AIM: start



MON, 30 APR 2001 12:08:03 GMT

Demokratska alternativa u BiH nakon izbora

Ulog je mnogi veći

AIM, 30.04.2001. Jedan sarajevski političar je, nedavno, na pitanje o angažmanu političke alternative u BiH, svom sagovorniku gotovo ljutito odgovorio: "Kakva alternativa, je si li lud! Politička alternativa je u BiH postala vlast?" Istovremeno, pripadnik pređašnje a i još uvijek alternative, književnik i novinar, Sead Fetahagić, za AIM kaže: "Svakoj pametnoj vlasti potrebna je alternativa, kao što joj je potrebna i dobra i kvalitetna opozicija. Alternativa ne mora nužno biti protiv, ali može dati jedno drugačije mišljenje...I majka ruži svoje dijete, a to ne znači da ga ne voli."

Pitanje/dilema "Demokratska alternativa nakon izbora u BiH?" bilo je i naziv i centralna tema dvodnevnog skupa koji je ovih dana održan u Sarajevu. Organizator skupa bio je Građanski alternativni parlament iz Tuzle, koji okuplja nekoliko nevladinih organizacija i svojim djelovanjem pokriva cijeli teritorij BiH (Krug 99, Helsinški komitet za ljudska prava BiH, Helsinški komitet ljudskih prava Republike Srpske, Forum građana Tuzle...). Oni koji zastupaju tezu da politička alternativa u BiH nije potrebna nakon novembarskih izbora, argumente nalaze u činjenici da je veliki broj pripadnika alternative ušao u sastav aktuelne vlasti. Primjera radi, iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 u vlade na državnom i entitetskom nivou ušli su: Božidar Matić (predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Alija Behmen (predsjednik Vlade F BiH), Gradimir Gojer (ministar kulture u Vladi Kantona Sarajevo); iz Alternativnog ministarskog vijeća/Vlade u sjeni BiH: Nikola Grabovac (zamjenik federalnog premijera i ministar finansija), Sejfudin Tokić, jedan od tvoraca AMV BiH (dopredsjednik Doma naroda parlamentarne Skupštine BiH).

Slavko Šantić, generalni sekretar Kruga 99 nema dilema o nastavku rada ove asocijacije i djelovanja alternative uopšte, ali se, ipak, pita mora li sada Krug 99 nužno postati opozicija: "Demokratska aletrnativa sada ima sasvim novu ulogu koja nikako ne znači opoziciju iz koje bi se samo kritički posmatrala realizacija ideja koje smo mi zastupali posljednjih godina. Organizacije koje su do izbora bile alternativa sada preuzimaju odgovornost da budu partneri sve do tačke do koje se te i deje i sprovode. To nipošto ne može biti lagodna uloga opozicije, naprotiv - predstavnici alternative koji su danas u vlasti nisu odgovorni samo DAP-u (Demokratskoj alijansi za promjene) koja ih je imenovala i građanima BiH, nego i samoj alternativi", kaže Šantić, ukazujući na pogrešan stav onih koji nužno izjednačavaju alternativu sa političkom opozicijom, a koju u ovom trenutku, zapravo, "čine nacionalne i nacionalističke stranke".

Aktuelna vlast u BiH artikulisana je najvećim dijelom kroz Demokratsku alijansku za promjene, koja, istini za volju, nije sasvim "prirodna" politička struktura. Naime, u ovaj "konglomerat" političkih partija ušli su jaki Socijaldemokrati, ali i slabašne HSS, LDS, GDS, potom neke od partije koje bi se mogle svrstati u srednje snažne, ali su predvođene nekada vodećim kadrovima nacionalnih političkih partija poput Nezavisne hrvatske inicijative i Stranke za BiH - Krešimir Zubak (potekao iz HDZ-a) a Haris Silajdžić (potekao iz SDA). U DAP-u su, tako, a što se podcrtavalo i u diskusijama na ovom okruglom stolu, zajedno oni sa jakim konceptom i profiliranim programom i oni bez posebnog koncepta, ali jakom željom i navikom na miris vlasti. "Ukoliko ova i ovakva vlast ne uspije da ostvari najavljeni program koji nas vodi ka normalizaciji života, onda će ono retrogradno, odnosno nacionalno opet "isplivati", izražava svoju bojazan jedan od članova Kruga 99 i AMV-a BiH profesor Juraj Martinović.

