AIM: start



SUN, 05 AUG 2001 10:50:16 GMT

Kresanje socijalnih prava

Aim, Zagreb, 5.8.2001.

Račanova vlada najavila je ovih dana paket mjera koje bi najesen veliki dio stanovništva mogle zaviti u crno. Riječ je o opsežnom, najširem i najdubljem do sad, kresanju socijalnih prava. Bude li sadašnja zamisao prihvaćena onako kako je izložena, u sklopu "racionalizacije socijalnih troškova" vlada će uvesti plaćanje poreza na tzv. privilegirane mirovine svim umirovljenicima koji primaju veće od 1680 kuna, odnosno, 450 njemačkih maraka. Njima će tim potezom biti oduzeto deset posto. Riječ je o umirovljenicima koji primaju saborske, dužnosničke, boračke i slične penzije. Porez će, nadalje, plaćati svi umirovljenici čije su mirovine veće od polovice prosječne plaće u Hrvatskoj.

Porodiljne naknade mogle bi, s današnjih 1600 kuna, za cijelo trajanje porodiljnog dopusta biti reducirane tako da bi rodilje puni iznos naknade primale samo prvih šest mjeseci dopusta, dok bi u preostalih šest mjeseci dobijale svega 900 kuna. Za dopuste duže od godinu dana, naknade se ne bi izdvajale. Inače, prema izračunu novinara, troškovi za bebu iznose preko 2400 kuna mjesečno, pa je jasno da su i sadašnja primanja posve nedostatna. Bit će, u skladu s realnošću, smanjeni i dječji doplatci za neke kategorije primatelja.

Vlada još uvijek nema preciznu sliku gdje i kako će se kresati dječji doplatci, ali su istakli primjer prema kojemu u Hrvatskoj preko 50 tisuća djece branitelja prima deset do dvadeset posto veći dječji doplatak od drugih, premda njihovi roditelji imaju visoke - za hrvatske prilike čak i astronomske - prihode, između deset i dvadeset tisuća kuna. Iznosi dječjih doplataka odredit će se prema broju djece i visini ukupnih primanja obitelji. Bit će smanjene i naknade civilnim žrtvama Drugoga svjetskog rata, stradalnicima Domovinskog rata, te, Hrvatske ratne vojne invalide prve skupine. Na dnevni bi red mogla doći i smanjenja naknada hrvatskim braniteljiima. Premda su sve to još uvijek zamisli, čija izvedba može biti i drugačija od naznačene, Vlada je već sad najavila da će se neke mjere, poput oporezivanja mirovina, početi primjenjivati već ove godine dok će druge planirane mjere početak primjene doživjeti početkom naredne godine.

Ova je racionalizacija, kako tvrde u vladi, tek "nulta faza reforme socijalne skrbi kojom se želi vratiti povjerenje u građane, da se brinu sami za sebe". Osnovni cilj reforme, kažu, nije ušteda već preusmjeravanje pomoći sa široke skupine nezasluženo privilegiranih na one kojima je pomoć doista i potrebna za preživljavanje. Time bi se onemogućilo da neki građani koji imaju i po 20 tisuća kuna mjesečno, preko toga ostvaruju i do 34 dodatna prava - drugim riječima, da na teret države žive bolje no što žive mali poduzetnici u nekim bogatim zapadnoevopskim zemljama. U ovoj racionalizaciji najvažniji će biti umirovljenici, na koje - u socijalnim davanjima - otpada 51 posto sredstava, dok na ostale stavke, poput zdravstvene zaštite (32 posto) i ostalo otpada manji dio izdvajanja. Reakcije javnosti na ove ideje bile su, kako se moglo i očekivati, ogorčene.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever izjavio je kako posljednjim poskupljenjima i kresanem socijalnih prava Vlada bezuvjetno ispunjava zahtjeve Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, čime Hrvatska postaje protektorat međunarodne zajednice. Ovaj je sindikalac iznio i nekoliko dodatnih tvrdnji, koje danas, kako se čini, dijeli i većina njegovih kolega. Po Severu, Vlada je zapravo nesposobna da pronađe konkretna rješenja kojima bi se hrvatsko gospodarstvo izvuklo iz krize, pa - kupujući vrijeme - namjerno forsira neke druge probleme, poput odnosa s Haškim sudom, čime naciji skreće pažnju s egzistencijalnih pitanja. Vlada lovi u mutnom, tvrdi on, jer je tako, nedavno, prodala i 16 posto dionica Hrvatskog telekoma njemačkim partnerima (Deutsche telekomu) kako bi popunila ispražnjeni državni proračun, a zauzvrat su Nijemcima oprostili drastično poskupljenje telefonskih usluga, uz koje će im se sva investicija u Hrvatskoj vratiti u najkraćem mogućem roku.

