AIM: start



SUN, 24 JUN 2001 18:40:15 GMT

Ekonomska slika Crne Gore

Donosi li jesen socijalne nemire?

Dok sa svih strana Crne Gore stizu informacije da radnici strajkuju gladu, ili blokiraju puteve, malo je crnogorskih zvanicnika koji progovaraju o ovom problemu. Koplja se i dalje lome na politickom terenu. O socijali kao da niko i ne razmislja

AIM Podgorica, 24.06.2001. godine

"Socijalni mir u Crnoj Gori moze da se odrzi jos samo ovih ljetnjih mjeseci", upozorava Slavko Drljevic, direktor Hipotekarne banke. Drljevic "predskazuje" da ce "na jesen biti velika muka, i to treba da se zna a vlast mora da ucini sve kako bi se izbjegle posljedice ovakvog stanja".

A da je Crna Gora na pragu socijalnih nemira potvrduju i sve brojniji protesti radnika. Crnogorske ceste su mozda najbolje ogledalo socijalnog stanja. Radnici se sve cesce odlucuju da nezadovoljstvo iskazu blokadom puteva. Tako su radnici cetinjskog "Oboda" danima prekidali saobracaj na jednoj od najprometnijih saobracajnica u Crnoj Gori: Podgorica - Budva. U dnevnoj stampi su se pojavljivali naslovi tipa: "Predsjednik Skupstine Marovic kasni na posao zbog zakrcenja puta".

I kao da su svi mislili kako da sto prije puteve ucine prohodnim a radnike posalju kucama. O slanju radnika u fabrike - ni rijeci. U meduvremenu, uvidjevsi da su radnici "Oboda" bili "pocastvovani" posjetom predsjednika Dukanovica i da je potom sklopljen poslovni aranzman njihove firme sa slovenackim preduzetnicima, i mnogi drugi su se odvazili na "regulisanje saobracaja". Tako su sirom Crne Gore nicale "sindikalne barikade". Pri tom, radnici naizgled ne traze mnogo. Uglavnom je to samo isplata zaostalih primanja. Kako i ne bi, kad pojedine firme duguju zaposljenima i po pedeset licnih dohodaka.

Medutim, nijesu se samo radnici propalih fabrika odlucili na takav potez. Udruzenja privatnih preduzetnika takode su najavila da ce blokadom puteva pokazati svoje nezadovoljstvo. Sta je sa njima?

Vlada Crne Gore je krajem prosle godine odlucila da konacno dovede u red privatnike i "natjera ih" da placaju porez koji su godinama izbjegavali. Crno trziste, fiktivne firme preko kojih su se izdavali lazni racuni, vlast koja je zbog ionako lose situacije u zemlji gledala kroz prste... sve je to omogucavalo privatnicima da prezivljavaju, ali da mnogi dobro zarade, i stvore pravo bogatstvo. Medutim, drzava je rekla - stop - odlukom da svi prodajni, ugostiteljski i zanatski objekti moraju imati poreske registar kase kojima se automatski obracunava porez na promet.

Bez lazi i prevare. Ili kako je Direkcija javnih prihoda koja je zaduzena za sprovodenje citavog posla nazvala kampanju - "Redu je red". Ipak, makar kako sada stoje stvari, planirano uvodenje reda samo je donijelo nered. Privatnici u vrlo bucnoj i skupoj medijskoj kampanji pokrecu lavinu optuzbi na racun vlasti. Prije svega optuzuju drzavu za monopol. Naime, Vlada Crne Gore je osnovala preduzece SEKAS koje ce servisirati kase koje privatnici predhodno kupe od Direkcije javnih prihoda. Jednostavnije receno - Vlada je u tude ime odlucila koju ce tacno kasu koristiti, od koga ce je kupiti, i gdje ce je popraviti. U pitanju je "sarpova" kasa za koju privatnici tvrde da je stari, prevazideni model koji se nigdje u svijetu vise ne koristi te da oni moraju svoju savremeniju opremu zamjenjivati losijom jer - Vlada tako kaze.

Iako je po zakonu, svaki objekat morao imati kasu do 1. januara ove godine da bi kasnije, postepeno, zavisno od privredne djelatnosti, kase stavljane u funkciju, mnogi privatnici je do danas nemaju. Ne zele da budu zrtve drzavnog monopola. Tako je Finasijska policija zbog neposjedovanja kasa zatvorila neke privatne radnje.

Sada privatnici, po ugledu na radnike, prijete blokadom puteva ali su "osmislili" jos jedan vid pobune. Naime, ukoliko ne bude omoguceno da se kase nabavljaju i od drugih distributera privatnici, koji su bili primorani da od drzave kupe kase, najavljuju da ce ih donijeti pred Skupstinu Crne Gore u vrijeme zasijedanja i ostaviti ih poslanicima "pa neka vide sto ce sa njima", kako rece vlasnik jednog kafica u centru Podgorice.

"U ovome sto se priprema ima dosta stvari sumnjivog kvaliteta i ne radi se transparentno", komentarise Slavko Drljevic aktuelnu poresku reformu. "Spadam u red onih koji podrzavaju uvodenje poreskih kasa i poreskog reda, ali sudeci po reakcijama, to se mora raditi na drugaciji nacin", kaze Drljevic.

I dok sa svih strana Crne Gore stizu informacije da radnici neke fabrike strajkuju gladu, ili blokiraju puteve, malo je crnogorskih zvanicnika koji progovaraju o ovom problemu. Koplja se i dalje lome na politickom terenu. O socijali kao da niko i ne razmislja.

"Bojim se da mi ne shvatamo u kakvoj smo situaciji", upozorava Drljevic. "Od nas, medutim, mnogo bolje znaju stranci. Slovenci na bazi svojih izvora prognoziraju losu ekonomsku buducnost Crne Gore, a podatke o zavrsnom racunu crnogorske privrede za proslu godinu, koje mi tek sada saopstavamo, oni su imali davno", kaze Drljevic.

Crnogorska javnost sada ceka konacno formiranje manjinske Vlade koja ce se, po svemu sudeci, naci pred velikim iskusenjima. U ovom trenutku nije realno ocekivati da ce politicki problemi i pitanje drzavnost Crne Gore biti potisnuti pod naletom onih socijalnih. Medutim, ako se ostvare prognoze nekih strucnjaka da jesen donosi socijalne nemire tesko je i naslutiti sta nas sve ceka.

U meduvremenu, Vlada se odlucila na radikalan potez - prodaju "Telekoma", trenutno najvrjednijeg crnogorskog preduzeca. Hoce li se ovom prodajom popuniti "budzetske rupe" i kupiti jos malo socijalnog mira?

Marijana KADIC (AIM)