AIM: start



SAT, 21 JUL 2001 15:54:01 GMT

Parafiran sporazum sa Slovenijom

Aim, Zagreb, 21.7.2001.

Predsjednica Komisije za granice hrvatske Vlade Olga Kresović-Rogulja i njezin slovenski kolega Miha Pogačnik parafirali su u petak, 20. srpnja, u Otočecu na Krki sporazum o međudržavnoj granici između Hrvatske i Slovenije, a istodobno su ovlašteni pregovarači dviju vlada (s hrvatske strane Roman Nota, a sa slovenske Uroš Korže) u Zagrebu parafirali ugovor o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško.

Parafirani međudržavni sporazum o razgraničenju - čiji je cjelovit tekst još uvijek nepoznanica - prema dobro obaviještenim izvorima, definira pomicanje granične crte sa sredine Piranskoga zaljeva, a time Slovenija dobiva oko 80 posto površine rečenoga zaljeva; definira se potom da morski prolaz širok 3600 metara omogućava Sloveniji izlaz na otvoreno more, s tim da se dno tog prolaza tretira međunarodnim teritorijem, a s obje strane prolaza nalaze se hrvatske teritorijalne vode što Hrvatskoj omogućava očuvanje granice s Italijom; sela Mlini, Škrile, Škudelin i Bužin ostaju u Hrvatskoj, a stanovnici tih sela dobit će pogodnosti kao što su neplaćanje carine na uvoz robe iz Slovenije, mogućnost dobivanja slovenskoga državljanstva, korištenje zdravstvenih usluga u Sloveniji...; granična crta na Svetoj Geri ići će po sredini, a vojarna koja se tamo nalazi ostaje u Hrvatskoj, jer se nalazi stotinu metara unutar hrvatskoga teritorija; kuća piranskog vijećnika Jožka Jorasa ostaje na hrvatskom državnom teritoriju.

Sporazum o Nuklearnoj elektrani Krško propisuje da će Hrvatska i Slovenija u njoj imati po 50 posto vlasništva, da će ove dvije zemlje zajednički odgovarati za nuklearni otpad, zatim da zajedničko upravljanje nuklearkom počinje 1. siječnja sljedeće godine, te da isporuka električne energije Hrvatskoj počinje najkasnije 1. srpnja 2002. godine. Osim ovih dvaju parafiranih ugovora, slovenski je parlament (nakon četverogodišnjeg odugovlačenja) u četvrtak ratificirao malogranični sporazum između Hrvatske i Slovenije, a najvažnija odredba tog sporazuma kaže da će svi lokalni ribari od Ankarana do Novigrada imati pravo plovidbe i ribolova i u slovenskim i hrvatskim vodama, s tim da slovenski ribari to pravo imaju do Vrsara.

Sve je to, dakle, divno i krasno i može se učiniti da su višegodišnja hrvatsko-slovenska natezanja ušla u završnu fazu, ali tek sad, zapravo, počinje prava zavrzlama: hrvatski premijer Ivica Račan priznao je ovih dana da je svjestan kako Sporazum o granici sa Slovenijom neće proći u parlamentarnoj raspravi, ali ga je, ipak, odlučio parafirati. Takav Račanov potez smjesta je dočekan na nož u redovima dobrog dijela parlamentarnih stranaka.

"Sada tražiti arbitražu nema nikakva smisla, jer su se dvije države dogovorile. Ne smijemo zanemariti da su naše dvije zemlje strateški upućene jedna na drugu i da je za obje korisnije da su postigle zajednički dogovor. No, isto tako, otvoreno treba reći da Hrvatska ovim sporazumom nije dobila ništa, za razliku od Slovenije koja je dobila puno, naime, suveren izlaz iz teritorijalnih voda u otvoreno more", izjavio je IDS-ovac Damir Kajin. Puno žešće reakcije stigle su, očekivano, iz Hrvatske stranke prava i Hrvatske demokratske zajednice: pravaški lider Anto Đapić kazao je da njegovoj stranci u hrvatsko-slovenskom sporazumu "apsolutno ništa ne odgovara" i nevjerojatnim mu se čini da "Vlada trguje svojim teritorijem"; iz HDZ-a je, pak, stiglo saopćenje u kojemu poručuju da će oni "znati braniti nacionalne interese, kad taj sporazum dođe pred hrvatski parlament". Granićev Demokratski centar upozorava da se sporazumom čine nepotrebni ustupci slovenskoj strani, te da rečeni sporazum o granici nije nikakvo kompromisno rješenje kako se želi prikazati hrvatskoj javnosti. "Neosporno je, naime, da je Slovenija dobila ono što je željela", kaže se u priopćenju DC-a.

