AIM: start



FRI, 27 JUL 2001 08:42:38 GMT

Brčko: Obrazovanje po nalogu

Banjaluka, 26. Juli 2001. (AIM)

Medjunarodni supervizor za Brčko Henri Klark izdao je Nalog kojim je nametnuo Zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko distrikta BiH, nakon što je zakonski tekst doživio skupštinski fijasko. U pismenom obrazloženju, prosleđenom medijima, kaže se da će Zakon, koji stupa na snagu odmah, skupština moći ubuduće mjenjati u skladu sa postupkom definisanim u Statutu distrikta.

Prema zakonu, nastavni planovi i programi entiteta neće se više primjenjivati u školama koje se finansiraju iz budžeta Distrikta, nego će se primjenjivati 'uskladjeni nastavni plan i program, koji je sačinjen od strane Odbora za kvalitetno srednje i osnovno obrazovanje'.

Za Zakon o obrazovanju Skupština distrikta u redovnoj proceduri nisu glasali srpski poslanici zbog toga što nije prihvaćen njihov amandman na član 9. Zakona, kojim su tražili da se nastava odvija na jeziku većine u razredu. Na drugoj strani su bili oni koji su smatrali da nastava treba da se odvija na jednom od tri jezika, stim da se manjinama, ukoliko ih bude u razredu, objasne neki termini na njihovim maternjim jezicima.

U skupštinskoj raspravi povodom novog Zakona o obrazovanju, nadugo i naširoko se raspravljalo prednostima i manama Zakona. Problem se sveo na pitanje koji jezik će se koristiti u razredu. Međutim, veći problem za Srbe u skupštini bilo je pitanje kako 'odbraniti' njihov jezik od uvodjenja novog - bosanskog jezika. Cijela poslanička rasprava vodila se na nivou početnog kursa filozofije - koji jezik se danas koristi u životu stanovnika distrikta i koji će se koristiti u septembru. Jedni su mišljenja da treba pojednostaviti tri jezika i uvesti, umjesto izumrlog srpsko-hrvatskog, novi bosanski jezik. Drugi su bili mišljenja da se ta pitanja moraju riješavati na 'višem nivou', te da se moraju zadržati osnovne kulturne tekovine stanovnika BiH.

Podsjetimo da je oktobra prošle godine, kada su učenici spojeni u jednu školu u različitim smjenama, došlo do učeničkih protesta i jedne i druge strane samo zato što idu u istu školu.

Prve reakcije na nametanje naloga o obrazovanju iznio je brčanski ogranak SDS-a u vidu saopštenja za javnost u kome kaže 'da je nametanjem Zakona o obrazovanju supervizor za Brčko još jednom ignorisao volju srpskog naroda po pitanju obrazovanja'. SDS kaže da nisu uvaženi stavovi svih srpskih stranaka u brčanskoj skupštini, kao ni potpisi više od četiri hiljade vjernika Srpske pravoslavne crkve, koji, tvrdi SDS, nisu bili usmjereni protiv interesa nekog drugog naroda.

Brčanski ogranak Partije demokratskog progresa smatra da bi nametanje zakona o školstvu moglo dovesti do ispisivanja srpske djece iz osnovnih i srednjih škola, te tiho preseljenje Srba iz ovog grada. Gojko Savanović, ministar obrazovanaj u Vladi RS, smatra da će biti tehnički problem kako izvesti nastavu i na kom jeziku će se slušati nastava. 'Ja ne vjerujem da će Bošnjaci slušati nastavu na srpskom, niti vjerujem da će se nastava odvijati na jednom razumljivom jeziku, i to će biti problem', kaže Savanović. On nema primjedbi na nastavni plan i program, ali je ponovio u izjavi lokalnoj televiziji HIT da će tehnički problemi izvodjenja nastave biti ključni.

Sa druge strane, istoričar dr Đorđe Mikić kaže 'da ni Benjamin Kalaj nije tako radio dok je upravljao BiH'. On je u izjavi za 'Glas srpski' rekao da mu nije poznat Klarkov model obrazovanja, dodajući da je obrazovanje čisto duhovno pitanje koje svaki narod sam određuje i uređuje. Supervizor je povodom izjave Đorđa Mikića reagovao oštro, rekavši da je sav teret na nastavnicima koji trebaju da budu fleksibilni i pozvao Mikića da dođe u Brčko da mu on detaljno objasni nametnuti Zakon i njegove pogodnosti. Supervizor dalje kaže 'da u Skupštini distrikta postoje jedan do dva poslanika koji vjeruju da u Zakonu o obrazovanju ima nešto diskriminatorsko, što on ne može da pronađe. Srpski amandman na član 9. nametnutog Zakona je diskriminatorski i segregativan, smatra Klark, i po njemu to nije odraz i stav srpskog stanovništva.

Da bi uvjerili Klarka da zastupaju interese naroda, srpski predstavnici su preko crkve i Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva 'Prosvjeta' pokrenuli inicijativu o osnivanju srpskih škola u distriktu Brčko. Po njima, to je izraz volje srpskog naroda, koji je iskazan kroz potpise, koje je srpska prvaoslavna crkva skupljala tokom javne rasprave o Zakonu o obrazobanju Brčko distrikta BiH. Medjutim, šef odjeljenja za obrazovanje Esad Atić najavljuje multietnizaciju nastavnog osoblja, kao i mješovite prve razrede u srednjim i osnovnim školama u Brčko distriktu, te početak nastave za sve učenike u isto vrijeme i u istim smjenama. On je najavio i uvođenje novog predmeta u srednje obrazovanje pod nazivom građansko obrazovanje.

Ovih dana u toku je izrada svih Pravilnika u obrazovanju. Izvori bliski vladi distrikta tvrde da se oni pruzimaju iz sistema zakonske regulative obrazovanja u Tuzlanskom kantonu. Iz istog zakona korištena je I većina zakonskih rješenja u nametnutom Zakonu o obrazovanju Brčko distrikta.

Gradjani Brčkog su podjeljenog mišljenja kada je u pitanju Zakon o obrazovanju. Jedni smatraju da je krajnje vrijeme za njegovo donošenje, dok drugi proklinju dan kada su došli u ovaj grad. Oni treći ne haju ni za distrikt, ni za srpsko-bošnjačko trvenje oko obrazovanja. Milanka Dimitrijević, izbjeglica iz Jajca, kaže da svoju djecu neće pustiti zajedno u školu sa njihovim vršnjacima Bošnjacima, zbog, kako kaže, neprirodnog redosljeda stvari. Ona smatra da je još rano za zajedničko školstvo. 'Prerano je da se vežemo kroz školstvo, teško će prvo profesori shvatiti težinu zadatka, a potom i učenici koji jedva čekaju i najmanju grešku politike pa da u septembru škole ne bude', priča Milanka. Sreten Simidžija, koji se nedavno doselio u Brčko iz Srbije, kaže da i ne zna kakvo je školstvo planirano u Brčkom i da je zatečen otporom srpskih porodica prema tom zakonu. Bošnjakinja Almira K. iz brčanskog naselja Maoča nemoćno širi ruke: 'Moje dijete već godinu dana putuje u školu autobusom iz Maoče u Brčko. Ja znam da je to produkt nečije politike i da će neko, ukoliko moje djete strada ili bude pogođeno kamenom dok čeka autobus, dobiti političke poene, ali ja nemam izbora, ono se mora školovati'. Ona dodaje da bi više voljela da joj kćer završi školu, pa makar ona bila i jednonacionalna, nego da sa strahom ide ili se vraća iz škole.

Vladimir Matijević (AIM)