AIM: start



SAT, 10 NOV 2001 14:50:43 GMT

OEBS-ove preporuke crnogorskim politicarima

Sto je referendumska vecina?

Vec po obicaju, crnogorski politicari razlicito su tumacili preporuke OEBS-a oko rjesenja drzavnog statusa Crne Gore

AIM Podgorica, 10.11.2001. godine

Prijedlog zakona o referendumu koji su sacinili predstavnici crnogorske proindependistickih partija (LSCG, SDP) pocetkom novembra ocijenjen je od strane OEBS-a kao korak nazad u odnosu na postojecu zakonsku regulativu.

Najaca parija inepedistickog bloka, Dukanoviceva DPS bila je uzdrzana oko prijedloga zakona jer liberali i socijaldemokrate nijesu vodile racuna o temeljnom stavu iz ranijih preporuka OEBS-a da na referendumu mora glasati vise od polovine crnogorskih biraca. Naravnpo, opozicioni savez Zajedno za Jugoslaviju bojkotovao je izradu zakona i sa trijumfom je docekao OEBS- ov negativan komentar, mada neke preporuke iz ovog dokumenta ne idu u prilog projugoslovenskom savezu.

"Novi Prijedlog zakona o referendumu ne postavlja nikakav uslov u pogledu minimalnog odziva biraca, niti zahtijeva glasanje utvrdene vecine", kaze Zerard Studman, ambasador OEBS-ove Kancelarije za ljudska prava i demokratiju iz Varsave.

Prema Studmanu pitanje "nivoa vecine koja je potrebna za donosenje odluke na referendumu, od presudne je vaznosti za sticanje povjerenja u ovaj proces i za prihvatanje rezultata, kako u zemlji - tako i u inostranstvu".

U crnogorskoj politickoj javnosti najvise dilema i pogresnih interpretacija izazvala je preporuka OEBS-a da bi odluku o drzavnom statusu Crne Gore trebalo da donese tzv. kvalifikovana vecina.

Partije prosrpskog bloka odmah su izracunale da ta vecina iznosi 223.000 glasova, sto je vise od polovine od ukupnog birackog tijela. Medutim, formula kvalifikovane vecine nigdje se ne precizira u OEBS-ovom dokumentu. Navode se samo neki primjeri i simulacije.

"Mi ne govorimo o kvalifikovanoj vecini, niti postoje medunarodni standardi po tom pitanju. Na crnogorskim je politickim partijama da u pregovorima dodu do formule koja je prihvatljiva za sve", kaze predstavnik OEBS-a u razgovoru za AIM.

Naravno, upravo oko pitanja potrebne ili kvalifikovane vecine biju se bitke medu politickim blokovima u CRnoj Gori. Prema posljednjimispitivanjima crnogorsko drustvo podijeljeno je oko drzavnog stausa Crne Gore. Ideju nezavisne Crne Gore podrzava vecina, oko 55 odsto gradana, ali je za odrzanje SRJ respektabilna manjina od oko 40 odsto. Stroga partije prosrpskog bloka biju politicku bitku i smatraju da bi suverenisti mogli izgubiti ako bi kvalifikovana vecina bila polovina od ukupnog birackog tijela. Ove partije racunaju na apstinente, kojih je na posljednjim izborima bilo preko 20 odsto.

U novembarskom dokumentu OEBS navodi sta traze predstavnici suprotstavljenih politickih opcija u Crnoj Gori. Tako se izvodi racunica sta bi znacilo ako bi - kao sto trazi Koalicija "Zajedno za Jugoslaviju - za validnu odluku bilo potrebno da glasa najmanje 50 odsto od upisanih u biracki spisak.

Medutim, OEBS navodi i primjer Danske, u kojoj je se na refrendumu trazila kvalifikovana vecina od 45 odsto ukupnog broja biraca. Kasnije je cenzus smanjen na 40 odsto birackog tijela. Na primjeru Crne Gore to bi izgledalo ovako: ako je izborno tijelo 447.000, 45 odsto je 201.150; ako bi dogovorena vecina bila 40 odsto, neophodno je da za samostalnu Crnu Goru glasa 178.800 biraca. Radi poredenja, na posljednjim izborima procrnogorske partije zadobile su povjerenje od 55 osto od izaslih, sto je iznosilo nesto preko 195.000 glasova.

