AIM: start



SAT, 07 JUL 2001 15:16:56 GMT

Generali moraju u Haag

Aim, Zagreb, 7.7.2001.

Na stol hrvatskoga premijera Ivice Račana prije mjesec dana stigla je preporučena pošiljka iz tužiteljstva Međunarodnog tribunala za ratne zločine: u zapečaćenoj omotnici glavna je haaška tužiteljica Carla Del Ponte Račanu poslala optužnice protiv dvojice hrvatskih generala (po svemu sudeći, riječ je o Anti Gotovini i Rahimu Ademiju), te je od ovdašnje vlasti zahtijevala promptno hapšenje i izručenje generalskog tandema. Nakon što je dobio omotnicu, premijer je postupio mimo statuta Haaškoga suda, jer je Carli Del Ponte uputio pismo u kojemu je iznio prigovore na sadržaj optužnica i razloge zbog kojih ne kani provesti nalog za hapšenjem. Onda je u petak, 6. srpnja, Carla Del Ponte stigla u Zagreb, te je održala četverosatnu sesiju s hrvatskim premijerom i njegovim najbližim suradnicima.

"Najznačajniji razlog mog posjeta jest to što je moj ured prije mjesec dana izručio dvije zapečaćene optužnice, a odnose se na naloge za uhićenje i bili su uručeni Vladi", kazala je Carla Del Ponte poslije sastanka i nastavila: "Premijer Račan u pisanom se obliku suprotstavio optužnicama, no ja sam došla kako bih objasnila zašto iz pravnih razloga ne možemo ispuniti njegove zahtjeve. Pritom moram reći da smo dosad u svakom pogledu imali izvrsnu suradnju s hrvatskom Vladom. No, predaja optuženih sudu u Den Haagu krajnji je test za svaku vladu, za svaku državu. Nikada ni za jednu vladu ne postoji povoljno vrijeme da bi učinila neki težak potez. I ja inzistiram na tome da hrvatska Vlada, ne zbog Beograda, nego zbog vlastitih međunarodnih obaveza, nastavi s realizacijom naloga za uhićenje."

Prije nego što je napustila Banske dvore Carla je Del Ponte kazala još samo to da haaško tužilaštvo nikad nije dovodilo u pitanje legitimitet bilo koje hrvatske vojne ili policijske operacije, niti je smisao optužnica u kriminalizaciji domovinskog rata. "Mi se samo bavimo individualnom odgovornošću na visokoj razini zapovjednog lanca", kazala je glavna tužiteljica.

Poslije njezinih riječi, novinarima se obratio Ivica Račan, koji nije mogao kazati hoće li njegov kabinet udovoljiti haaškim zahtjevima. "Mogu samo reći da ćemo na izvanrednoj sjednici Vlade tu temu staviti na dnevni red i odlučiti o tom pitanju", rekao je Račan i dodao: "Ne bih odgovarao na pitanje u kojem roku Carla Del Ponte očekuje izručenja. Vidjet ćemo što možemo i u kojem roku napraviti." Hrvatska Vlada, međutim, nema nikakve mogućnosti izbjeći zahtjev Haaga za izručenjem optuženika čija su imena u zapečaćenim optužnicama: prema Zakonu o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom, hrvatska je Vlada - nakon što primi optužnice - s njihovim sadržajem i nalozima za hapšenje dužna upoznati optuženike, a zatim pokrenuti postupak za izručenje pri mjerodavnom županijskom sudu; potom slijedi pravomoćno sudsko rješenje kojim se dopušta predaja okrivljenika Međunarodnom kaznenom sudu, a žalba na to rješenje može se podnijeti isključivo Ustavnome sudu, koji ju mora razmotriti po hitnom postupku; izvršenje izručenja može se privremeno odgoditi samo odlukom ministra pravosuđa zbog zdravstvenog stanja optuženika ili zbog nekog drugog posebno opravdanog razloga.

"Ne mogu otkriti sadržaj svoga pisma Carli Del Ponte i prigovore koje sam joj uputio nakon čitanja zapečaćenih optužnica. Statut Haaškog suda obvezuje me da ne otkrivam sadržaj zapečaćenih optužnica, a tako ni sadržaj prigovora koje sam uputio", kazao je Ivica Račan, a na novinarsko pitanje plaši li se javnih nemira u zemlji zbog haaških zahtjeva i eventualnih izručenja, premijer je odgovorio da odluka suda u Haagu svakoga obavezuje. "Mi možemo kršiti te odluke, ali s konzekvencama. Vlada će učiniti sve moguće u korist suradnje sa sudom u Haagu slijedeći politiku koju smo definirali kao hrvatska Vlada i država", istaknuo je Račan.

