AIM: start



MON, 22 OCT 2001 13:57:01 GMT

Zašto je zatvorena Američka ambasada?

Provjera opasnih ljudi

AIM, Sarajevo, 22.01.2001. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija upravo se vratio iz Brisela sa Evropske konferencije o borbi protiv terorizma sa prilično umirujućim vijestima. Njegova je poruka da Bosna i Hercegovina na ovom skupu nije označena kao potencijalno žarište terorizma.

Kad je polazio na put (prvo u Njemačku kod Šredera), a to je bila srijeda, 17. oktobra, predsjedavajući Vijeća ministara i šef bh. diplomatije ostavio je kod kuće zabrinute građane zbog zatvaranja ambasada USA i Velike Britanije i konzulata u Mostaru i Banjoj Luci. Kao razlog, zvanično su navedene "vjerodostojne sigurnosne prijetnje". Čin zatvaranja ovih ambasada imao je razorno psihološko dejstvo, maltene kao objava rata. Ta činjenica shvaćena je kao izuzetno loša poruka, kako domaćim vlastima, tako i zemlji u cjelini. Poruka se može čitati ovako: Bosna i Hercegovina je krajnje nesigurna zemlja, na sceni je teroristička prijetnja, mi ćemo zamandaliti kapije sve dotle dok zemlja domaćin ne rastjera pristalice Bin Ladena. Vijest o zatvaranju ovih diplomatskih predstavništava zauzela je udarno mjesto na tikerima svjetskih agencija pod oznakom "urgent". Mnogi poslovni ljudi otkazali su protelih dana dolazak u Sarajevu. Jedan broj učesnika međunarodnog seminara u organizaciji Univerziteta komunikacija, koji je otvoren dan kasnije, otkazao je dolazak, navodoći kao razlog strah od terorizma.

Kako zvanično ništa nije rečeno, krenule razne teorije i nagađana. Jedna od najrasprostranjenijih odnosila se na telefonske prijetnje upućene ovim ambasadama. Dnevni listovi, povodom hapšenja dvojice Alžiraca u Sarajevu, objavili su naslove u kojima se uhapšeni tretiraju kao autori prijetnje. Navode se telefonske prijetnje, ali to je za sada više novinska konstrukcija nego čvrst argument. Riječ je o Saberu Lahmaru, za kojeg nije navedeno čime se ovdje bavi, a drugi je Mustafa Alkadir, zaposlen u jednoj humanitarnoj organizaciji koja djeluje u okviru Visokog saudijskog komiteta. Uhapšeni Saber Alkadir već ima kriminalni dosije. On je prvi put uhapšen prije četiri godine kada je sa još dvojicom saučesnika opljačkao instruktora američke vojne tvrtke MPRI (koja implementira program obuke Vojske Federacije BiH) Majla Kelvina, a optužen je i za jedno razbojništvo u okolini Travnika. Za ova djela, sud u Zenici Lahmaru je izrekao zatvorsku kaznu u trajanju od pet godina i osam mjeseci. Međutim, nisu poznati razlozi njegovog ranijeg puštanja na slobodu, a dobro vladanje sigurno nije bilo od presudnog značaja.

Zanimljivo je da identitet uhapšenih okrivaju svi dnevni listovi iz "pouzdanih izvora", istog dana (subota 20. oktobra), ali se niko ne poziva na Federalni MUP. Nema dilema da je policija dostavila štampi imena privedenih osoba, i njihove biografije, ali je pitanje zašto to službeno nije saopšteno? U ovakvim situacijama oprez je neophodan, jer manipulaciju ili neke skrivene razloge ne treba isključiti. U Sarajevu malo ko vjeruje da je telefonska prijetnja, kako tvrde mediji, bila razlog da se Amerikanci i Britanci opredijele na ovaj korak. U novinama ("Oslobođenje, 19. oktobar) je objavljena gotovo nezapažena vjestica kako su ove dvije ambasade prije pet dana dobile poruke svojih ministarstava da razmotre sigurnosne okolnosti u BiH, te da ako zatreba "privremeno obustave rad". Da su samo u pitanju "telefonske prijetnje", onda barem polovina američkih ambasada u svijetu ne bi nikako otvarala vrata.

