AIM: start



SAT, 30 JUN 2001 10:22:05 GMT

Iskušenja Regulatorne agencije za telekomunikacije

Banjaluka, 30.jun 2001. (AIM)

Regulatorna agencija za telekomunikacije (CRA), koju je Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič nedavno osnovao spajanjem državne Agencije za telekomunikacije I Nezavisne komisije za medije (IMC), doživjela je na samom početku neočekivan politički udarac. Naime, nakon što je novoimenovani direktor Jerker Torngren raspisao tender za trećeg GSM operatera, dva dana prije zaključenja tendera, u javnosti se saopštenjem oglasio ministar za inostrane poslove BiH Zlatko Lagumdžija sa optužbom da CRA rasprodaje nacionalno blago. >Davanje licence trećem operateru za dva miliona maraka, ne predstavlja ništa drugo do bezočnu pljačku nacionalnog bogatstva pod egidom privlačenja stranih investicija I razbijanja monopola<, kaže Lagumdžija. Lagumdžija tvrdi da nije uobičajeno da se iznos naknade za izdavanje GSM dozvola određuje u fiksnom iznosu I smatra da je CRA trebala da trećeg operatera odabere u postupku licitacije.

Lagumdžijinom pismu nije manjkalo nediplomatskog tona. Uz optužbe Torngrena za rasprodaju komunikacijskog prostora u bescijenje, spomenuta je njegova plata ('sto puta veća od njegovog okalnog kolege I eksperta') I dezavuisanje javnosti. Jednostavno, saopštenje je bilo šok za političku javnost u BiH.

Iz CRA je stiglo kratak I umirujući odgovor u vidu objašnjenja da su državne institucije u BiH I diplomatska predstavništva bili blagovremeno upoznati sa postupkom I uslovima tendera I da se utvrđeni uslovi I rokovi neće mijenjati. Odgovor je morao još više razbjesniti Lagumdžiju I očekivalo se da će se u polemiku umiješati I drugi 'politički faktori', pa I visoki prestavnik. Međutim, Lagumžiji je stigla samo blijeda podrška premijera RS. Visoki predstavnik je pokušao da za isti sto dovede Savjet ministara I CRA, ali je dogovoreni sastanak odgođen zbog izostanka nekih ministara.

Iz povjerljivih I pouzdanih izvora nakon toga procurile su priče da iza Lagumdžije stoji američki ambasador Tomas Miler, koji želi da u tender za trećeg operatera uključi jednu američku firmu. U CRA o tome ne žele da govore. Njihovi argumenti su dobili na težini nakon otvaranja prispjelih ponuda. Naime, ispostavilo se da se I na ovakve uslove tendera prijavilo samo pet operatera, od kojih je respektabilan samo jedan - 'Dojče telekom'. Ako se zaista radilo o bagatelnoj cijeni, zašto moćni evropski operateri nisu bili zainteresovani za ulaganje u BiH, postavilo se logično pitanje.

Stručnjaci iz oblasti telekomunikacija tvrde da trećeg operatera, pored dva miliona naknade iz tendera, čekaju I druge takse I velika ulaganja u infrastrukturu. Kada se sve sabere, investicija ne donosi očekivanu dobit u populaciji od tri miliona ljudi I u prisustvu dva postojeća operatera. Uz to, država korisnike telefonskih usluga opterećuje dodatnim porezima (za penzionere I TV pretplata), što utiče na profit I konkurentnost.

