AIM: start



MON, 24 SEP 2001 22:29:50 GMT

Dalmacija pod kontrolom HDZ-a

Aim, Zagreb, 24.9.2001.

HDZ je osvojio Dalmaciju. Tako se najkraće može opisati ono što se proteklih dana i tjedana dogodilo u najvećim dalmatinskim gradovima, gdje je stranka koju je utemeljio Franjo Tuđman preuzela lokalnu vlast. To je utoliko važnije što ta stranka već čvrsto drži u rukama lokalnu i regionalnu vlast u dalmatinskom zaleđu.

Tako "južna Hrvatska", kako je Tuđman nazivao Dalmaciju pokušavajući i time iskorjeniti autonomaški patriotizam koji u njoj ima dubljih korjena, sada uistinu postaje neka vrsta neproglašene autonomije. Ali, pod kontrolom HDZ-a! Njegovo ovladavanje Dalmacijom obavljeno je u sklopu lokalnih izbora koji su održani proljetos, ali se konstituiranje nove vlasti provuklo kroz čitavo ljeto i obavljeno je tek na pragu jeseni.

HDZ je koristio nekoliko modaliteta preuzimanja vlasti, koji, međutim, imaju dovoljno zajedničkog da se može pretpostaviti kako je sve unaprijed isplanirano, i to isplanirano iz jednog stranačkog, neki tvrde i obavještajnog, središta (osnovano se, naime, vjeruje da su obavještajne službe toliko impregnirane HDZ-ovim kadrovima da i danas služe više bivšim nego formalnim naredbodavcima). Sve je počelo u Splitu gdje su glavne političke grupacije, one oko HDZ-a i oko SDP-a, izašle poravnate iz izborne trke, tako da je jedino preostalo ponoviti izbore ili dopustiti stvaranje manjinske vlasti. Dogodilo se ovo drugo.

Dotadašnji gradonačelnik Splita Ivica Škarić, čija je Socijalno-liberalna stranka (vodio ju je u ono vrijeme još Dražen Budiša) doživjela veliki poraz na izborima, ipak je ponudio "spasonosno" rješenje. Iako po izbornom rezultatu tek treći, njegov HSLS traži da mu se omogući formiranje "tehničke" vlasti, koja će se konstituirati tobože po stručnom a ne stranačkom ključu, ali se od vodećih stranaka traži da to podrže. S obzirom da je Škarić mjesecima prije izgradio odlične odnose s HDZ-om, nije bilo iznenađenje što je ovaj prihvatio ponudio, dok je SDP to ocjenio prevarom birača i odbio je podržati takvu gradsku vlast.

Ona je ipak uspostavljena, jer HDZ i Škarićevi "tehničari" imaju većinu u Gradskom vijeću (skupštini), i tako je stavljena prva recka u pohodu HDZ-a Dalmacijom. Druga je stavljena u Zadru. I ondje se stvari također događaju u okolnostima poravnatih izbornih rezultata, ali s tom razlikom što treće strane ovdje nije bilo. Moglo se, dakle, ići jedino na to da se zavrbuje netko iz suparničkog tabora, i upravo to se dogodilo. U Zadru je relativnu većinu dobila nezavisna lista Stanislava Antića, koji je naumio oformiti vlast u suradnji s SDP-om i drugim vladajućim strankama na državnoj razini, dok bi sam preuzeo mjesto gradonačelnika.

Sve se, međutim, preokrenulo kada je jedna vijećnica s Antićeve liste (Renata Peroš, koja će otvoreno izjaviti da je u politici zbog novca, da ne bi netko pomislio na nekakve ideale) prešla na HDZ-ovu stranu. Peroš je to napravila potpuno neočekivano, na samoj sjednici na kojoj se biralo novog gradonačelnika, tako da je na to mjesto zasjeo ne Antić nego HDZ-ovac Božidar Kalmeta. Stvar je bila tako spretno i diskretno isplanirana da je Antić poslije nemoćno priznao: "Sve dok nije digla ruku za HDZ, nisam slutio da je njihov igrač" (Peroš će, pak, očito podučena od novog "poslodavca" samo reći da su "moja politička uvjerenja suprotna od Antićevih", kao da se s njegovom izbornom listom, slučajno sudarila negdje u zadarskim kaletama).

