Bar, Rudnike boksita Niksic, "Zetatrans", "Trebjesu",

Uredba Vlade Crne Gore, kojom je regulisan proces MVP, inace, predvida da se ukupan iznos od pet hiljada vaucer poena moze podijeliti na najvise pet preduzeca, s tim sto namijenjeni iznos mora biti djeljiv sa 500.

Drzavni sluzbenici zaduzeni za organizaciju i kontrolu procesa MVP i dalje "podsjecaju" gradane da svoje vaucere mogu prenijeti i na racun jednog od sest investicionih fondova koji su sakupili propisani bodovni cenzus (50 miliona vaucer poena) i ostali u MVP igri.

Iz njihovog ugla, "pravilno ulozen" je samo onaj vaucer koji zavrsi u fondovima. Tako potpredsjednik Vladinog Savjeta za privatizaciju Veselin Vukotic u listu "Onogost" direktno sugerise gradanima da vaucere uloze u privatizacione fondove - iako su takve "preporuke" izricito zabranjene Vladinim sluzbenicima ukljucenim u proces masovne vaucerske privatizacije.

Doduse, navijacki stav drzave donekle je i razumljiv ako se ima u vidu da ce privatizacioni fondovi jedini biti u prilici da uloze novac u preduzeca cije akcije dobiju. Iz prostog razloga sto gradani Crne Gore nemaju dovoljno novca ni za prostu egzistenciju. Zato im, eventualna dokapitalizacija i investiranje u pokretanje proizvodnje u preduzecima cije akcije dobiju, prosto, ne pada na pamet.

To potvrduju i prvi dani aukcije. Vec sada je evidentno da ce gro vaucera koji su ostali u posjedu gradana zavrsiti u velikim, infrastrukturnim, preduzecima koja nemaju izbiljnijih problema sa poslovanjem. Na toj listi vode: "Telekom", "Elektroprivreda", "Luka Bar"...

S druge strane, drzavna korist od eventualnih investicija je jasna - ozivljavanjem proizvodnje i angazovanjem dijela, uglavnom besposlenih radnika - vlast ce s vrata skinuti makar dio postojecih socijalnih problema koji su iz dana u dan sve veci. Primjera radi, vecina od 20 hiljada formalno zaposlenih crnogorskih radnika, koji duze od godine ne primaju platu zaposljeno je upravo u preduzecima cije akcije su ponudene u procesu MVP.

Zato su pojedinacni ulagaci vaucera u drugom planu. Obecana edukacija i kvalitetno informisanje o stanju u preduzecima sa MVP liste vidljivi su zasad samo u naznakama. O eventualnim prijedlozima - kako sastaviti kvalitetan portfelj (kombinaciju preduzeca u koje se ulazu vauceri) - gdje uloziti vaucere uz pretpostavljeni mali, srednji ili veliki rizik (i obrnuto - proporcijalnu dobit, ako je bude) - nema ni rijeci.

Sve to potspjesuje interesovanje ulagaca za privatizacione fondove. Vaucere im je do sada povjerilo vise od 210 hiljada gradana Crne Gore. Najvise HLT fondu ( vise od 64 hiljade ulagaca) Slijede: Euro fond, Atlas - mont, Trend, Moneta i MIG. I ovdje je uocljiva tendencija - najvise povjerenja vlasnici vaucera pokazali su prema fondovima koji je medu osnivacima imao poznata preduzeca i banke sa prostora Crne Gore. Slovenacke, njemacke i ruske kompanije koje su zeljele da su ukljuce u prices MVP u Crnoj Gori imale su puno vise problema da sakupe dovoljan broj vaucer poena, sto, u krajnjem slucaju nije poslo za rukom Balkan investment fondu u kome je dominirao ruski kapital.

Pored ulaganja u fondove, Crnogorci su vaucere prenosili i na clanove porodice. Drzeci se, mozda, devize "brigo moja predi na drugoga", to je uradilo vise od 61 hiljade gradana.

Tako je, do sada, neki vid ucesca u procesu MVP uzelo preko 65 odsto punoljetnih stanovnika Crne Gore koji su stekli pravo da na pocetku privatizacionog procesa dobiju vaucere.

Do zakljucenja vaucerske aukcije - 5. decembra - to ce vjerovatno uraditi i najveci broj ostalih vlasnika privatizacionih kupona. Nakon toga, slijedi faza sumiranja rezultata (do 31. decembra) i podjela akcija (do marta sledece godine).

Tada ce postati jasno ko je i koliko profitirao u crnogorskom procesu masovne vaucerske privatizacije.

Zoran RADULOVIC (AIM)