Ovaj potez treba gledati u kontekstu početka druge faze američke intervencije u Afganistanu (kopneo iskrcavanje), pojačanih policijskih akcija u borbi protiv terorizma, ali i pritisaka na domaću vlast. Poslije terorističkih napada, 11. septembra, Amerika je zatražila da se provjeri spisak 19 osoba za koje se sumnja da su povezani sa napadima. Provjera je pokazala da ni jedno od tih lica nije u BiH, niti ima dokaza da je povezana s ovdašnjim sumnjivim grupama. U međuvremenu su američke vlasti federealnoj policiji dostavile još jedan spisak sumnjivih osoba (ne navodi se njihov broj) koje bi mogle biti uključene u terorističke aktivnosti. Ta je provjera u toku, a javna je tajna da se provjeravaju svi strani državljani arapskog porijekla. Sasvim je moguće da je i uhapšeni Sadber Lahmer lice sa spiska sumnjivih, tim prije što je već ranije osuđivan. Zanimljiv detalj sadrži vijest "Oslobođenja" (20. oktobar). List navodi da je kod Lahmara pronađen telefonski broj Abu Malija, nekadašnjeg emira (komandanta) brigade El Mudžahid (brigada je rasofmirana početkom 1996. godine i na izričito traženje Amerikanaca 150 njenih pripadnika moralo je napustiti Bosnu u roku 45 dana). Abu Mali morao je, takođe na traženje Amerikanaca, napustiti BiH. U ovdašnjoj štampi je svojevremeno procurila vijest da dobio azil u Holandiji. Sada novine pišu kako se za Abu Malija sumnja da je visoki oficir Osame bin Ladena. U pitanju je samo sumnja i to bi mogao biti razlog hapšenja Alžirca Lahmara, a ne telefonska prijetnja. Po povratku u Sarajevo, Lagumdžija je saopštio da je uhapšeno pet stranaca, ali nije precizirao nikakve druge detalje. Hapšenje bi moglo biti rezultat provjere potencijalno opasnih ljudi sa novog američkog spiska. Svih pet uhapšenih osoba u Sarajevu i Bihaću (poznat je samo identitet prve dvojice) povezuje alžirsko porijeklo. Zamjenik federalnog ministra policije Tomislav Limov, koji je potvrdio vijest o akcijama policije u Sarajevu i Bihaću, izjavio je da bi se "priča o opasnim ljudima nedavnim hapšenjima mogla okarakterizirati završenom". Inače, Alžirci su u Bosni važili za najradikalnije mudžahedine koji su ratovali u BiH. Samo njihovo prisustvo predstavlja prijetnju za Amerikance bez obzira na njihovo ponašanje.

Domaće vlasti izložene su velikim pritiscima, a Bosna negativnoj medijskoj recepciji. Vrsta pristiska je i američko negodovanje ostavkom ministra MUP-a Muhameda Bešića, koje je popraćeno prijetnjom kako "SAD imaju pravo da biraju partnera". Nevolja je što su stranci (čitaj Amerikanci) ministra policije sveli na činovnika IPTF-a (Međunarodne policijske snage), a domaće vlasti žele sačuvati autonomiju policije i barem partnerske odnose. Nastavak tog pritiska predstavlja i zatvaranje ambasade.

Kad je u pitanju terorizam, nema ni govora da bi aktuelna vlast pružala utočište teroristima ili "spavačima". Policija je danima bukvalno na nogama. Situacija nametnuta terorizmom, ovdje ima i dnevno-političku upotrebu. Tako je Krešimir Zubak, lider Nove hrvatske inicijative i član Lagumdžijinog kabineta, na jednoj političkoj tribini u Sarajevu ustvrdio kako u BiH postoje osobe indicirane kao "spavači", koje čekaju samo znak da krenu u akciju. Zubak je naveo da je to razlog zatvaranja američke i britanske ambasade. Postojanje "spavača", koje nije dokazano, svrstalo bi Bosnu u zemlje terorističke opasnosti. Hapšenje tzv. alžirske grupe moglo bi konačno staviti ad akta problem islamskih dobrovoljaca u BiH.

Zlatko Lagumdžija, donoseći vijesti sa konferencije u Briselu osporio je tvrdnje o opasnosti "spavača", ili djelovanja simpatizera El Kaide. On prenosi opći zaključak da u Evropi ne postoje manje ili više problematične zemlje. "Bosna je sigurna koliko i bilo koja druga evropska zemlja", prenio je Lagumdžija zaključak sa konferencije o terorizmu. Usmjeravanje reflektora na BiH ima i neke dobre strane. Ubrzava se stvaranje državnog sigurnosnog okvira. Prema ranijem planu, puna kontrola državne granice trebala se postići tek iduće godine. Zahvaljujući strahu od terorizma DGS (Državna granična služba), uz međunarodnu finansijsku pomoć, mogla bi biti zaokružena već za mjesec dana.

Emir HABUL (Sarajevo, AIM)