AIM: start



SUN, 16 SEP 2001 20:44:55 GMT

Minus i plus za "NATO plus"

Bas kad je pomislila da je prihvatanjem inicijative predsjednika Republike o ustavnim promjenama u Sobranju "skinula s vrata" medjunarodnu zajednicu, makedonska politicka elita suocila se s novim izazovom: prijedlogom Evropske unije da NATO ostane u zemlji i po okoncanju operacije prikupljanja dobrovoljno predatog oruzja Oslobodilacke nacionalne vojske. Albancima ce, pak, pasti kamen sa srca

AIM, Skoplje, 12.09.2001.

Prosle nedjelje se pocelo suskati da bi bilo pametno ako kontingent NATO-a u okviru operacije “Zetva” ostane u Makedoniji i po isteku sadasnjeg mandata 26. septembra. Tim nagovjestajima prethodilo je iznosenje sasvim suprotne ideje predsjednika Trajkovskog (koji je bar za

dlaku obavjestiniji od obicnog puka) na pocetku parlamentarnog zasjedanja na kome je pokrenuo inicijativu za ustavne reforme: da se po okoncanju "Zetve" na makedonske granice vrati preventivna misija Ujedinjenih nacija. U novinarskim krugovima shefa drzave su podsjetili da je njegova rodjena partija – VMRO-DPMNE – prije dvije i po godine, na

pragu kosovske krize, povjerovala "sarenoj lazi" Vasila Tupurkovskog da ce Taiwan, za diplomatsko priznanje, galantno odrijesiti kesu i izbrojati milijardu dolara: vi priznanje, mi milijardu. Ta nevidjena milijarda postala je predmet sprdnje i prijateljima i neprijateljima. Ali cilj je postignut: Narodna Republika Kina, maoisticki principijelna,

povukla je svog ambasadora i prekinula diplomatske odnose sto je kod tadasnjeg predsjednika na zalasku Kire Gligorova na jednoj pres-konferenciji popraceno suzama. “Plavi sljemovi” odose, NATO dodje, desilo se sve ono sto se desilo – intervencija protiv SR Jugoslavije, ulazak KFOR-a na Kosovo, pojava Oslobodilacke nacionalne vojske. Zamisao shefa drzave, najkooperativnijeg sagovornika medjunarodne zajednice, u Bruxellesu, Washingtonu i drugdje, primljena je kao, u izvjesnom smislu, izraz razocarenja sto se Alijansa nije prihvatila zadatka da se obracuna s ONV i tako Makedoniju na dugi rok oslobodi prijetnje po bezbjednost. Savjet za bezbjednost predsjednika Republike prosle nedjelje se izjasnio protiv produzenja misije NATO-a nakon 26. septembra.

Tuzni deseti rodjendan nezavisne Makedonije, 8. septembar, pao je u trenutku kad su ministri inostranih poslova Evropske unije, praveci se da su preculi prijedlog Trajkovskog, u belgijskom Genvalu vijecali, kako

popuniti tzv. "bezbjednosni vakuum" koji ce nastati po eventualnom odlasku NATO-misije dok postaje sve ociglednije da Sobranje u datom roku nece moci usvojiti ustavne promjene kojim bi se Albancima dao ravnopravniji status. S druge strane, ministar unutrasnjih poslova Ljube

Boskovski kao najglasniji "hardliner" u redovima VMRO-DPMNE, ne krije da ce "njegovi" kad NATO-zeteoci odu, krenuti u nekakvu "svoju" zetvu! Zapadni diplomati samo mogu pretpostaviti, kako bi ta "zetva" mogla izgledati. Dovoljan povod da se zabrinu a Albancima, i miroljubivim i ostalima, da slavodobitno objave da su bili u pravu kad su tvrdili da najmocniji vojno-politicki savez mora ostati. Na mogucnost odmazde makedonske policije za razgovora s Pattenom i Solanom prosle nedjelje ukazali su i celnici partija Albanaca Xhaferi i Imeri.

PredsjednikTrajkovski je praznik iskoristio da bi odaslao jos nekoliko znakovitih poruka medjunarodnoj zajednici: "Jos jednom se pokazalo da parcijalno rjesavanje problema na Balkanu vodi jedino novim sukobima i krvoprolicu. Neodlucna i do kraja nedefinisana politika medjunarodne zajednice na rjesavanju kosovske krize, narocito na razoruzanju militantnih ekstremista, dovela je do novog povampirenja etnonacionalizma, sovinizma, neizivljenih snova o velikim i etnicki cistim drzavama." Trajkovski je, pak, u praznicnom intervjuu Radio-Skoplju rekao da "nije u interesu NATO-a ili Makedonije novo Kosovo ili Bosna, novi protektorat". "Situacija je drukcija jer makedonska vojska nije sprovodila etnicko ciscenje, nije zapocela rat, tako da nema potrebe da NATO cuva vjestacki mir". I jos: "Ukoliko NATO ostane, imacemo lazni mir",naglasio je. Posmatraci Evropske unije i OEBS-a trebaju ostati u Makedoniji – napomenuo je ostavljajuci izvjestan prostor za vrijeme kada bi se mogao predomisliti.

