AIM: start



TUE, 18 SEP 2001 12:38:22 GMT

Estradni biznis bez granica

Kao u neka stara vremena

AIM, Sarajevo, 18.09.2001. I u najžešćim sukobima u posljednjem ratu, koji je harao na tlu Bosne i Hercegovine, a i šire, jedino što za zaraćene strane nije bilo sporno, bio je biznis. Pucalo se, ali se i trgovalo. U prometu su najviše bile cigarete, alkohol, gorivo, kao i prehrambeni proizvodi - najčešće kafa, ulje, šećer, čokolada, ali i - droga. Tu se nije pitalo ko je ko i šta je šta, bitna je bila samo zarada. I nije nikakva tajna da su današnji tajkuni prvi veći kapital stekli upravo u ratu.

Kao što je svojevremeno Henri Kisindžer, tadašnji američki ministar inostranih poslova, krenuo sa takozvanom ping-pong diplomatijom, i koliko-toliko zbližio Ameriku i Kinu, tako je i na prostorima ex Jugoslavije počelo. Samo što ovdje nije bio u pitanju ping-pong, iliti stoni tenis, nego estrada. Krenula su međusobna gostovanja estradnih umjetnika iz svih prostora bivše Jugoslavije. Prvi su se "otvorili" Makedonci i Slovenci. Teško je danas pobrojati ko je i gdje gostovao po nekada "bratskim" republikama i pokrajinama, tek nastupalo se od "Vardara pa do Triglava". Tako je beogradski Sava-centar danima punio Bosanac Haris Varešanović, alijas Hari Mata Hari. Usput je počeo saradnju, kao kompozitor, sa nekim beogradskim estradnim zvijezdama, te snimio duet sa Draganom Mirković. Njihova pjesma "Ja imam te, a k'o da te nemam", postaje hit u Srbiji, a nedavno je izbila na čelo top-liste na Radiju Federacije BiH.

Za njim je krenuo Zdravko Čolić. Nakon što je imao turneju po Makedoniji i više gostovanja u Crnoj Gori, Čolić se na nagovor svojih brojnih sarajevskih prijatelja odlučio da nakon punih 18 godina održi solistički koncert u Sarajevu. U popularnoj "Zetri"okupilo se oko 17.000 gledalaca, koji su zajedno sa "svojim Čolom" pjevali njegove stare i nove hitove. Bilo je i djece i omladine, i srednje generacije a i penzionera. Ohrabren Sarajevom, krenuo je odmah u Ljubljanu, Zagreb i doživio i tamo pravi trijumf, napunivši "Tivoli" i "Dom sportova". U "Skenderiji" i "Zetri" gostovao je i "panonski mornar! Đorđe Balašević, a "doplovio" je i do Tuzle. U Sloveniji je bio više puta (jedno vrijeme i živio), a najspektakularniji dobrotvorni koncert imao je u Puli, u čuvenoj Areni - publike je bilo toliko da je "potamnio" slavu ranijih, a posebno sadašnjih pulskih filmskih festivala. Kad smo već kod filma, na ovogodišnjem pulskom festivalu bio je Beograđanin Ljubiša Samardžić sa svojim filmom "Nataša" i doživio prave ovacije. I na nedavno održanom sarajevskom Film festivalu Samardžić i njegova "Nataša" bili su također izuzetno srdačno primljeni.

Što se tiče gostovanja hrvatskih muzičara u Bosni i Hercegovini, tu se već može govoriti o masovnnosti. Gotovo da ne postoji nijedna hrvatska estradna zvijezda koja nije nastupala u Sarajevu i šire u Federaciji, a pogotovo u Hercegovini. Tako je Oliver Dragojević bio izuzetno lijepo dočekan u Sarajevu, a pogotovo u Mostaru (zadpadnom dijelu grada) gdje se na stadionu "Pod Bijelim brijegom" okupilo više od 15.000 gledalaca. Poređenja radi, tamošnji nogometni klub "Zrinski" može okupiti toliko gledalaca tokom cijele jedne sezone. Doris Dragojević i Severina napunile su "Skenderiju", baš kao i Goran Karan sa grupom "Colonija". Nina Badrić i Josipa Lisac gostovale su u Bosanskom kulturnom centru, a o gostovanjima drugih hrvatskih zvijezda "srednje" popularnsoti koje su pjevale po sarajevskim diskotekama, kao i onima po Hercegovini, ni broja se ne zna.

Što se tiče gostovanja hrvatskih pjevača u SR Jugoslaviji, tu stvari stoje ovako: u Beogradu je nastupala samo Alka Vuica, koja i dalje tamo odlazi, najviše sarađujući sa Džejom Ramadanovskim i rediteljom TV spotova Dejanom Miličevićem. Crna Gora je bila i ostala "el dorado" za hrvatske pjevače. Ovdje su gostovale Doris Dragović, Severeina, grupa "Magazin", Nives Celzijus dok su na festivalu "Sunčane skale" nastupili Sandi Cenov i Ivana Banfić, koja je uspjela čak i da pobijedi. Sa bosanskohercegovačkih prostora u Crnoj Gori su bili Selma Muhedinović i Mladen Vojičić Tifa, također na festivalima. Ponudu da nastupi u Budvi u posljednjoj novogodišnjoj noći imao je i Dino Merlin, ali je odbio, uprkos ponudi od čak 120.000 DEM!