Zadarski scenarij tako je dobro uspio da je poslije jednostavno repriziran i u Šibeniku, s tom razlikom što je ovdje vlast već bila konstituirana (držali su je SDP i njegovi stranački saveznici), a zatim je "srušena". Učinjeno je to tako što je HDZ preveo na svoju stranu jednog SDP-ovog vijećnika (Ante Belak), jednog HSLS-ovog (Željko Burić) i jednog nezavisnog (Ante Gašparev). Preuzevši većinu u gradskom parlamentu, HDZ je zatim jednostavno sazvao sjednicu Gradskog vijeća, iako su se predsjednik Vijeća i gradonačelnik tome suprotstavili, i izabrao novu gradku vlast.

Zbog kršenja izborne procedure, ta vlast još nije priznata, jer je osporava gradska pravna služba. No kako HDZ ima sasvim dovoljnu većinu samo je pitanje vremena kada će staviti i treću recku u ovom pobjedničkom pohodu Dalmacijom, kao što je, izgleda, na putu da ureže i četvrtu. Dogodit će se to, po svemu sudeći, i u Dubrovniku. Ondje su na ponovljenim lokalnim izborima HDZ i SDP također prošli ciljnu crtu asimetrično poravnani (prvi sa deset a drugi sa sedam vjećničkih mjesta, u oba slučaja nedovoljno za samostalno formiranje vlasti).

Ali će HDZ-ovu stranu najvjerojatnije podržati nezavisni vjećnik Srećko Kljunak, a vjerojatno je i da to učini vjećnik s liste Demokratskog centra Mate Granića. Tako bi opozicija preuzela ključeve i najjužnijeg većeg grada u Dalmaciji, tako da se na sjeveru drže još jedino Rijeka i Pula, u suprotnom HDZ bi zagospodario cijelim primorsko-dalmatinskim pojasom.

Kako je došlo do ove invazije HDZ-a - koji je poslije gubitka vlasti početkom prošle godine pao vjerojatno i ispod deset posto na političkoj vagi zemlje - na hrvatsko priobalje? Svi se slažu da su ovi izborni uspjesi dio velike kampanje protiv suradnje s Haagom, koju u ovom dijelu Hrvatske organizira HDZ u suradnji s brojnim veteranskim, invalidskim i sličnim udrugama. Na toj osnovi stvoren je cijeli jedan regionalni desno-populistički pokret, u čijem je podtekstu neizrečen, ali prepoznatljiv cilj, da se ovaj dio Hrvatske izuzme ispod centralnih vlasti u Zagrebu, koju personificiraju premijer Ivica Račan i šef države Stipe Mesić.

Dalmacija je očito svjesno odabrana zbog, kako se najčešće ističe, iznimno loše ekonomske i socijalne situacije, ali to sigurno nije sve. Sigurno je ne manje važna i blizina bivše "Herceg-Bosne", kojoj su Dalmacija i posebno Split slovili u Tuđmanovo vrijeme kao ulazno-izlazna "vrata". Sada su očite namjere da se ta vratarska uloga obnovi, ali s dodatnom ulogom da ona u Hrvatskoj zauzme onu istu remetilačku funkciju koju zapadna Hercegovina ima u Bosni i Hercegovini. Da ova teza ima osnova potvrdila je, recimo, podudarnost nekih pseudoinstiucionalnih inicijativa, kao što je ona o osnivanju Sabora hrvatskog naroda.

Nekoliko mjeseci nakon što je ta inicijativa krenula u hrvatskom dijelu BiH, ona je iskušana i u Hrvatskoj, preciznije u Splitu. Doduše, u samom početku se izjalovila, kao uostalom i ona u BiH, ali ako se to sagleda u svjetlu recentnog izbornog trijumfa u Dalmaciji, može se doći i do nešto drukčijeg zaključka. Zašto bi HDZ forsirao te izvaninstitucionalne inicijative kada ovako uspješno osvaja i legalne državne institucije?!

Ovo je puno teži izazov i za centralnu vlast u Zagrebu, koja je poslije beskrajnog toleriranja ovih dana na Račanova usta napokon najavila da će najzad poduzeti zakonske korake protiv antihaaških militanata, koji više ne prezaju ni od poziva na pobunu. Ali, što učiniti s onim militantima koji su se smjestili u vjećnićke klupe dalmatinskih gradova, o tome Račanova Vlada po svemu sudeći još nije kadra ni razmišljati.

Marinko Čulić