Interesantno je da OEBS smtra da kvalifikovana vecina ne bi bila neophodna ako bi se na referendumu postavila dva ili vise pitanja, jer tada bi bilo tesko da jedna od opcija dobije "jaku vecinu". U tom slucaju "prosta vecina mogla bi biti politicki prihvatljiva za sve strane", kaze se u preporukama OEBS-a.

Ideju o dva pitanja sve cesce pominje Demokratska partija socijalista. Zanimljivo, od dva referendumska pitanja odustala je Koalicija "Zajedno za Jugoslaviju", iako se najaca partija iz ovog bloka, Bulatoviceva SNP nekada zestoko za to zalagala. Izvorne independentisticke partije, LSCG i SDP, u Prijedlogu zakona o referendumu zalazu se za jedno pitanje.

OEBS preporucuje da pravo glasa imaju samo crnogorski gradani. Zalaze se, dakle, za rezidencijalni princip a ne i za to da drzavljani mogu glasati. Projugoslovenske partije, medutim, zalazu se za princip da na referendumu glasaju drzavljani, jer racunaju da bi mnogi Crnogorcii koji zive u Srbiji glasali za odrzanje SRJ.

Jedan od temeljnih principa za koji se OEBS zalaze u komentaru Prijedloga zakona o referendumu je konsenzus prije raspisivanja referenduma. A upravo to cini se da je najteze postici medu suprostavljenim crnogorskim partijama.

Sve ono oko cega se spore glavni politicki rivali (koliko je potrebno da izade biraca, koliko da glasa za, jedno, dva ili vise pitanja, kako ih formulisati) trebalo bi, prema preporukama OEBS-a, da bude stvar dogovora. Izbalansiran i strucno utemeljen OEBS-ov komentar mogao bi biti dobra podloga za dijalog.

No, umjesto podsticaja za dijaloga, OEBS-ov se dokument koristi u medustranackim obracunima i svako ga cita na svoj nacin.

"Prihvaticemo odluku o demokratskoj vecini, koja mora biti nadmocna da je niko ne moze dovesti u sumnju, ali ne i 'vecine' od 45 odsto, koja ce samo odloziti rjesavanje ovih pitanja za jos deset godina", kaze Dragan Soc, predsjednik Narodne stranke.

Ako je "demokratska vecina" potrebna za osamostaljenje Crne Gore, da li je ista vecina potrebna i za povratak ove republike u SRJ?

"Suverenisticki blok bi morao postaviti to pitanje protivnicima crnogorske nezavisnosti. I insitirati na nacelu jednakosti ili jednakih sansi. Na to bi, pored politickih oponenata u Crnoj Gori i Beogradu, trebalo podsjetiti i predstavnike medunarodne zajednice", kaze dr Milan Popovic, nezavisni analiticar i profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici.

Popovic istice da, iako ima medunarodno legitimitet i priznanje, SRJ nema i unutrasnji legitimitet, koji je srusen jos u MIlosevicevo doba, ustavnim promjenama 2000. godine, kojima se suprostavila Crna Gora. Tada je i eksplodiralo tzv crnogorsko pitanje. Upravo nedostatak unutrasnjeg legitimiteta, prema Popovicu, daje puno pravo suverenistickom bloku da insitira na nacelu jednakosti.

"Elementarno samopostovanje nalagalo bi independentistima da unitaristickom bloku kazu - nudimo vam dogovor zasnovan na nacelu jednakosti. Dakle, spremni smo da prihvatimo zakon, proceduru, uslove, vecinu koje trazite za referendum o nezavisnosti ukoliko ste vi spremni da svoj projekt zajednicke drzave verifikujete po istom zakonu, proceduri, uslovima i vecinama", objasnjava dr Popovic.

Tesko je, medutim, vjerovati da ce projugoslovenske partije pristati na princip jednakosti. Iako independisticke stranke odustanu od prijedloga zakona koji su sacinili liberali i socijaldemokrte, sto je gotovo izvjesno nakon preporuka OEBS-a, Koalicija Zajedno za Jugoslaviju mogla bi i dalje igrati na kartu bojkota referenduma. Umjesto referenduma lideri ovih partiija sve vise govore o prijevremenim izborima, kao prvom koraku ka rjesavanju drzavne krize u Crnoj Gori.

Milka TADIC - MIJOVIC (AIM)