Estradni umjetnici iz Bosne i Hercegovine, polako ali sigurno "probijaju led" nastupajući izvan granica svoje zemlje. Pored Selme i Tife, grupa "Seven Up" imala je zapažene nastupe u Beogradu i veliku turneju po Vojvodini. Na Festivalu u Zrenjaninu pojavila se i Selma Muhedinović. Međutim, mnogo je intenzivnija saradnja tzv. narodnjaka. Hanka Paldum je nastupala u Sandžaku i Crnoj Gori dok u Beograd često odlazi radi snimanja materijala i spotova. Beogradu je nedavno boravila i perspektivna mlada Sarajka Sanela Sijerčić kod Dejana Miličevića. Mediji prenose informacije kako je Miličević jednostavno opčinjen Sanelom - cijeli njegov tim frizera, kozmetičara, kostimografa, dizajnera radi na totalnoj promjeni njenog imidža.

U Hrvatskoj je najviše upsjeha ima Dino Merlin, zahvaljujući pjesmi "Godinama", koju u duetu interpretira sa Ivanom Banfić, i koja se prošle godine slušala bukvalno od Triglava do Đevđelije. Vrtjela se na svim tv i radio stanicama, puštali su je vozači autobusa na relaciji Beč - Sarajevo, jednako kao i vozač iznajmljenog kombija na relaciji Skoplje - Ohrid. Što se Makedonije inače tiče, tu su svi dobro prošli odakle god dolazili, mada je, bez pretjeranog lokalpatriotizma, ipak najviše uspjeha imala Sarajka Alma Čardžić.

Pomenimo i dva festivala narodne i zabavne muzike koji su ovog ljeta održani u BiH, u Maglaju pod nazivom "Studentsko ljeto" i "Nove nade - Zenica 2001". Na oba su nastupili mladi pjevači iz svih republika bivše Jugoslavije. Ono što je možda i najbolje, jeste činjenica da niko "sa strane" nije ostao bez nagrada. Najuspješniji na oba festivala bio je mladi Slovenac Marjan Novina - u Maglaju je pobijedio, a u Zenici osvojio treće mjesto stručnog žirija. Na oba festivala bili su prisutni i članovi Slovenačke ambasade u BiH koji su na prigodnom koktelu u Zenici obećali da će i i iduće godine ne samo pratiti ovaj festival, nego ga značajno i finansijski pomoći. Kad smo kod diplomatije, u povodu proslave 80 godina nogometnog/fudbalskog kluba "Željezničar" u Sarajevu je, prvi put nakon rata, gostovao beogradski "Partizan". Bio je to prvi klub iz SRJ koji je došao u Sarajevo. Sa "Partizanom" je nimalo slučajno doputovao i ministar inostranih poslova SR Jugoslavije Goran Svilanović, kojeg je, još manje slučajno, dočekao njegov bh. kolega Zlatko Lagumdžija. Prije utakmice na Grbavici prošetali su centrom grada, onako ležerno, sportski odjeveni, zatim odgledali utakmicu i potom se družili na prijemu u obližnjem restoranu sa nogometašima i specijalnim zvanicama. Rezultat 6:1 za "Partizan" uopšte nije bio bitan. Bitno je da je "krenulo". I zaista jeste, nakon toga je banjolučki "Borac" nastupio u Tuzli na turniru Memorijal Mustafe Hukića, a "Željezničar" je nedavno sa "Borcem" igrao u Banjoj Luci i pobijedio.

I da se vratimo muzici, tačnije estradi. Pored gostovanja poznatih estradnih zvijezda i njihovih solističkih koncerata, postoji i drugi tip gostovanja "preko granice". Radi se o nastupima u boljim restoranima i kafanama, gdje nema velikih troškova oko organizacije, a honorar se dobiva u kešu, odmah. Vlasnici takvih objekata vode prestižnu evidenciju o gostovanju "zvučnih" imena. Samo u sarajevska dva objekta, restoranu "Bazeni" gostovali su: Ana Bekuta, Mira Škorić, Dara Buba Mara (SR Jugoslavija), Duško Kuliš iz Splita, pa čak i legendarni Oliver Dragojević koji je vodio prigodni osmomartovski program, a u folkoteci "Relax" Željko Samardžić, Alka Vujica, Biljana Jevtić, Usnija Redžepova, Zoran Kalezić. Očito, "zvučnim" imenima ne smeta ni kafanska buka a kamo li da misle na to s koje strane "linija razgraničenja" bivše zajedničke im države nastupaju. Zvuk novca očito je svuda isti.

Milan RAKIĆ (AIM, Sarajevo)