"Što mislite čiji je bio Domovinski rat? To je bio naš, hrvatski, rat, a ne moj privatni", izjavio je u zagrebačkom "Jutarnjem listu" umirovljeni general Hrvatske vojske Ante Gotovina, nakon što se u medijima naveliko počelo špekulirati da se upravo njegovo ime nalazi na zapečaćenoj optužnici koju je Carla Del Ponte uputila Ivici Račanu. Gotovina je, inače, bio dugogodišnji vojnik francuske Legije stranaca, a Hrvatskoj se vojsci priključio 1991.: u početku je bio instruktor za obuku specijalnih jedinica, služio je u Prvoj gardijskoj brigadi, a tokom operacije "Oluja" bio je zapovjednik Operativne zone Split, te je rukovodio prodorom hrvatskih trupa prema Kninu. Zapovijedanje snagama HV-a na kninskom potezu, najvjerojatnije, sačinjava dobar dio haaške optužnice protiv generala Gotovine, jer su na tom pravcu učinjeni brojni zločini nad srpskim civilima. Poslije "Oluje" Gotovina je prebačen u Bosnu i Hercegovinu, gdje je bio načelnik združenog stožera Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane u ofanzivnim akcijama "Maestral" i "Južni potez": u tim su akcijama združene hrvatske snage zaposjele veliki prostor od Glamoča i Bosanskog Grahova, preko Šipova i Drvara, do Jajca i Mrkonjić-Grada. Kad su prestale ratne aktivnosti, postao je glavni inspektor Hrvatske vojske, a nakon što je sa skupinom od još jedanaest generala napisao pučističko pismo predsjedniku Republike i vrhovnom komandantu oružanih snaga - poslan je u mirovinu.

"Ne bojim se. Čega bih se trebao bojati? Koje je to strašilo u blizini koje bi me moglo natjerati da se bojim? Ako sam ja kriv, onda ste i vi krivi! I vi se trebate bojati! Ja sam potpuno miran", kazao je Gotovina novinarki "Jutarnjega lista", a splitski tjednik "Feral Tribune" objavio je informaciju kako se dotični general ne kani dobrovoljno predati Haaškome sudu i kako će pružiti oružani otpor onima koji ga pokušaju uhapsiti.

"Meni nikada nitko nije ništa službeno rekao, ni iz Vlade, ni iz Ministarstva obrane, po čemu bih mogao naslutiti da je Haaški sud protiv mene podigao optužnicu zbog ratnih zločina", izjavio je "Jutarnjem listu" general Rahim Ademi, kojega se, također, spominje kao ime iz zapečaćene haaške optužnice. Ademi je i dalje aktivni oficir Hrvatske vojske u koju je došao iz Jugoslavenske narodne armije: dobro upućeni tvrde da je Ademi najbolji artiljerijski časnik kojega ima Hrvatska vojska, a procjenjuje se da se optužnica protiv njega odnosi na akciju HV-a u Medačkome džepu blizu Gospića. U toj operaciji, koja se dogodila u rujnu 1993., hrvatske su trupe pobile više desetaka srpskih civila, a general Ademi bio je jedan od glavnih časnika u štabu generala Mirka Norca, tadašnjeg komandanta Operativne zone Gospić. U operaciji "Oluja" i kasnijim hrvatskim operacijama u Bosni služio je u štabu generala Gotovine.

Nakon što Vlada na svojoj izvanrednoj sjednici odluči što će s haaškim optužnicama (a manevarski joj je prostor prilično sužen), Hrvatsku bi mogao zadesiti val desničarskih mitinga i javnih nemira u kojima će se, bez sumnje, tražiti prekid svih odnosa s Haagom. Osim toga, Račanu bi se mogao dogoditi i raspad Vlade, jer je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša najavio da će njegova stranka istupiti iz vladajuće koalicije ukoliko se hrvatski generali počnu izručivati Međunarodnom sudu za ratne zločine. U svakom slučaju, ovu zemlju očekuju iznimno zanimljivi dani.

Ivica Đikić