AIM: start



THU, 14 JUN 2001 13:57:41 GMT

Država vraća "Avazu" milion maraka

Poreznici sakrivali dokaze

AIM, Sarajevo, 14.06.2001. Kada je 5. maja prošle godine pred TV kamerama glavni urednik "Dnevnog avaza", Mensur Osmović, odbio da primi priznanje za najbolji dnevni list godine u BiH, optuživši za "moralnu dvoličnost" pokrovitelja manifestacije, tadašnjeg federalnog premijera Edhema Bičakčića, postalo je jasno da je višegodišnji "brak iz računa" između Stranke demokratske akcije i "Avaza" (ljubav je trajala od samog početka, prvo izlaženja sedmičnih, a od kraja 1995. dnevnih novina) definitivno raskinut.

Nekoliko dana kasnije, u prostorijama "Avaza" pojavili su se poreski inspektori koji su počeli sa "kopanjem" po dokumentaciji, istovremeno pokušavši da "privremeno" obustave samo štampanje ovog dnevnog lista. Nakon višednevnih natezanja i prekidanja kontrola, te nakon žestokih osuda predstavnika međunarodne zajednice u BiH, kontrola je obustavljena. U međuvremenu, iza scene "Avazu" je nuđena nagodba po principu, "sve će biti zaboravljeno, ako se novine vrate na pravi put" . Jednostavno rečeno, od "Avaza" se očekivalo uoči početka kampanje za opšte novembarske izbore u BiH, svoju uređivačku politiku ponovo stavi u službu SDA, čije su pozicije među biračima ubrzano počele slabiti. Da se naklonost birača mijenja postalo je jasno nakon objavljivanja rezultata lokalnih izbora u aprilu prošle godine na kojima je SDP potukao SDA. Promjenu u raspoloženju birača pratile su i postepene promjene u uređivačkoj politici "Avaza", koji je sve više prostora davao SDP-u. SDA nikako nije mogla preboljeti "izdaju" medijskog projekta koji je proteklih godina uživao njihovu bezrezervnu podršku, a zauzvrat pružao medijsku logistiku ovoj stranci. U rukovodstvu SDA čak su "Avaz" i njegove promjene u uređivačkoj politici smatrali za glavnog krivca za svoj poraz na lokalnim izborima.

Kako "džentlmenski dogovor" između tadašnjeg premijera Bičakčića i vlasnika "Avaza", Fahre Radončića, nije postignut, Poreska inspekcija svojim rješenjem je utvrdila da "Avaz" duguje državi 933 hiljade maraka poreza za 1997. godinu. U čitavoj priči sporna je bila računica po kojoj su inspektori došli do ovog iznosa duga. Kako se dalo zaključiti iz nalaza poreskih inspektora, "Dnevni avaz" i druga izdanja ove kuće, u 1997. godini nisu imali niti jedan jedini neprodati primjerak, čime su postali jedinstven primjer u istoriji štampanih medija, od Gutenberga do danas.

Naravno, na ovakav nalaz poreskih inspektora "Avaz" se žalio Poreskoj upravi FBiH, ali je žalba odbijena. Isti epilog imala je i žalba "Avaza" upućena Vrhovnom sudu FBiH, koji je na osnovu postojeće dokumentacije, u januaru ove godine presudio da su poreznici u pravu. Tako je "Avaz" morao uplatiti 933 hiljade maraka državi. U međuvremenu, došlo je do smjene vlasti u FBiH, i do tada vladajuća SDA, sa svojim partnerom, HDZ-om, prešla je u opoziciju. Pravni zastupnici "Avaza" su dobili od distributera pismene dokaze o neprodatim primjercima u toku 1997. godine, po kojima je prosječna remitenda iznosila oko 20 odsto, čime se automatski smanjuje i obračunata poreska osnovica. I dok su legalisti nakon odluke Vrhovnog suda postavljali pitanje zašto te dokaze "Avaz" nije ranije pribavio i priložio sudijama, otkrilo se da su poreski inspektori obavljali i kontrole kod distributera, te da su te podatke imali u momentu pravljenja prvog rješenja o naplati razlike poreza. "Slučajno", ti dokazi nisu bili pohranjeni u "Avazovom" spisu u Poreskoj upravi (!) Zbog toga je "Avaz" posegnuo za posljednjom zakonskom mogućnošću, zahtjevom Vladi FBiH da u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima ponovi čitav postupak. Konačno, Vladina komisija je konstatovala da je "činjenično stanje u ovom slučaju pogrešno utvrđeno", jer su porezni inspektori raspolagali dokazima o remitendi, ali se na njih nisu obazirali. Stoga će se čitav postupak ponoviti, kako bi se utvrdilo da li stvarno postoji i koliko realno iznosi "Avazov" dug prema državi. U svakom slučaju, eventualni dug "Avaza" prema državi nakon obnovljenog postupka može biti samo manji.

Sada se postavlja ključno pitanje odgovornosti svih onih koji su učestvovali u montiranju poreske dokumentacije. Vlada je eksplicitno priznala da su pojedinci u Poreskoj upravi slijepo izvršavajući naloge tadašnjeg premijera Bičakčića, svjesno ignorisali činjenice želeći po svaku cijenu kazniti "Avaz". Ako se sadašnja Vlada zalaže za zakonitost i transparentnost, onda bi se pojedinačna odgovornost morala utvrditi kao i kazne za takvo ponašanje. Jer, u pitanju nisu samo mediji, već praksa po kojoj su državni organi korišteni kao instrumenti stranačke politike. U prethodnom periodu, Finansijaka policija i Poreska uprava, često bili instrumenti za disciplinovanje neposlušnih direktora i vlasnika firmi. Jednostavno, firmama čiji su vlasnici i direktori bili u "bliskim odnosima" sa partijskim elitama, inspektori i finansijski policajci nisu se smjeli približiti ni na kilometar, ali su zato do mile volje mogli "trenirati strogoću" na svima onima koji su na bilo koji način ugrožavali, prije svega finansijske interese, elita nacionalnih stranaka.

Iako se nova vlast zaklinje da je sa takvom praksom gotovo, te da se slični slučajevi više ne mogu ponoviti, pogotovu kada je riječ o medijima, prođu li egzekutori ovih prljavih rabota bez kazne, niko ne može biti siguran da oni svoje stečeno "znanje" neće ponovo primijeniti ako to od njih zatraži neko od političkih moćnika. Uostalom, od bezakonja gore je samo kršenje zakona, pogotovu ako to čine oni kojima je posao njegovo sprovođenje.

Dražen SIMIĆ (AIM, Sarajevo)