Sindikalno rezoniranje nije lišeno temelja. No, činjenica je da Račanova vlada ipak ima pokrića za dio svojih poteza. Primjerice, zakon o porodiljnim naknadama izglasao je, pred kraj svoje vladavine, hadezeov Sabor - na ideju Hrvatske demokratske zajednice - u sklopu opsežne predizborne kampanje, kojom se htjela pokazati raskošna socijalna osjetljivost Tuđmanove stranke. No, kada su na papir stavili izračun koliko će to koštati, dužnosnici HDZ-a su zaključili da im je provedba tog zakona neizvediv zadatak jer su njegove stavke već onda bile utopijske. Nova je vlada taj zakon - po mišljenju nekih ministara, neoprezno, pa i budalasto - počela provoditi, bez obzira na cijenu. On se morao dovesti u realne okvire. Privilegirane mirovine nisu relikt HDZ-a, one su postojale još u socijalizmu, ali ih je Tuđmanov režim doveo do metastaze.Tuđman je znao što time radi. Kupovao je podršku najširih masa, zadužujući se u svijetu i rasprodajući nacionalno bogatstvo, što mu je dobrim dijelom omogućilo snažnu vlast minulog desetljeća. No, Hrvatski je vanjski dug za to vrijeme dosegao iznos od 11 milijardi dolara, i tako se dalje više jednostavno nije moglo. Tako je bivšem komunisti Račanu ostala u nasljeđe izvedba pomalo paradoksalnog zadatka: da iz Tuđmanove ideologije, koja je zarazila cijelo društvo (premda su joj temelji udareni znatno prije) ukloni sve socijalno-parazitske elemente. Jer, hrvatski građani doista nisu naučili na život u liberalnom kapitalizmu i opseg socijalnih prava još je uvijek, doista, ostao izrazito širok.

Benevolentni kritičari vlade ne osporavaju ove poteze, ali drže da su oni došli kasno. Vlada je, naime, već na početku mandata - kada je imala najsnažniju podršku građanstva - morala reći da je dio prava koja su građani baštinili od HDZ-a, realno neprovrediv. Ovako, do rezanja privilegija će doći u vrlo osjetljivom političkom trenutku, kada pred Hrvatskom stoje, po svemu sudeći, nove optužnice iz Haaga, što bi, prema nekim ocjenama, moglo srušiti vladu. S druge strane, uz poskupljenje telefoniranja, poskupjet će i plin - za deset posto, potom mlijeko, za petnaest posto, poskupjet će i lijekovi (do 120 posto), te školski udžbenici. Nezaposlenost je stala na brojci od 360 tisuća i rekordna je u tranzicijskim zemljama, a čini se da će i turistička sezona doživjeti podbačaj, prije svega zbog precijenjenog tečaja kune i visokih cijena vanpansionskih usluga. Međunarodni monetarni fond procjenjuje, pak, da će javna potrošnja i nakon ovih racionalizacija biti previsoka u odnosu na mogućnosti, a rast društvenog proizvoda (od četiri do pet posto) nedovoljan je da pokrije izdatke.

Uz sve to, Račanova vlada nije dosad dala jasnih signala da ispunjava i dio predizbornih obećanja. Sve se svodi samo na restrikcije, štednju, ograničenja i rasprodaju nacionalnog bogatstva. To naciju dovodi do stanja očaja, pa je jasno da će - kao i svih godina dosad - predstojeća jesen, i bez grijanja, biti uzavrela. Dođu li, povrh toga, iz Haaga novi zahtjevi prva posttuđmanovska hrvatska vlada naći će se u, doista, nemogućoj misiji.

Boris Rašeta