AIM: start



MON, 22 OCT 2001 18:26:59 GMT

Tržište RS: Pod okupacijom Slovenaca

Banjaluka, 22. Oktobar 2001. (AIM)

Debalans Republike Srpske (RS) sa Slovenijom bio je prošle godine 1:10, a Federacije BiH 1:7, sa tendencijom smanjenja u prvih šest mjeseci ove godine. Poslovni I obični ljudi u RS to, bez zle namjere, nazivaju 'slovenačkom okupacijom'.

Zaista, prodavnice širom RS preplavljene su slovenačkim proizvodima. U oči posebno pada prisustvo roba široke potrošnje u većim gradovima. Svuda kupca čekaju 'hladilnici' sa 'Fruktalovim' sokovima, 'Solom', 'Laškim pivom', 'Union pivom', 'Radenskom' i 'Donatom'. Tu je I prirodna voda 'Zala'. Na odjeljenjima prehrane nalazi se proizvodi svih vrsta 'Pomurske' i 'Ljubljanske mlekarne', kobasica 'Pili', paleta proizvoda mesne industrije iz Kranja. Najveći izbor vina nudi 'Vipava'. Tu su odavno 'Gorenje', 'Mura', 'Labod' I 'Rašica'.

U robnoj razmjeni sa inostranstvom Slovenija je najozbilniji 'problem' za vladu RS. Po obimu uvoza, Slovenija je na drugom mjestu, odmah iza Jugoslavije. Za prvih šest mjeseci ove godine iz Jugoslavije je u RS uvezeno roba u vrijednosti od 176.654 hiljade KM, a iz Slovenije 100.257 hiljada KM. Hrvatska je na trećem mjestu sa 69.939 KM.

Opozicija je ovu činjenicu koristila za rušenje bivšeg premijera Milorada Dodika, dokazujući da njegova vlada nema ekonomski program I da privredu vodi u ekonomsku zavisnost od drugih privreda I tržišta. Situacija se nije promijenila sa dolaskom nove vlade premijera Ivanića, niti se promjene u režimu spoljne trgovine najavljuju. U ministarstvu za ekonomske odnose sa inostranstvom tvrde da ovakav režim diktira međunarodna zajednica. >U normalnim uslovima ovo bi vodilo radikalnim mjerama zabrane uvoza I zaštite domaćih proizvođača<, kaže Nemanja Drašković, pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom u vladi RS. Međutim, ne misli da je moguće ići izvan postojećih mjera I da će doći do promjeni postojećeg stanja. Problem je u činjenici što RS nema dovoljno roba jer nema vlastitu proizvodnju.

Slovenija ovakav debalans pokušava ublažiti donacijama. Ukupno odobrena donatorska pomoć RS iznosi 4.958.408.00 KM. Od toga je do 2.10.ove godine realizovano ukupno 3.814.255.90 KM. Najviše donatorskih sredstava Slovenija je usmjerila u sektor zdravstva I socijalne zaštite (1.402.362.00 KM) I industrije I tehnologije (1.258.554.00 KM). Slijede prosvjeta, finansije, poljoprivreda, šumarstvo I vodoprivreda, ekonomski odnosi sa inostranstvom I trgovina I turizam.

Predsjednik Privredne komore RS Nedeljko Suzić primat Slovenije u uvozu objašnjava slovenačkom poslovičnošću, dobrim prijeratnim vezama I posjedovanjem informacija. Suzić kaže da kod naših privrednika postoji povjerenje u slovenačke partnera. >Slovenci imaju osmišljen, organizovan I dobro koordiniran nastup na tržište BiH I RS. Mi od njih treba da učimo I šteta je što nismo preuzeli njihov privatizacioni koncept. Da smo to uradili, imali bi danas mnogo prednosti I manje problema<, kaže Suzić.

Čini se da je upravo koncept privatizacije u RS ozbiljan problem za investitore iz Slovenije. Andrej Gartner, predsjednik Upravnog odbora Akcionarskog društva 'Finhousegroup', kaže da se prodaje premali dio kapitala, koji nije interesantan. >Kupac nije zainteresovan za kupovinu, jer nema načina da dođe do većinskog vlasništva, pošto još nema berze. Zatim, u RS postoji problem nesolventnih banaka, koje ne mogu pratiti privredu. Promjena vlasništva ne donosi ništa ako nema kapitala za investicije<, objašnjava Gartner.