Nevladinih organizacija u BiH oko tri stotine i mnoge, kako primijećuje i profesor Martinović, služe "samo za lični posao, za materijalnu korist pojedinaca, za njihovo dobro "uhljebljenje". "Mnoge se u odnosu na vlast i na međunarodnu zajednicu ponašaju u stilu, u ćutanju je sigurnost, a alternativa ne smije da ćuti, kao što ne smije da bude euforična zbog činjenice da su neki njeni pojedinci sada vlast. Ulog je ovoga puta mnogo veći", ističe Martinović, podsjećajući da se u ranijim borbama alternative i opozicije nije imalo šta izgubiti, mogla se samo oslabiti postojeća nacionalistička vlast, no sada valja i ojačati i zadržati postojeću poziciju i boriti se protiv opozicije koja je jaka samim tim što je bivša vlast i što još uvijek ima brojne poluge. U takvoj situaciji politička alternativa kao neka vrsta "kontrolne tačke" je neophodna, podsjeća i Zlatko Dizdarević, publicist, za kojeg nema dileme treba li danas alternativa: "Mi nismo bili alternativa pojedincima već konceptu vlasti, i pitanje je koliko će se promijeniti filozofija vlasti, s obzirom na činjenicu da je ova aktuelna diktat izborne matematike. Alternativa mora da bude alternativa svim političkim glupostima. Ona nije alternativa pojedincima, nego političkim procesima, procesima protiv civilnog društva...Ona će sarađivati sa strukturama vlasti tamo gdje je to moguće, ali se i suprotstaviti tamo gdje se to pokaže potrebnim", kaže Dizdarević.

"Bez obzira na novu strukturu vlasti pojam građanskog je još bauk u najvećem dijelu BiH, a alternativa istovremeno mora imati ograničeno povjerenje u nove vlasti" podsjetio je Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i ujedno predsjednik GAP-a, te postavio pitanje da li je uopšte čvrsto odgovoreno kakvu zapravo Bosnu žele njeni građani. A jedan od vodećih autoriteta SDP BiH, nedavno je nezvanično izjavio kako se i sam pribojava za kvalitet i karakter nove bh. vlasti: "Biće ovo jedna prilično loša vlast, ali jedina sreća je da uz samo malo truda ne može nikako biti lošija od ove koju smjenjuje." Ministar Gojer, za AIM o odnosu nove vlasti i demokratske alternative, kaže: "Postoji veliki broj nevladinih organizacija kroz koje se mogu artikulisati potrebe građana u BiH i koje mogu surađivati sa strukturama vlasti ili korigovati njihov rad. I sam Krug 99 već sada ima veoma kritički stav prema radu nove vlast i ja to podržavam. Meni samom je potrebna kontrolna tačka."

I iako je za mnoge dilema o neophodnosti alternativa samo "izmišljena dilema", nezavisni politički analitičar iz RS, Milorad Živanović, koji je bio i uvodničar na ovom okruglom stolu, podsjetio je na surovu stvarnost u BiH: "Vlada jedne strane zemlje je svojim službenicima u našoj zemlji, u cilju štednje, preporučila da koriste isključivo voz! Mi ne samo da nemamo voz, nego nemamo ni državu. Istovremenom, imamo daleko lošiji politički ambijent nego 1996. godine. Demokratske snage praktično ne postoje. U RS još nisu prevagnule zdrave snage, slično je i u Federaciji. Alijansa je zapravo nastala na neprirodan način i u biti je klonirana Sloga iz Banjaluke. Pojam alternative se mora razmotriti jer ona nije zbir institucija već stil života, od ekologije do ekonomije, a sve to je u našoj zemlji još uvijek prava tragedija", rekao je Živanović.

Bilo kako bilo, i ova rasprava je pokazala, a zaključci podcrtali, da će demokratska alternativa "zadržati kritičan odnos prema aktuelnim vlastima u Bosni i Hercegovini, kao i oba entiteta, imajući u vidu činjenice da sve članice Alijanse i Koalicija ne pružaju garanciju za izgradnju Bosne i Hercegovine kao građanske i demokratske države. S tim u vezi, Demokratska alternativa treba da ima aktivnu ulogu u cilju stvaranja pretpostavki za izlazak Bosne i Hercegovine iz političke, ekonomske i moralne krize." Također, istaknuto je da će Alternativa pokušati definisati vitalne nacionalne interese naroda koji žive u Bosni i Hercegovini kako bi se spriječila njihova zloupotreba, a što je u do sada bila redovna pojava i čiji su protagonisti bili predstavnici tri nacionalne stranke. Insistirat će se i na donošenju izbornog zakona u Bosni i Hercegovini koji će na najbolji način štititi interese kako građanina-državljanina, tako i nacionalne interese.

Tu je i potreba redefinisanja uloge Alternativnog ministarskog vijeća, koje je "kao institucija potrošena: "Ono više neće postojati u pređašnjem obliku, ali hoće neko drugo tijelo sastavljeno od nestranačkih eksperata koji će raditi na kreiranju programa i projekata koji bi BiH mogli povesti ka daljnoj normalizaciji života", najavio je Šehić.

Rubina ČENGIĆ (AIM, Sarajevo)