AIM: start



SAT, 28 APR 2001 12:15:27 GMT

Koliko Bosna ima stanovnika?

Jedina zemlja bez popisa stanovništva

AIM, Sarajevo, 28.04.2001. Koliko BiH ima stanovnika? Jedini ispravan odgovor glasio bi: Ne zna se! BiH je, naime, jedina evropska zemlja u kojoj ove godine nije bilo, niti će biti, popisa stanovništva. Posljedica toga jeste da ni narednih deset godina niko neće moći sa sigurnošću znati elementarni podatak - broj stanovnika u BiH, a o malo detaljnijoj demografskoj slici Bosanaca i Hercegovaca, da se i ne govori. Inače, u cijelom svijetu popisi stanovništva se vrše redovno jednom u deset godina, i to u prvoj godini nove decenije.

Zvanično objašnjenje zašto u BiH ove godine neće biti popisa stanovništva svodi se na - "nemamo para". Prema grubim procjenama, troškovi popisa stanovništva u BiH iznosili bi oko 10 miliona maraka, i na prvi pogled, ovakvo objašnjenje zvuči razumno. Ali, znajući da su u proteklih pet godina u BiH desetine miliona dolara državnog novca potrošeno, bole reći bačeno na različite gluposti, onda je trošak popisa zanemarljiv. Domaće vlasti su nekako smatrale normalnim da troškove popisa pokrije međunarodna zajednica dok stranci nisu pokazivali posebnu zainteresovanost da se u "igru brojanja Bosanaca i Hercegovaca" uključe dodatnim parama.

U suštini, iza odlaganje prebrojavanja stanovnika BiH za narednih deset godina leže različiti politički i kvazi nacionalni interesi. Zaštitnici nacionalnih interesa, koji su do prije nekoliko mjeseci držali sve poluge vlasti u svojim rukama, imali su svoje razloge za izbjegavanje popisa. Bošnjački predstavnici su strahovali da bi on u ovom trenutku mogao poslužiti kao krunski argument zagovornicima "trenutnog stanja na terenu", nastalog etničkim čišćenjem tokom rata. Kako proces povratka izbjeglih i protjeranih, i nakon pet poslijeratnih godina ide sporo, kod svih "nacionalnih ključeva" za podjelu vlasti na lokalnom nivou, kao polazna osnova se uzima stanje iz 1991. godine, kada je u BiH posljednji put izvršen popis stanovništva.

Ni donedavno vladajućem HDZ-u popis stanovništva, također, nije odgovarao. Brojkom o trenutnom broju Hrvata u BiH, kao i svih drugih građana u BiH uostalom, manipuliše se u zavisnosti od dnevno-političkih potreba. Ako se radi o dobijanju novca, recimo iz budžeta susjedne Republike Hrvatske, tada se "naduvavanjem" stvarnog broja Hrvata u BiH, a posebno ratnih vojnih invalida i porodica poginulih, dobija više novca kojim je do sada suvereno gazdovao vrh HDZ-a. Ukoliko se radi o uobičajenom domaćem nadmetanju "ko je više stradao u ratu", tada je poželjno da broj Hrvata u BiH bude što manji kako bi se potvrdila teza o enormnoj raseljenosti.

U suštini, isti princip važi i za dosadašnje političke predstavnike Srba i Bošnjaka u BiH, koji su brojnost svog "stada" takođe procjenjivali metodom "od oka". Vlasti u Republici Srpskoj, po ocjenama demografskih eksperata, na papiru također uvećavaju stvarno stanje kada se radi o broju ljudi koji žive u ovom entitetu. Tako se sa ozbiljnom rezervom uzimaju službeni podaci statistike iz RS, po kojima u tom entitetu trenutno živi gotovo 1,4 miliona stanovnika. Prema nešto pouzdanijim procjenama statističara iz FBiH, u ovom entitetu boravi oko 2,8 miliona stanovnika. Jedan od razloga, zbog kojih su vlasti prećutno tolerisale prikazivanje većeg broja stanovnika BiH, nego što je to bio stvarno slučaj, leži u dijelu spoljnjeg duga BiH. Tokom ranijih pregovora sa ino-povjeriocima, za nešto više od stotinu miliona dolara predratnog duga, postignut je džentlementski sporazum, da će njegovo vraćanje početi tek kada bruto domaći proizvod po stanovniku, pređe iznos od 1.150 dolara. To je u ovom slučaju značilo: što više stanovnika "na papiru" manji je iznos bruto domaćeg proizvoda "po glavi", pa će i otplata ovih dugova još pričekati.

I dok su motivi koji su doveli do toga da u BiH ne bude ove godine popisa stanovništva prilično diskutabilni, direktne i indirektne štete su sasvim izvjesne. Od popisa stanovništva se očekivalo da odgovori na još jedno egzaktno pitanje, koliko je ljudi u BiH zaista poginulo tokom četvorogodišnjeg rata. Takvi podaci zvanično nisu nikada objavljeni, već se i sa ovim brojem špekuliše u dnevno-političke svrhe. Utvrđivanje istine o ratu u BiH, što obuhvata i stvarni broj poginulih, jedan je od ključnih preduslova za sretniju budućnost na ovim prostorima. Ako se išta iz dosadašnje istorije na ovim prostorima moglo naučiti, onda je to činjenica, da su manipulacije sa brojem stradalih pripadnika "svog" naroda, u "prošlom ratu" redovno bile uvertira za novi rat u kojem bi se "poravnali računi", a što je za posljedicu imalo nove stotine hiljada mrtvih.

Jedina prilika da se u BiH konačno utvrdi koliko je njenih stanovnika stvarno u zemlji, koliko ih još čeka u inostranstvu na povratak u zemlju i koliko je njih definitivno odlučilo da započne novi život - u SAD, Australiji, Kanadi i drugim imigrantskim zemljama- bio je ovogodišnji popis stanovništva, kojeg neće biti. Upravo bi podaci o broju građana BiH, koji su odabrali život u nekoj drugoj zemlji, te o njihovoj starosnoj i kvalifikacionoj strukturi, predstavljali najporazniji saldo desetogodišnje vladavine nacionalnih dušebrižnika i njihove "brige" za svoje podanike. Osim toga, BiH kao zemlja u ekonomskoj tranziciji kojoj je očajnički potreban svjež novac, odnosno direktne strane investicije, neprovođenjem popisa stanovništva, dovela je sebe u nepovoljniju poziciju, prije svega u odnosu na najbliže susjede, Hrvatsku i Jugoslaviju. Svaki ozbiljan investitor prije nego što uloži značajniju sumu novca želi da zna koliko je to tržište, odnosno koliko ljudi tu živi; kakva je njihova starosna i polna struktura; koliko je među njima pismenih i nepismenih, koliko ih je sa završenim fakultetom a koliko sa osnovnom školom; žive li u vlastitim kućama i stanovima ili su podstanari; i niz sličnih podataka koji daju preciznu sliku o jednoj zemlji i njenom stanovništvu. Da se ne govori o tako sofisticiranim pokazateljima, kao što su broj stanovnika koji se koristi kompjuterom i Internetom. Na žalost, takve podatke u BiH neće biti moguće dobiti ni narednih 10 godina, a podaci iz 1991. godine nakon ratnih i poslijeratnih migracija stanovništva su praktično neupotrebljivi. Umjesto toga, zainteresovani se mogu baviti nagađanjem i nepotpunim podacima. Jer, do 2011. godine niko u BiH neće moći da sa sigurnošću odgovori ni na tako banalno pitanje kao što je "Koliko imate stanovnika"?

Dražen SIMIĆ (AIM-Sarajevo)