Ishod sukoba oko trećeg operatera još nije poznat. Međutim, on će ostaviti mrlju na kredibilitetu CRA I onome što je do sada uradila IMC na dodjeli frekvencija I zavođenju reda u radio difuziji. A upravo u tom segmentu rada CRA je ušla u osjetljivu fazu. Naime, nedavno je CRA zabranila rad RTV 'Sveti Georgije' iz Banja Luke na tri, a HTV Mostar na mjesec dana. RTV 'Sveti Georgije' kažnjen je zbog načina na koji su praćeni događaji u Banjoj Luci od 7. Maja, kada je nekoliko hiljada demonstranata spriječilo postavljanje kamena temeljca za džamiju Ferhadiju. Dan kasnije 'Sveti Georgije' je u večernjem terminu emitovala program koji se odnosio na događaje u Banjoj Luci, pod nazivom 'To je nama naša borba dala'. Emitovan je I intervju sa slikarem Aleksandrom Sopotom, koji je komentarisao ove događaje. U okviru intervjua gledaoci su davali komentare I u diskusiji sa voditeljem jedan od gledalaca je izjavio kako 'dva brata ne mogu živjeti zajedno, a kamoli tri naroda koja su ratovala I u prošlom vijeku bila tri puta krvava do guše'. Drugi je, opet, smatrao da Bošnjake ne treba pustiti ni blizu Banja Luke, dok je treći pitao jesu li Bošnjaci zaboravili 1992.godinu, kada je srušena Ferhadija I kada su se naučili pameti.

U emisiji su Žak Klajn I Volfgang Petrič označeni kao glavni krivci za organizaciju ovog događaja. Emitovanjem takvog programa, kako se navodi u Odluci Agencije, RTV 'Sveti Đorđe' je prekršila odredbe kodeksa, vezane za sadržaj programa, kojima se striktno zabranjuje program koji bi podsticao vjersku mržnju I netoleranciju, nasilje, nered I nemire I omalovažavao pripadnike drugih vjeroispovijesti, te o tačnosti I izbalansiranosti programa. HTV Mostar je kažnjen zbog emitovanja nekoliko emisija od 28. Marta do 19. Aprila ove godine. U emisiji 'Bljesak' od 9. Aprila, emitovano je saopštenje Koordinacije udruga proisteklih iz domovinskog rata, po kojem je Petrič izvršio državni udar, uklonivši Antu Jelavića s dužnosti koju mu je povjerilo 200.000 Hrvata BiH, a Jozo Križanović se naziva kvislingom. Kako je ovo četvrta kazna za HTV Mostar od fbruara 2000.godine, to je privremena dozvola suspendovana na mjesec dana, s tim da bi svako naredno kršenje pravila moglo rezultirati oduzimanjem dozvole.

U vezi sa izdavanjem dugoročnih dozvola na račun CRA stižu I druge primjedbe. Ministar saobraćaja I veza u Vladi RS Branko Dokić kaže da u RS ima dosta negativnih reakcija na proces izdavanja dugoročnih dozvola za elektronske medije. >Ako Agencija nastavi sa ovim načinom izdavanja dozvola veliki, broj manjih opština će ostati bez elektronskih medija<, kaže Dokić. On napominje da Vlada smatra da nije dobro da ostane u pasivnoj poziciji I prihvati ili odbija gotova rješenja Agencije. Međutim, direktor Agencije Jerker Tongren smatra da su frekvencije ograničen resurs I da će problem izdavanja dugoročnih dozvola riješiti problem u oblasti u kojoj se mora konačno napraviti reda.

Predsjednik udruženja novinara RS Brane Božić misli da rad Agencije vodi ka svojevrsnoj metropolizaciji informisanja, tako da postoji opasnost da se većina elektronskih medija skoncentriše u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Tuzli I Bijeljini. Većina vlasnika elektronskih medija slaže se da su uslovi koje treba da ispune za sticanje trajne dozvole kvalitetna I profesionalna informacija, uz ispunjavanje obaveza prema državi I zaposlenima, ali misle da sve treba prepustiti ravnopravnoj tržišnoj utakmici. Međutim, oni zaboravljaju na tehničke mogućnosti proizvodnje programa I regulisanje autorskih prava. Dakle, neko mora stvoriti određene predpostavke I ravnopravne uslove za sve one koji žele da dobiju dugoročnu dozvolu za emitovanje, a za sada je to jedino CRA.

Spor oko trećeg operatera za CRA je došao u najnezgodnije vrijeme. Otuda bi za obje strane bilo dobro da se on što prije riješi. Jer, I pored nekih slabosti, postojanje CRA za sada se pokazuje kao najbolje rešenje.

Mladen Mirosavljević (AIM)