Za slovenačke firme problem je nedostatak informacija sa prostora RS. Prezentacije ovdašnjih firmi nema na internetu, a nema ih ni u Privrednoj komori. Predsjednik Privredne komore priznaje da Komora nema baze podataka I da je u takvim uslovima teško poslovati.

Gartman važi za dobrog poznavaoca tržišta RS I problema privatizacije. U RS se nalazi tri godine, a njegova firma se bavi investiranjem u vrijednosne papire, finansijskim holding poslovima, investicionim savjetovanjem, procjenama I analizama preduzeća, povezivanjem I udruživanjem preduzeća, kupovinom firmi po nalogu I trgovinom. Gartner tvrdi da su 43 preduzeća privatizovana koristeći usluge Društva.

Slovenački kupci interesovali su se za nekoliko firmi iz RS - Banjalučku mljekaru, 'Vitaminku', 'Standard' iz Gradiške i 'Živinoprodukt' iz Srpca. Svuda je problem bio mali dio državnog kapitala koji se prodaje. Najozbiljniji kupac bila je Pivovarna Laško, koja je učestvovala na tenderu za kupovinu 'Banjalučke pivare'. Iako su slovenački pivari ponudili najveću cijenu, Vlada se odlučila za belgijskog koncerna 'Inter bru'. Međutim, posao još nije okončan I prema poslednjim najavama, banjalučki pivari vrše pritisak na vladu da promijeni odluku I prihvati Slovence.

Jedina slovenačka investicija u RS jeste kupovina Fabrike ćilima u Trnovu od strane Predionice 'Tranzit' iz Ljubljane. Međutim, Slovenci su se nakon kupovine 30 posto državnog kapitala, kao manjinski vlasnik, suočili sa ozbiljnim problemima. Iako su u firmu uložili gotov novac, probleme im pravi investicioni fond 'Kristal fond', koji je otkupio 42 posto dionica. Sporovi su došli dotle da je ovih dana kod vlade RS intervenisala ambasada Slovenije. Aladar Belec, savjetnik za ekonomska pitanja u Ambasadi Republike Slovenije u Sarajevu kaže da su u Vladi RS imali konstruktivne razgovore I vjeruje da će oba partnera naći pozitivno rješenje I spasiti projekat od propadaja.

Slovenci imaju ozbiljne razloge da se ljute na vladu RS zbog toga što je Slovenija RS donirala program uspostave berze, vrijedan 626.666.00 KM.

BiH je sa Slovenijom nedavno potpisala sporazum o slobodnoj trgovini, kojim je predviđeno da se carina na robu koja se uvozi iz Slovenije za prvu godinu smanjuje za 30 posto, drugu 50, treću 70, da bi četvrta godine bila bez carine. Belec objašnjava:Belec kaže da je BiH za Sloveniju peti partner po izvozu, a BiH je Sloveniji po uvozu drugi ili treći, iza Italijana I Hrvata. Robna razmjena u oba pravca prošle godine je iznosila milijardu I 250 miliona maraka. Od završetka rata, Slovenija je u BiH investirala oko 300 miliona maraka kapitala. >I za ovu godinu predviđamo ulaganje oko 100 miliona maraka kapitala<, kaže Belec, objašnjavajući da je ovih dana potpisan ugovor 'Preventa' za kupovinu 42 odsto 'Fosksvagena' u Sarajevu. U RS se očekuje ulazak 'Palome', a 'Tobačna' je sa banjolučkom Fabrikom duvana već napravila ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. 'Merkator' planira da, nakon Sarajeva I Tuzle, u Banjaluci otvori robnu kuću. O tome su sa rukovodstvom opštine već obavljeni razgovori.

Iako stvari sa privatizacijom idu sporo, poslovni ljudi u RS misle da će Slovenija 'kupiti' kompletnu privredu RS. Kao argument navode prisustvo u BiH pet slovenačkih privatizacionih fondova, obim uloženog slovenačkog kapitala u Federaciju BiH, nedavno potpisane ugovore o uzejamnoj pomoći u vezi sa carinama I ugovor o slobodnoj trgovini. U tome niko ne vidi loše perspektive. Naprotiv, većina misli da treba 'ići sa Slovencima'. >Bilo bi bolje da smo ih poslušali I prije rata<, kaže jedan od njih.

Branko Perić (AIM)