AIM: start



THU, 17 MAY 2001 13:15:22 GMT

Stara prica

Kao i mnogo puta ranije tokom protekle decenije, u medijima mnogo "nevjernih Toma" koji strahuju da svojim “duzebriznistvom" usred krize Atina zapravo zeli "zabosti noz u ledja" u casu kad je Makedoniji najteze

AIM, Skoplje, 17. 05. 2001.

Samo nekoliko sati poslije inauguracije nove makedonske vlade politickog jedinstva u nedjelju uvece, strane agencije su prenijele izjavu portparola grckog Ministarstva inostranih poslova Panayotisa Beglitisa koji je prokomentarisao da je "doslo vrijeme kad se moze pronaci zadovoljavajuce rjesenje oko imena Makedonije". Dodao je da ce novo ime biti odraz "aktuelnih geografskih realnosti". Ipak, nije potvrdio napise iz grcke stampe da su dvije strane -Atina i Skoplje - blizu prihvatljivog imena: Gornjamakedonija (pisano kao jedna rijec da bi se izbjegle konotacije koje iritiraju Grke).

Naime, dezurni skopski citaci grckih novina pronasli su potvrdu za svoju strijepnju u atinskom listu “Catimerini” koji je bezbroj puta do sada uspio zapaliti ili, kako neki misle “povuci za nos” makedonsku javnost. Grcki list napisao da su Skoplje i Atina, stavise, vec blizu sporazuma u sporu oko imena Makedonije. Prema tvrdnji lista, vlade dvije zemlje su pronasle zadovoljavajuce rjesenje: Gornja Makedonija sto ce se omoguciti ocekivanom skorom promjenom makedonskog Ustava.

Vladini izvori koje navodi skopski "Dnevnik" su demantovali da je uopste

razgovarano o nekom novom prijedlogu i da ima bilo kakve promjene stava u sporu s Grckom. Savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Trajkovskog Nikola Dimitrov kaze da "nece promjena nego prihvatanje ustavnog imena od strane Grcke biti trajan zalog prijateljstva dvije zemlje i istinski, stvarni doprinos zvanicne Atine stabilizaciji Makedonije”. Njegov shef, predsjednik Republike Boris Trajkovski je tokom prvomajske posjete Washingtonu pokusao zainteresovati predsjednika Sjedinjenih Drzava Georgea Busha da se pozabavi rjesenjem spora s Grcima. Medjutim, Bush mladiji se nije dao “navuci na tanak led” naucivsi od tate da je grcki lobi od itekakvog znacaja za izbor domacina Bijele kuce. Francuski predsjednik Jacque Chiraque je za martovske posjete Trajkovskog Parizu dao blagoslov da se Makedonija naziva onako kako sama zeli. Samo su optimisti ovaj stav procitali kao neku, bar minimalnu promjenu drzanja Evropske unije. Jedno je, svakako, istina: medjunarodni funkcioneri koji pohode prijestonicu na Vardaru mnogo lezernije izgovaraju ime zemlje u kojoj borave nego sto je to ranijih godina bio slucaj.

I sami Atinjani kao da su postali znatno meksi Vec od samog pocetka uocljivo je angazovanje grckih zvanicnika u prevladavanju aktuelne krize u Makedoniji. Shef diplomatije Papandreu jedan je od glasnijih zagovornika jaceg prisustva medjunarodne zajednice, posebno Evropske unije, u razrjesenju problema. Inace, grcka diplomatija ne krije da u regionu zeli igrati svojevrsnu ulogu tumaca interesa i volje Evropske unije kao jedina njena clanica na ovim prostorima. U prvi tren, reagujuci vrlo emotivno, ponudila je i direktnu vojnu pomoc, ali, vjerovatno na sugestiju mocnih zapadnih prijatelja, kasnije je svoju inicijativu transformisala u ideju da se aktivira balkanska multinacionalna brigada formirana 1999. godine, trenutno locirana u Plovdivu u Bugarskoj. Grcki doprinos na prevladavanju krize je u vise navrata potencirao vec bivsi makedonski ino-ministar Srdjan Kerim nazivajuci Grcku "strateskim partnerom". Bar na ekonomskom planu, ta konstatacija je odrziva jer je grcki kapital najprisutniji trenutno u Makedoniji, ostavljajuci daleko iza sebe sve ostale. Mnogi analiticari misle da nije daleko dan kad ce se o slicnom partnerstvu zaista moci govoriti i na politickom terenu. Bez ikakve sumnje, odavno je zaboravljeno vrijeme kada je grcka vlada zavela jednostrani ekonomski embargo protiv malog susjeda na sjeveru. Tek ce Richard Holbrooke “oboriti prepreke” nagovorivsi obje strane da je inat bolje zamijeniti razumom. Doduse, vlast predvodjena Socijaldemokratskim savezom do poraza na izborima u jesen 1998. Je nevoljko komunicirala s Grcima. Stvari su se u posljednje dvije i po godine bitno izmijenile. Sada, u jeku krize, mnogi medju Grcima i Makedoncima ali i na Zapadu misle da dvjema zemljama prijeti zajednicka opasnost – albanski ekspanzionizam. S druge, pak strane, iz albanskih politickih krugova, narocito u Pristini, cula su se upozorenja (Hashim Thaci) da Grci predvode novu antialbansku osovinu na Balkanu – Beograd-Skoplje-Atina.

Po staroj navici, skoro pa po inerciji, u medijima opet mnogo skeptika koji strahuju da svojim silnim "dusebriznistvom" Atina zapravo zeli "zabosti noz u ledja" u casu kad je Makedoniji najteze. Po njihovom tumacenju, Grcka ce preko Javiera Solane i Evropske unije istrajavati na remontu makedonskog Ustava (sto koincidira sa zahtjevima Albanaca) ne bi li se tim izmjenama postigla i promjena imena; jednostavno, Makedonija ne bi imala izbora: zeli li medjunarodnu podrsku, morace udovoljiti trazenju Grka. "Ono sto Oslobodilacka nacionalna vojska zeli izvojevati oruzanim akcijama, Atina zeli "diplomatskim terorizmom" sumorno zakljucuje "Utrinski vesnik", obicno vrlo osjetljiv na zblizavanje s Grckom. Ovo misljenje odrazava glediste dosadasnje opozicije predvodjene Socijaldemokratskim savezom za cijeg vremena je spor s Grckom i kulminirao. Kormilo u makedonskoj diplomatiji je, nakon dvojice ministara za koje se cak moze reci da su gajili ne malo simpatija za Grcku, preuzela Ilinka Mitreva, spoljnopoliticki ekspert upravo Socijaldemokratskog saveza. Stoga valja pricekati pa vidjeti, da li ce smjena na celu Ministarstva inostranih poslova imati uticaja i na ovo delikatno pitanje. U svakom slucaju, Zapad ne bi bio sretan zbog pretjeranog talasanja ovim povodom.

ZELJKO BAJIC