AIM: start



MON, 21 MAY 2001 14:47:14 GMT

Ekologija: Kako uništiti tone lijekova?

Banjaluka, 21. Maj 2001. (AIM)

Direktor Kliničkog bolničkog centra (KBC) u Banjaluci Risto Kozomara objelodanio je prije nekoliko dana da se u krugu KBC već 6 godina nalazi 60 tona lijekova kojima je istekao rok upotrebe, a koji su opasni po okolinu i zdravlje građana. Iako je prošlo mnogo vremena od njihovog privremenog skladištenja, još uvijek nisu pronađeni ni lokacija ni način na koji bi lijekovi trebalo da budu trajno deponovani. Za sada je, samo kao privremena mjera, obavljena njihova 'inkapsulizacija' (što u prevodu znači hermetičko zatvaranje) u 300 bačvi od 200 litara. "Trajnog rješenja nema, a privremeno ne može trajati dugo. S obzirom da burad, koje je već načela korozija, ne mogu izdržati promjene hemijskih reakcija lijekova, ona su se već počela deformisati i nadimati', kaže direktor Kozomara.

Za KBC veliki problem predstavlja lokacija na kojoj se nalaze bačve. Bačve se, naime, smještene u neposrednoj blizini tehničkog bloka KBC, što predstavlja potencijalnu opasnost za same pacijente. Dodatni problem je I to što se bačve nalaze svega nekoliko metara od gradskih vodovodnih cijevi i prorodnog izvora vode. 'Plašimo se da burad ne popuste. Otrovne tvari tada bi završile u izvoru', kaže dr Kozomara.

Resorni ministar Milorad Balaban krivce vidi baš u direktorima bolnica. On kaže da direktori nisu smjeli dozvoliti da se lijekovi kojima je istekao rok trajanja godinama nagomilavaju. Po njegovom mišljenju, lijekove je trebalo spaliti, a to sada nije moguće. I on za sada izlaz vidi u inkapsulaciji. 'Sanitarni inspektori su dobili nalog da pronađu mjesto na kojem će se lijekovi deponovati', kaže ministar.

Pomoćnik ministra za ekologiju Borislav Jakšić, objašnjava da je u RS u toku verifikacija strategije upravljanja čvrstim otpadima, te izrada seta zakona o zaštiti životne okoline, koji su pretpostavka za sistemsko rješavanje problema čvrstih otpada, koji obuhvataju i medicinski otpad i lijekove sa isteklim rokom. Jakšić kaže da je prilikom inventure stanja sa čvrstim otpadom u 62 opštine RS, koja je služila za izradu strategije, utvrđeno da sličan problem kao što je u KC Banjaluka, imaju i ostale medicinske ustanove u RS.

Nadležne vlasti nisu na tragu rješenja ovog problema. Na opštinskom nivou za sada ne postoji ni jedan odsjek koji se bavi problemom zaštite životne sredine.

I dok Banjolučani muku muče sa otrovnim lijekovima, građani Novog Grada, zajedno sa svojim komšijama iz Sisačko-moslavačke županije u Hrvatskoj, te Velike Kladuše, Buzima i Bosanske Krupe u Federaciji BiH, zajednički su oraganizovali proteste zbog najavljene izgradnje deponije nuklearnog i medicinskog otpada na Trgovskoj gori na Baniji.

Načelik opstine Dvor na Uni Franjo Juranović kaže da će zastupnici Sisačko - moslavačke županije u Hrvatskom saboru nastaviti borbu protiv izgradnje i aktiviranja ovog, ili bilo kojeg drugog, odlagališta nukleranog otpada u Hrvatskoj. S obzirom da je ostatak Hrvatske od lokacije na Trgovskoj gori prirodno zaštićen grebenom Zrinjske gore, procjenjuje se da bi bio ugrožen tek mali dio teritorije Hrtavske, ali bi zato u ovom slučaju više stradala BiH. Stoga je veoma čudno što se o ovom problemu zvanične institucije BiH još uvijek ne oglašavaju.

Pomoćnik ministra za ekologiju RS ističe da problem medicinskog otpada u BiH treba biti rješavan zajednički i racionalno u vidu jedne ili dvije instalacije za rješavanje otpada na bezbjedan način, bilo da se radi o deponiji ili spaljivanju, kod koga posebnu pažnju treba posvetiti aerozagađenju. 'Urgentne mjere koje se mogu uraditi prije usvajanja zakona su lokalizovanje, izolovanje i evidentiranje takvih mjesta', kaže Jakšić. Po njegovim riječima, lokalne vlasti treba da preduzmu određene mjere u vidu ispitivanja da li bi deponija čvrstog otpada na određeni način mogla koristiti i za rješavanje problema medicinskog otpada.

Dok nadležne vlasti ne odluče šta će sa medicinskim otpadom opasnim po život građana, inkapsulirani lijekovi će, po svemu sudeći, izdržati još jedno pakleno ljeto i temperature preko 40 stepeni.

Kako na cijelom području BiH ne postoji lokacija za deponovanje medicinskog otpada, u RS je jedno vrijeme postojala ideja da se neupotrebljivi lijekovi deponuju u okno jednog napuštenog rudnika u čijoj blizini nema podzemnih voda koje bi mogle proširiti otrovne sastojke. Međutim, sve je ostalo na ideji.

Do sada je iz RS, konkretno iz KBC Banjaluka, otpremljeno za Njemačku na uništenje 4 tone lizola, sredstva za dezinfekciju bojišta, koje je zabranjeno za upotrebu odlukom Svjetske zdravstvene organizacije. I 50 postotni lizol je za vrijeme rata dopremljen kao humanitarna pomoć iz Savezne Republike Jugoslavije, koja je i danas jedina zemlja u svijetu koja posjeduje oko 100 tona ove zabranjene otrovne supstance.

Javnost je ovih dana uznemirena još jednim skandaloznim otkrićem. U Karakaju kod Zvornika policija je pronašla 700 buradi sa otrovnim otpadom. U dvorištu Dušana Mitrovića policija je pronašla burad u kojima je bilo uskladišteno 140 tona zapaljive smjese toluola i ksilola sa vodom i mineralnim uljem. Tačnije, radi se o razređivaču iz tzv. treće klase otrova, već upotrebljivanog u procesu pranja instalacija u industriji boja i lakova, namijenjenog isključivo za reciklažu. Mitrović je samo kazao da je on dio dvorišta izdao kao skladište, ne znajući šta se tu odlaže. U policiji tvrde da je nekoliko buradi proliveno u rijeke Drinu i Hoču. Čak se tvrdilo da je nekoliko prolaznika na tim mjestima sasvim upropastilo obuću, hodajući po zemlji natopljenoj ostacima razredjivača.

U Carinskoj ispostavi je zapisano da je vlaseničko privatno preduzeće 'Kurtuma komerc' uvezlo od Beogradske industrije boja i lakova 412 tona upotrebljivanog razrjeđivača. Od toga je 140 tona bilo uskladišteno u Karakaju. Prema nalazima policije, uvoznik nije imao dozvolu Ministarstva zadravlja za uvoz opasnih materija, što znači da nijednu pošiljku nisu pregledali sanitarni inspektori. Na carinskim deklaracijama, koje su pratile pošiljke, nigdje nije navedeno tačno odredište otrovnog otpada. Najinteresantnije je da je kompletna pošiljka 'nestala' iz Republike Srpske prije nego što je intervenisala sanitarna inspekcija.

Navedeni primjeri bi trebali biti poslednji alarm građanima BiH da su na ivici ekološke katastrofe. Na odgovor zvaničnika se čeka!

Sanela Živković (AIM)