"Svjestan sam da rasprava u Saboru o graničnom sporazumu sa Slovenijom neće biti nimalo jednostavna", kazao je predsjednik hrvatskog parlamenta Zlatko Tomčić i dodao: "Težište posla u dogovaranju sa Slovenijom sada prelazi u Sabor, gdje se trebaju usuglasiti stajališta s konačnim ciljem da se sporazum što prije ratificira. Nakon toga treba uvjeriti obje javnosti da prihvate činjenicu da dvije zemlje trebaju urediti svoje odnose, a toga nema bez kompromisa. Osobno mislim kako nema potrebe za sazivanjem izvanredne saborske sjednice zbog sporazuma sa Slovenijom". Predsjednik Republike Stjepan Mesić izjavio je da svaki sporazum traži određene kompromise. "U kompromisu se nešto dobiva, a nešto gubi. Mislim da Hrvatska ovim sporazumom više dobiva", kazao je on. Podršku parafiranju hrvatsko-slovenskog graničnog sporazuma dao je predsjednik IDS-a i istarski župan Ivan Jakovčić.

"Hrvatska se odriče dijela svog teritorijalnog mora sa svim pravima koje taj status donosi kako bi Sloveniji otvorila prolaz do međunarodnih voda kroz koridor otvorenog mora. Status otvorenog mora podrazumijeva slobodu plovidbe za sve brodove, trgovačke i ratne, pod svim zastavama, kao i pravo preleta za sve zrakoplove. Ovaj sporazum, dakle, ispunjava želje Slovenaca sa samog početka pregovora. Doduše, ne one maksimalne, jer su oni najprije tražili da taj koridor dobije status slovenskog teritorijalnog mora kako bi iz svojih teritorijalnih voda imali izravan kontakt s međunarodnim vodama", komentirao je u "Novom listu" hrvatsko-slovenski sporazum dr. Igor Vio, predavač pomorskog prava na riječkom Pomorskom fakultetu. Po njegovim riječima, Slovenija je i do sada uživala pravo "neškodljivog prolaska" kroz hrvatsko teritorijalno more, kao i brodovi drugih zemalja, pa stoga, kaže, ne stoje konstatacije da tek ovakvim rješenjima Slovenci dobivaju slobodan izlaz na otvoreno more.

"Slobodna Dalmacija", pak, objavljuje otvoreno pismo akademika Davorina Rudolfa premijeru Ivici Račanu u kojemu ovaj sveučilišni profesor međunarodnoga prava poziva da se odustane od već parafiranog sporazuma sa Slovenijom, jer taj sporazum "nije utemeljen na kompromisu, nego na ustupcima Hrvatske", te premijera poziva da predloži međunarodnu arbitražu za rješenje graničnoga spora. "Granica sa Slovenijom može biti presedan za morsku granicu sa SR Jugoslavijom, odnosno Crnom Gorom. U Crnoj Gori je već izraženo mišljenje kako bi se granica u Boki kotorskoj mogla povući tako da se Hrvatska odrekne veće površine svojih morskih prostora, slično zahtjevima Slovenaca u Piranu", smatra dr. Rudolf, koji je jedno vrijeme bio predsjednik Državne komisije za granice. Kad smo već kod Državne komisije za granice valja spomenuti da je početkom ovoga mjeseca s funkcije predsjednika te komisije smijenjen dr. Hrvoje Kačić: njegova je smjena, navodno, bila motivirana upravo time što nije prihvaćao kompromisna rješenja o razgraničenju sa Slovenijom. On nije htio komentirati razloge svoje smjene, ali se u novinskoj izjavi osvrnuo na malogranični sporazum sa Slovenijom, koji je u četvrtak ratificiran u tamošnjem parlamentu.

"To što se malograničnim sporazumom slovenskim ribarima omogućilo da ribare do ulaza u Limski kanal, veliki je ustupak Slovencima", kazao je Kačić, a glas su istodobno digli i istarski ribari, koji u svom saopćenju navode da će aktivnosti slovenskih ribara u hrvatskom teritorijalnom moru ugroziti egzistenciju više od 350 ribara iz Istre.

Dobro usklađena akcija Ivice Račana i Janeza Drnovšeka neće, dakle, imati nikakva smisla, ako nakon parafiranja sporazumi ne dožive ratifikaciju u parlamentima dviju država. Ako je suditi prema trenutačnom raspoloženju u Hrvatskoj, ovdašnji će Sabor - najvjerojatnije, na svojoj prvoj jesenskoj sjednici - vrlo teško prihvatiti sporazume, a to znači novu rundu napetosti na relaciji Zagreb-Ljubljana.

Ivica Đikić