Vrhovni komandant NATO-snaga za Evropu general Joseph Ralston iznenada je u nedjelju popodne banuo u Skoplje. Njegov dolazak smatra se, takodje, uvertirom za pritisak koji bi trebao uslijediti na makedonski drzavni vrh za ostanak vojnika Alijanse. Ralston se sastao samo s ministrom odbrane Vladom Buckovskim. Naglasio je da po okoncanju "Zetve" nece doci do zloupotrebe NATO-vojnika niti ce oni ucestvovati u ma kakvom razgranicenju. "Ne zelimo nikakvu podjelu Makedonije" rekao je Ralston. Izrazio je zadovoljstvo dosadasnjim tokom prikupljanja oruzja Oslobodilacke nacionalne vojske i kvalitetom do sada prikupljenog. General je rekao novinarima da "medjunarodna zajednica ostaje vrlo angazovana u Makedoniji, kroz monitoring-misiju Evropske unije i OEBS-a. Moram naglasiti da je NATO i prije "Zetve" u Makedoniji imao 2.000 vojnika u okviru KFOR-a, a oni ostaju tu i poslije misije. Kako ce izgledati nova misija i da li ce dobiti nove zadatke, tek treba vidjeti."

Ministri inostranih poslova Evropske unije su, pak, u medjuvremenu, na vikend-sastanku u Genvalu pronasli formulu "NATO plus" za prisustvo medjunarodnih snaga u Makedoniji i nakon 26. septembra. Ukratko, prijedlog se moze predstaviti ovako: veci broj medjunarodnih posmatraca,

medjunarodne snage predvodjene NATO-om sto bi trebalo otvoriti mogucnost za ucesce drugih zemalja, recimo Ukrajine ili cak Rusije. Ostala je nedoumica u pogledu mandata od strane Ujedinjenih nacija. Za prijedlog iz Genvala nuzna je saglasnost makedonske vlade. Medjutim, s tim ni dalje, cini se, nece ici glatko. Vladin portparol Antonio Milososki rekao je da "vlada podrzava stav predsjednika Trajkovskog koji smatra da

jos jedan mandat nije potreban posto bi mir koji bi obezbjedjivao NATO bio lazan". Evro-diplomatu Javiera Solanu, nepopravljivog optimistu kakvim ga je bog dao, to ne brine jer pretpostavlja da bi finansijska pomoc mogla smeksati "kamena srca" makedonskih zvanicnika.

Amerika je jos prije "crnog utorka" preko jednog od svojih portparola, Skoplju dobro znanog iz vremena sluzbovanja Philipa Reekera nagovijestila da se nece previse zalagati da NATO i ubuduce predvodi kolonu mirotocivih u Makedoniji. Analiticarima ostaje ne narocito prost zadatak da odgonetaju, kakve su namjere Washingtona. Kad je vec tako, Evropljani se uzdaju u nekoliko mogucih poluga koje bi mogle djelovati na makedonski drzavni vrh: optuzbe za organizovanje paravojnih formacija

bi mogle postati prilicno neugodne uz njezno pominjanje Haga; spor oko imena s Grckom Atina vec drzi na "tihoj vatri" prizivajuci evropsku sabracu da joj pomognu, nece skoditi ni podsjecanje predsjedniku Trajkovskom da, uostalom, i njegov famozni mirovni plan predvidja medjunarodno prisustvo narocito u casu prije nego se snage bezbjednosti vrate na podrucja sto ih trenutno kontrolise ONV, kao metod "prijateljskog ubjedjivanja" moze posluziti i preuzeta obaveza o amnestiji dobrovoljno razoruzanih gerilaca. Ipak ekonomska pomoc je najbolja udica. Dakle, poput stidne nevjeste, makedonski drzavni vrh se moze neckati manje ili vise… I na kraju prihvatiti prijedlog da NATO ostane. Mozda se nekom ucini da je oduvijek bas to i zelio, ali mu bilo nezgodno priznati.

ZELJKO BAJIC