AIM: start



MON, 30 APR 2001 10:35:16 GMT

Glamoč: Odlučni povratnici i 'Odlučna Barbara'

Banjaluka, 30.april 2001. (AIM)

Dok svi ostali stanovnici BiH punih pet godina mogu da računaju na neko od prava iz Aneksa VII Dejtonskog sporazuma, predratni žitelji sela u Glamočkom polju, na čijem području su od implementatora tog istog Sporazuma izgrađeni vojni poligoni "Odlučna Barbara" i "Pelikan" (za potrebe "esencijalne obuke u zemlji"), sve doskora nisu mogli da se nadaju baš ničemu. Iako je Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH precizirano da je privatna imovina građana BiH neprikosnovena, izbjeglice iz glamočkih sela, na čijim su imanjima podignuti poligoni SFOR-a i Vojske Federacije, prije tri godine razvlašteni su imovine, a da prethodno o tome nisu ni obaviješteni.

Odluku je 1998. donijela Vlada Federacije BiH i bazirala je na "opštem interesu" i Zakonu o eksproprijaciji nekadašnje SFRJ, koji nikako ne korespondira sa važećim ustavnim okvirom u BiH. Na osnovu nje su zakonski vlasnici nepokretne imovine ostali bez prava na povratak.

Sve vrijeme Glamočani su gurali kamen uzbrdo, a nadležni čekali da se skotrljaju: oštećeni su pisali zahtjeve i žalbe, trpili nemušta obrazloženja međunarodnih organizacija i federalnih institucija, dok im nedavno nije priznato da imaju sva prava kao i drugi građani. Realizaciju će, naravno, sačekati. Prvi korak u "zabranjenu zonu" napravljen je prije dva mjeseca, kada je 45 predratnih žitelja sela Prijani i okolnih sela obišlo svoje domove i predalo zahtjeve za povratak predstavnicima SFOR-a, gospodarima tog dijela Glamočkog polja. Selo je, pričaju izbjeglice, bilo premreženo trakama sa oznakama za opasno kretanje.

Međutim, nakon pregovora inicijatora povratka u "zabranjenu zonu" i SFOR-ovih oficira iz Kanadskog bataljona, znakovi za pojačani oprez su uklonjeni. Tek druga grupa potencijalnih povratnika, prilikom aprilske posjete imanjima, mogla je da koristi svu blagodet slobodnog kretanja. Tako su u trogodišnjem ratu nerava SFOR-a i predratnih vlasnika eksproprisanih parcela, oštećeni po prvi put bili zadovoljniji. Ipak, kada su završili ekskurziju, predajući dokumentaciju o vlasništvu i zahtjeve za povrat pratećim službama SFOR-a, sjetili su se da ih pred sadašnjim privremenim domovima čekaju službenici Stambenih komisija, naoružani policijskom pratnjom i nalozima za deložaciju. Ta sila, opunomoćena aktuelnim imovinskim zakonima, sasvim je dovoljna da ih liši tuđih domova u kojima trenutno uglavnom borave, ali je nejaka da se suprotstavi zakonu sile, koja im je skupa sa imovinom izuzela i pravo na elementarna prava. Dok čekaju deložacije, žitelji zakonom okupiranih sela mogu još samo da sanjaju kada će njihove devastirane kuće postati uslovne za boravak.

Robin Hodžis, pukovnik SFOR-a, poručio je vlasnicima kuća u Podgredi, Hasanbegovićima, Bajićima i Rajićkama, selima smještenim uz granicu poligona:"Dođite, bićemo dobre komšije." Oni, rečeno im je, mogu da se vraćaju, a SFOR i UNHCR će pokušati da nađu donatore koji su voljni da ulažu u rekonstrukciju kuća. Međutim, prije dvije godine isto je poručeno i vlasnicima katastarskih čestica u selima Mladeškovci i Opačić, koja su i danas baš kao i Prijani, potpuno porušena i pusta. Izgleda da ni predlagači ne znaju kada i kako će kuće biti rekonstruisane, a vlasnici sumnjaju da međunarodne organizacije obećanjima samo kupuju vrijeme. Više povjerenja bi, kažu, imali kada bi SFOR priznao da su kuće zapaljene tokom manevara Multinacionalnih snaga u avgustu 1998. Godine. Optuženi odgovaraju da su takve tvrdnje konstantno komplikovale i usporavale proces povratka na ovo područje.

Sadašnji portparol SFOR-a za sektor "Jugozapad" Kris Hempton nedavno je poručio da Multinacionalne snage nemaju ništa sa uništavanjem imovine u selu Prijani. "Stanovnici ovog sela svoju imovinu napustili su tokom rata i stoga se smatraju raseljenim licima", obrazložio je svoje otkriće Hempton i pozvao oštećene vlasnike na strpljenje. Na optužbe da piromani ne potiču iz hrvatskih, već iz SFOR-ovih redova, Hemptonov prethodnik Toni Kin odgovarao je: "Radi se o najobičnijim glupostima. Odgovorno tvrdim da selo nije gađano i da nikakvih gađanja prema selu nije bilo."

