AIM: start



FRI, 27 JUL 2001 23:56:06 GMT

Sumnjivo poslovanje of-sor banaka u Crnoj Gori

Perionice novca?

Dok americki kongres istrazuje rad of-sor banaka u Crnoj Gori zbog sumnje da se u njima pere novac, crnogorska vlast pokusava da stvar zataska stopiranjem procesa otvarnja novih

AIM Podgorica, 27.07.2001. godine

Jos uvijek aktuelna "duvanska afera" polako pada u sjenku novih dogadaja zbog kojih se Crna Gora ponovo nasla na udaru svjetske javnosti. Ovoga puta, americki kongres pokrece istragu o poslovanju americkih of-sor banaka u Crnoj Gori. Istraga je pokrenuta nakon osnovanih sumnji da jedna od najvecih americkih banaka - "Siti banka" - dio novca plasira i "pere" posredstvom of-sor filijala, od kojih se neke nalaze upravo u Crnoj Gori.

Medutim, izgleda da se nijesu jedino Amerikanci dosjetili Crne Gore kao moguce destinacije gdje ce svoj novac "oslobadati" od domicilnih poreza. Prema nezvanicnim informacijama, u Crnoj Gori se "pere" i ruski novac koji tamosnji biznismeni "izvlace" iz Rusije posredstvom of-sora, najcesce u zapadnu Evropu. Istovremeno, informacija da je crnogorska vlast stopirala dalju registraciju of-sor banaka budi sumnju da se nesto zaista desava.

No, ovo je, izgleda, samo segment citavog posla u kojem se vrte velike pare. Dosad je, prema podacima "Instituta za strateske studije i prognoze", u Crnoj Gori registrovano petsto of-sor banaka. Prema nezvanicnim saznanjima kroz Crnu Goru je posredstvom of-sor banaka proslo na stotine miliona njemackih maraka. Da li je, i koliko, Crna Gora od toga prihodovala - nepoznato je.

Ali prekid registracije novih of-sor banaka nije zaustavio rad vec postojecih. Krenula je i zucna polemika o legalnosti njihovog poslovanja, ali i optuzbe na racun drzave koja je omogucila registraciju.

Dok jedni tvrde da je registrovanje of-sor banaka u samom startu bilo nezakonit posao i omogucilo nesmetan promet novca nepoznatog porijekla, drugi zale sto je projekat na izdisaju zbog nezainteresovanost drzave da odrzi poslovanje ovih banaka, cime bi, po njihovom misljenju, Crna Gora punila svoj budzet. "Of-sor banke nijesu nikako mogle biti registrovane u Crnoj Gori, jer ni jedan dio 'Zakona o kompanijama koje se osnivaju i posluju pod posebnim uslovima', koji je donesen 1996, ne predvida osnivanje ovakvih banaka, vec samo of-sor kompanija", tvrdi Nebojsa Medojevic, direktor Centra za tranziciju.

Vladimir Popovic, predsjednik Upravnog odbora "Montenegro of sor biznis centra", upucuje optuzbe na adrese najvisih drzavnih funkcionera. "Jos krajem 1999. pokrenuli smo pitanje istrage koju Amerikanci vode. Tada je skrenuta paznja da su ministar finansija Miroslav Ivanisevic i republicki sekretar za zakonodavstvo dr Rajko Milovic, bez ikakvog uporista u zakonu dizajnirali licencu za osnivanje of-sor banaka", tvrdi Popovic.

Kako, u stvari, posluju of-sor banke?

Procedura nije komplikovana: strano pravno ili fizicko lice osnuje of-sor banku u Crnoj Gori, za sta mu je potrebno samo deset hiljada maraka koje moze ponovo uzeti nakon registracije! Naredni korak je otvaranje korespondentskog racuna kod neke od crnogorskih banaka. Nakon toga, novac se iz inostranstva prenosi fiktivnim racunima i doznakama na racun of-sor banke otvorene u crnogorskoj banci.

Sa tog racuna dize se gotovina ili se prebacuje ponovo na neku destinaciju u inostranstvu. Zato se tesko moze uci u trag novcu i naplatiti porez.

