AIM: start



WED, 01 AUG 2001 13:11:41 GMT

Ključ iz Španije otvara vrata u Sarajevu

Uz najnoviju odluku o privatizaciji stanova u BiH

AIM, Sarajevo, 01.08.2001. Sve izbjeglice i raseljene osobe koji vrate u posjed svoje prijeratne stanove u društvenom vlasništvu i namjeravaju ih otkupiti, moraće prvo dokazati da su oni i njihove porodice napustili imovinu koja im ne pripada, saopštile su organizacije uključene u plan za provedbu imovinskih zakona u Bosni i Hercegovini (OHR, OSCE, UNMIBH, UNHCR i CRPC), pozdravljajući izmjene i dopune koje je donio Visoki predstavnik, u cilju usklađivanja zakona o privatizaciji društvenih stanova u oba entiteta.

Zabrana otkupa društvenih stanova tokom dvije godine u Federaciji Bosne i Hercegovine odnosila se na sve stanove koje su nosioci stanarskog prava napustili između 30. aprila 1991. i 04. aprila 1998. godine. Sa druge strane entitetske linije, povratnici u Republiku Srpsku, pored prepreka da se uopšte vrate, u procesu privatizacije društvenih stanova nisu imali ista prava kao drugi građani RS.

Odlukom visokog predstavnika u BiH, Wolfganga Petritscha od 17. jula ove godine omugućava se raseljenim osobama i izbjeglicama u cijeloj Bosni i Hercegovini da učestvuju u privatizaciji društvenih stanova bez diskriminatorskih prepreka. To znači da je u FBiH ukinuta obaveza po kojoj su raseljene osobe i izbjeglice morale čekati dvije godine prije nego što steknu pravo na otkup društvenih stanova, bez obzira na to da li su bili proglašeni napuštenim ili ne. Zahtjev za otkup moraju podnijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu dopunjenog Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, "odnosno u roku od tri mjeseca od okončanja spora, ili u roku od jedne godine od ulaska u posjed stana, zavisno koji je rok kasniji". Nakon toga mora se zaključiti ugovor u roku od tri mjeseca".

Raseljene osobe i izbjeglice koje ostvaruju pravo na povrat stanova u RS imaće sada ista prava kao i građani RS. Odobren im je popust od 75 odsto na otkupnu cijenu stana, tako da će plaćati isti iznos kao građani RS, posebno bivši borci i njihove porodice. Povratnici će također moći za otplatu stana, kao i svi ostali građani RS, koristiti kupone stare devizne štednje u Republici Srpskoj - do 60 odsto od ostatka otkupne cijene. Da bi se zaključio ugovor o otkupu stana nosilac stanarskog prava-povratnik i u FBiH i u RS, dužan je da obezbijedi dokaze od nadležnih organa; da je on, kao i članovi njegovog domaćinstva, iselio iz privremenog smještaja, odnosno da u skladu sa imovinskim zakonima ne postoji obaveza iseljelja iz te imovine.

Zbog čega je i ovaj put u našoj zemlji morao intervenisati Visoki predstavnik, za AIM, objasnio je Oleg Milišić, portparol OHR-a: "Naš stav je da želimo osigurati, da odluka bilo kojeg pojedinca da se vrati nije ni na koji način ovisna od prava koja oni imaju pod entitetskim zakonima o privatizaciji društvenih stanova. Odnosno, da ne postoji bilo kakva diskriminacija ispod tih istih zakona. Komisija za raseljene osobe i izbjeglice BiH, koja se sastoji od predstavnika odgovarajućih entitetskih ministarstava, kao i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH su već duže vrijeme vodili razgovore o ukidanju diskriminatorskih odluka unutar zakona o otkupu društvenih stanova. Međutim, ti razgovori nisu urodili plodom i zato je Visoki predstavnik riješio ovu situaciju prekinuti konačnom odlukom, što je također zahtijevao i predsjedavajući Komisije za raseljene osobe i izbjeglice BiH Krešimir Zubak."

Ova odluka, za razliku od ostalih koje je nametnuo Visoki predstavnik (jedinstven pasoš, grb, zastava, registarske tablice, kao i niz drugih zakona.) nije izazvala negativne reakcije među političarima u RS dok u FBiH jedan dio političara smatra da ona "doprinosi legalizaciji etničkog čišćenja i siromašenju većeg bh. entiteta". Najglasniji je Ramiz Mehmedagić, federalni ministar prostornog uređenja i okoliša, koji je čak uputio Vladi FBiH prijedlog kako bi se sada u Federaciji gotovinom trebali otkupljivati društveni stanovi: "Gotovinski otkup u FBiH važiće samo za građane koji nisu sklopili ugovor o otkupu stana. U ovom trenutku u Federaciji ima oko 102 hiljade neprodatih, te 86.562 za certifikate prodatih stanova. Nisu prodati stanovi koji su bili napušteni i čiji povrat traži oko 80 hiljada porodica. U istu grupu spadaju potpuno uništeni, te stanovi koji podliježu restituciji, ili su službeni. Na taj način bismo mogli zaraditi oko 140 miliona maraka" , rekao je za sarajevsko "Oslobođenje", ministar Mehmedagić. Po tom njegovom prijedlogu "provede li građanin u stanu koji je otkupio pet godina, država će mu vratiti 75odsto uloženih para". Građanin FBiH, kao i u susjednoj RS, može platiti stan, prijedlog je Mehmedagića, i starom deviznom štednjom, ukoliko je ima, ili je kupi na slobodnom tržištu. Međutim, ili na sreću onih koje ovaj životni problem pogađa, prijedlog ministra Mehmedagića na posljednjoj sjednici Vlade nije "prošao". Bilo je više sugestija i novih rješenja, tako da je ostavljeno desetak dana da se sve ponovo razmotri.