Samo godinu prije Kinovog odgovora, u Glavnoj komandi SFOR-a u Sarajevu priznavali su da je u manevrima izgorjelo pet kuća, a u FMOD-u čak 54, i to na "onom SFOR-ovom poligonu." U opštini Glamoč tvrde da je SFOR najprije priznao da se smatra odgovornim i obećao da će štetu nadoknaditi, da bi zatim revidirali odluku. Poruku "nismo namjerno", ubrzo je zamijenila druga:"Nismo mi, nema nadoknade".

Zamjenik načelnika glamočke opštine Božo Jovičić tvrdi da je posljedica bojevog gađanja SFOR-a u avgustu 1998. bio požar na osam lokaliteta u kojem je izgorjelo 155 objekata na potezu od sela Dubrava do Prijana, uključujući Opačić I Mladeškovce. Žitelji Prijana već dvije i po godine dokazuju da je veći dio od 69 kuća u selu zapaljen tokom pomenutih manevara. Polemika o ovom pitanju, kažu u Inicijativnom odboru za povratak, prestala je kada je visokim oficirima SFOR-a u bazi u Ramićima prikazan video-snimak sela prije famozne vježbe iz 98. Ipak, od rekonstrukcije ili nadoknade neće biti ništa sve dok stručne službe SFOR-a "ne utvrde vlasnike zemlje." Iako se u opštinskoj administraciji čude zašto se dokazi o vlasništvu moraju predavati Multinacionalnim snagama, jer je dokumentacija iz katastra sačuvana, vlasnicima je najvažnije da se proces pokrene. Koliko njih će imati strpljenja da čeka prve rezultate i nove serije igre gluvih telefona na liniji SFOR-FMOD-opština, ni oni ne znaju. Tek, za sada su brojniji "pragmatičari." Od 704 vlasnika ukupno 7360 parcela, izuzetih za potrebe izgradnje poligona, 544 lica podnijela su zahtjev za nadoknadu. Međutim, osamnaest vlasnika koji su obeštećeni, dobili su nadoknadu samo za poljoprivredno zemljište.

O dosadašnjem tempu rješavanja problema svjedoče 176 žalbi SFOR-u i 12 privatnih tužbi protiv Federacije BiH, upućenih Domu za ljudska prava. Mada su upravo oni donijeli odluku o izuzimanju zemljišta, činovnici Federacije od početka nadležnost prebacuju na druge. Interpretacije se zasnivaju na indirektnoj poruci da je sve to smislio i zakuvao SFOR, a Federacija je kao nosilac suvereniteta na toj teritoriji morala da donese odluku. Prećutkuje se da je i Vojska Federacije "kampovala" na poligonu"Pelikan" dok vježbe nisu prestale. Uprkos tome, sadašnji činovnici FMOD-a, kao Antun Mrkonjić, tvrde da oni s tim nemaju ništa, te da je za izuzimanje zemjišta nadležna opština Glamoč, koja se odluci najviše protivila.

Bez obzira što su međunarodni mirovnjaci svojevremeno ponavljali da izgradnja poligona zbog potreba obuke Vojske Federacije nipošto ne smije da se obustavi, sada uviđaju kako je možda došlo do "previda." Ali, kako su iznijeli u SFOR-ovoj službi za pravna pitanja, njima je zemljište dodijeljeno na korištenje. To što su ušli u posjed ne interesujući se za potencijalne gazde, krivica je "izvjesnog Bozanića", hrvatskog generala. "Brigadir Bozanić, koji je očito iz Hrvatskog vijeća odbrane, tadašnjem IFOR-u uputio je pismo u kojem je ponuđena zemlja za bazu", otkrio je potpukovnik Bert Herst, ne navodeći zašto SFOR nije provjerio da li u projektovanom području ima privatne svojine. Pošto su se poslije tri godine, najzad, uvjerili da praktično svakodnevno pucaju na sopstvene standarde na najbukvalniji način, kreatori i zaštitnici aneksa VII Mirovnog sporazuma sada poručuju da je povratak na dijelovima poligona moguć. Zatreba li, nagovještavaju, stisnuće se koliko mogu, ako su vlasnici parcela saglasni. Katastarski vlasnici"zabranjene zone" ne mogu da se načude, jer do prije četiri mjeseca ni groblju u Prijanima nije bio dozvoljen pristup.

Slučaj je htio da se u selo prvi vrate mrtvi. Polovinom decembra rodbina Slavka Markovića je uprkos upozorenjima vojnika SFOR-a da im ne mogu garantovati bezbjednost, odlučila da ispuni posljednju pokojnikovu želju. Topovi se sada, tvrde mještani, ne čuju tako često. Možda su i zbog toga u obližnjim Brajićima, neki odlučili da grade porušene kuće. Jedan od povratnika dobio je crijep za kuću. Od garancija da ću mu krov ostati nad glavom na raspolaganju ima samo Boga i, eventualno, Svetu Barbaru, zaštitnicu britanskih artiljeraca, po kojoj je poligon i kršten.

Goran Đogić (AIM)