"Profit koji Crna Gora kao drzava ostvari od of-sor banaka mnogo je manji od posredne stete koja nastaje zato sto drzava vazi za perionicu novca", tvrdi Nebojsa Medojevic. Pri tom, on tvrdi da je dio zarade, ipak, ostao u Crnoj Gori, ali od "citavog posla imalo je korist samo nekoliko ljudi", kaze Medojevic. "Cim drzavni cinovnik ne donosi odluke na osnovu zakona vec svojevoljno, tu ima prostora za korupciju. Kada se tome doda i cinjenica da nije bilo nikakve kontrole niti javnosti rada, jasno je da je moguca spekulacija", objasnjava Medojevic.

Do podatka, makar i nezvanicnog, ko je u Crnoj Gori prihodovao od novca zaradenog poslovanjem of-sor banaka, nemoguce je doci. A niko od sagovornika nije zelio pominjati imena ljudi za koje sumnjaju da su umijesani u posao, ali tvrde da su to morali biti drzavni funkcioneri kojima je poznato kako citav posao funkcionise.

Upuceni u citav slucaj tvrde da je ovakav nacin poslovanja u svijetu nije uobicajen i da je u Crnoj Gori kreiran svojevrsni raj za strance koji ce tu obrtati novac i placati veoma mali porez od 2,5 odsto. Ali, i za "domacu klijentelu" koja ce mesetarenjem i namjestanjem poslova stranim drzavljanima steci dobitak.

Zbog sumnje u citav posao i pritiska Evropske unije i SAD na crnogorsku vlast, sve su glasnije najave da ce nakon obustavljanja rada of-sor banaka i citavo of-sor poslovanje biti ugaseno. Ali, crnogorski zakon na koji su se oslanjali pri registraciji banaka i preduzeca sa predznakom of-sor, predvida da drzava garantuje njihovo poslovanje za period od 15 godina (od donosenja zakona). A zakon je "star" tek pet godina.

Advokati koji zastupaju vlasnike of-sor kompanija i banaka tvrde da bi Crna Gora napravila veliku gresku stavljanjem van snage zakona koji regulise rad of-sor kompanija. Kao razlog za to navode moguce tuzbe koje bi, ukoliko ne urode plodom na domacim sudovima, stranci pokretali pred medunarodnim. Koliko su sanse da iz tog sudskog procesa Crna Gora izade bez placanja obestecenja ne treba ni pretpostavljati.

Stvar sa of-sor bankama se svakodnevno komplikuje. Onemogucavanje registrovanja novih banaka ne sprjecava zainteresovane strance da svoj novac i dalje preusmjeravaju preko Crne Gore, sve dok postojece rade. Tako je, tvrde upuceni, otvoreno novo - crno trziste - licencama za otvaranje of-sor banaka. Licence se sada mogu kupiti po mnogo visim cijenama od one koju je Ministrastvo finansija za nju naplacivalo (sada se licenca, "na crno" prodaje i po trideset hiljada maraka).

Zagovornici ideje o Crnoj Gori kao of-sor centru se pozivaju na primjer Kipra, koji ostvaruje neposredne budzetske prihode od 400 miliona maraka od of-sor poslovanja. "Posto Kipar pretenduje na clanstvo u Evropskoj uniji, koje iskljucuje of-sor poslovanje, tu se otvorila sansa za Crnu Goru da preuzme dio poslova koji se odvijao na Kipru", tvrdi advokat Sasa Vujacic cija kancelarija zastupa vlasnike of-sor kompanija i banaka.

Protivnici of-sor projekta, me|utim, smatraju da je zarada koju Crna Gora iz tog posla moze izvuci mala u odnosu na gubitke koje ce imati dobijanjem etikete perionice novca.

U jednom se svi slazu. Da bi se Crna Gora priblizila Evropskoj uniji i postala njen clan, mora zaboraviti na of-sor. Ostaje pitanje da li je Crna Gora, cekajuci na neizvjesno clanstvo u Evropskoj zajednici, mogla ostvariti prihode kojim bi popunjavala drzavni budzet ili bi dubljim ulaskom u of-sor poslovanje pokazala svu obamrlost svog sistema i time se jos vise udaljila od Evrope.

Marijana KADIC (AIM)