Istovremeno, nevladin sektor, u RS i Federaciji, ponaša se u stilu svojih nosilaca vlasti. Helsinški odbor za ljudska prava u RS sa odobravanjem je prihvatio Petritschevu odluku o izmjenama zakona o privatizaciji stanova u društvenom vlasnistvu. "Mi smatramo, kaže za AIM Sadik Pazarac, monitor za ljudska prava u Helsinškom odboru RS, da je dosadašnja odluka o obaveznom provođenju dvije godine u stanu prije njegovog otkupa u FBiH na neki način predstavljala i kršenje ljudskih prava na privatnost, odnosno na posjedovanje stana. Također u potpunosti se slažemo i sa velikim odobravanjem prihvatamo odluku o izjednačavanju uslova kojima se regulišu pogodnosti u otkupu stanova u RS, jer u dosadašnjem prijedlogu zakona bila je prisutna izvjesna diskriminacija prema osobama nesrpske nacionalnosti koje su iz različitih razloga napustile područje ovog entiteta. Oni su prilikom prilikom otkupa društvenih stanova plaćali veću cijenu nego osobe koje nisu napuštale RS. Dakle, smatramo da će nove odluke OHR-a doprinijeti bržem procesu povratka, te efikasnijem rješavanju problema koji se odnose na ostvarivanje prava na prijeratnu imovinu svih građana BiH, bilo da se radi o privatnoj ili društvenoj imovini. Helsinški odbor za ljudska prava RS još jednom želi ukazati na veliku opstrukciju u procesu povratka u RS, posebno kada su u pitanju društveni stanovi i privatna imovina. To, ističu, "tolerišu lokalne vlasti u RS, uz prećutno odobravanje međunarodne zajednice". Prije svega, to se odnosi na tzv. flotere, osobe (Bošnjake i Hrvate) koje su sve vrijeme rata i nakon što su istjerani iz svojih stanova proveli na teritoriji RS i u koje još ne mogu vratiti. Ovaj problem najizraženiji je u Bijeljini i Banjoj Luci, te apelujemo na Visokog predstavnika da pozove na odgovornost sve one koji koče uspješnu implementaciju aneksa 7 Daytonskog sporazuma."

Helsinški komitet za ljudska prava BiH zvanično još nije zauzeo stav o ovom zakonu. Senka Nožica, potpredsjednica kaže: "Koliko mi je poznato on još nije cjelovito objavljen, tako da tu informaciju imam samo iz medija. Mislim da ćemo morati zauzeti zvaničan stav u onom trenutku kada nam se eventualno građani zbog bilo kojeg vida povrede ljudskih prava po navedenom zakonu budu obraćali. Moje lično mišljenje jeste da je zakon, nažalost, kasno donesen. Ako govorimo o građanima u oba entiteta pri ostvarivanju prava na otkup stanova, oni sigurno nisu bili u istoj poziciji. Jer, građani u FBiH su već imali mogućnost da gotovo više od dvije godine ostvaruju to pravo dok će građani u RS očigledno to tek sada moći donošenjem ovog akta, i to intervencijom Visokog predstavnika. Također smatram da sada građani u oba entiteta nisu diskriminisani donošenjem ove odluke. Kada bi se govorilo o eventualnoj diskriminaciji, ili bolje rečeno o povoljnijem položaju građana prilikom otkupa društvenih stanova, onda je sigurno da svi građani u FBiH imaju povoljniju poziciju, bez obzira na to da li se radi o povratnicima ili onima koji nisu napuštali svoje stanove, jer ih mogu otkupljivati certifikatima."

Komentar Halide Vuković, iz Sarajeva, zapravo je ilustracija mišljenja većine običnih građana. "Dobro je što je ovom odlukom gospodin Petritsch ukinuo diskriminaciju prema jednom dijelu korisnika društvenih stanova. Ali, one koji namjeravaju zaraditi na stanovima prodajom u FBiH nakon otkupa, uz istovremeno korištenje tuđeg stana u RS, zakonski treba spriječiti, kaže Halida, i sama povratnik u FBiH, koju ova odluka direktno ne pogađa, jer za dva mjeseca stekla bi pravo na otkup stana i prema starim propisima. I Mira Đorđević, također povratnica u Sarajevo misli da nije u redu da povratnici iz RS tamo koriste tuđu imovinu, a svoje stanove u Federaciji prodaju nakon otkupa i opet se vraćaju u RS.

I tako redom, dok se pojedinac sam ne nađe u redu pred nekim od šaltera koji to ne bi bili kada se pred njima ne bi morali saginjati. Naša administracija ne bi bila to što jeste kada ne bi zakomplikovala život običnom smrtniku. Najkraće, kada se, na primjer, u Sarajevu, sa gomilom papira, povratnik uputi vlasniku stana na koji ima stanarsko pravo, i ako je to firma koja se u međuvremenu privatizovala, dobije odgovor: "Sada to više nisu naši stanovi, idite u opštinu tamo ćete srediti stvari oko otkupa!" A u opštini, naravno, traže nove papire i odjavu boravka, recimo, iz Španije! Jer, u Odluci OHR-a nije navedeno koju i čiju imovinu povratnik mora napustiti. To što se misli na prostor dva bh. entiteta, pravno ništa ne znači! Ko je u pravu, povratnik ili opština, moraće presuditi - ko drugi ako ne opet Visoki predstavnik!

Istraživački tekst polaznika AIM obuke (AIM, Sarajevo)