AIM: start



THU, 19 APR 2001 12:58:46 GMT

Može li se kriza u Federaciji BiH prevazići dijalogom

Pregovori ili igra do kraja

AIM, SARAJEVO, 19.04.2001. Na političkoj ravni, kriza u Federaciji BiH izazvana proglašenjem tzv. vhrvatske samouprave 3. marta u Mostaru podsjeća na nekadašnju TV razbibrigu dalmatinskih gradova "Igre bez granica": s jedne strane uže zateže visoki predstavnik Volgang Petrič, a s druge, Ante Jelavić, i niko nema namjeru da popusti. U predahu, upućuju se pozivi da se pat pozicija riješi pregovorima, a takvi apeli intenzivirani su u vrijeme uskršnjih blagdana. Pitanje je, međutim, da li su ovi pozivi međusobno iskreni, da li su mogući na suprostavljenim platformama i ko bi bili pregovarači sa hrvatske strane?

U svojoj uskršnjoj poruci visoki predstavnik je poručio je da međunarodna zajednica "želi uspostaviti dijalog sa onim hrvatskim liderima koji su istinski zainteresirani za pronalaženje izlaza iz ove situacije". Ali, Petrič je odredio s kim se može pregovarati: to ne mogu biti predstavnici samoproglašene hrvatske samouprave niti Hrvatskog narodnog sabora, koje predstavlja neku vrstu svehrvatskog narodnog parlamenta pod kapom HDZ-a, koje je u Mostaru iznjedrilo tzv. samoupravu. Predsjednik Federacije, esdepeovac Karlo Filipović nepoželjne pregovarače definira kao predstavnike "nelegalnih institucija". I novi hrvatski član državnog Predsjedništva Jozo Križanović (kandidat Alijanse za promjene), uputio je nekoliko sličnih apela, pokazujući spremnost da se pregovara sa umjerenim članovima HDZ-a. "Oni 'vrući' su napravi sve ovo", stav je Križanovića. U medijima se oglasio i novi bošnjački član Predsjedništva Beriz Belkić (takodjer Alijansa za promjene) formulišući dva uslova: da s druge strane stola ne budu oni koji su aktivno kreirali tzv. hrvatsku samoupravu, i da se distanciraju od ovog neustavnog projekta. Na dijalog poziva i kardinal Vinko Puljić. Njegov je poziv generalan bez formulisanja ikakvih uvjeta i određivanja dobrih ili loših momaka.

Na dijalog sa međunarodnom zajednicom pozivaju i lideri hrvatske samouprave, koja je projektovana kao zasebna administracija na prostorima sa hrvatskom većinom. Uvjeti koje je formulirao vrh HDZ-a odnosno rukovodstvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS), sadrže nekoliko glavnih tačaka: da OSCE i ured visokog predstavnika ponište pravila izbora delegata u domove naroda, ponište odluku Privremene izborne komisije o kažnjavanju HDZ (zbog održanog refernduma na dan izbora, op.a), otvori dijalog o promjenama Dejtona (kantonizacija BiH) i uvođenja pariteta, konsenzusa i rotacije u svim zajedničkim organima. Velike sile koje garantuju mirovni sporazum u BiH, odbile su ove zahtjeve s jasnom porukom: nema promjena Dejtona, i tačka!

Nekoliko dana poslije proglašenja samouprave na razgovorima kod Petriča pojavili su se visoki funkcioneri HDZ-a - Dragan Čović, bivši vice-premijer i Božo Ljubić, ministar u staroj vladi. To je bio povod za kuloarska šaputanja o izdvajaju umjerenjaka u redovima HDZ-a. Takva nagađanja pokazala su neosnovanim, jer je riječ o ljudima koji ni jednim gestom niti izjavom nisu potvrdili da su okrenuli leđa generalnoj liniji HDZ. U opticaju je bilo i ime Martina Raguža, premijera hrvatske samouprave, kao aduta na koga računa međunarodna zajednica. Ali i ova je priča bez ikakvog osnova, jer Raguž disciplinirano odrađuje stranačke zadatke.

S kim Petrič može računati? Četvorica smjenjenih lidera autonomije na čelu sa Jelavićem ne dolaze u obzir. Iz pregovora su isključeni svi koji predstavljaju dio problema. To su dakle, eksponirani funkcioneri stranke, zatim, Predsjedništva HNS-a (Hrvatskog narodnog sabora) i njegove vlade na čelu sa Martinom Ragužem. Otpadaju i generali, koji su udaljeni iz vojske Federacije. S njima predstavnici međunarodne zajednice ne žele pregovarati jer bi tako dali legitimitet hrvatskoj separatističkoj politici. S druge strane tvorci autonomije neće dozvoliti da se pregovara bez autorizacije stranačkog vrha jer bi vladajuća grupa otišla na političku marginu ili bi na taj način priznali rascjep unutar HDZ. Postoji i rezervni ešalon: tzv. umjerenjaci, ugledniji predstavnici stranke iz reda neeksponiranih političara i privrednika čiji je interes normalizacija političkog i ekonomskog života. Takvih pouzdano ima, ali poslije bombaškog napada u Hercegovini na braću Lijanoviće (najjači privrednici koji su okrenuli leđa HDZu još prošle godine) a koji je srećom prošao bez ljudskih žrtava, potom demontracija sile prilikom pokušaja uvođenja privremene upraviteljice u Hercegovačku banku Mostaru i prijetnji oficirima koji su izrazili lojanost Ministarstvu odbrane, ti ljudi jednostavno ne smiju pokazati simpatije prema vlastima u Sarajevu ili predstavnicima međunarodne zajednice. HDZ na terenu sa hrvatskom većinom sprovodi stranačku diktaturu i ne toleriše nikakvo ponašanje koje izlazi izvan okvira utvrđene politike. Gradonačelnik Mostara Neven Tomić, samo zbog toga što nije glasno podržao uvođenje samouprave, došao je na tapet vlastite stranke koja mu je otkazala povjerenje, ali ga ne može smjeniti jer HDZ-u nedostaje jedan glas u Gradskom vijeću. Imajući na umu tvrdi stav vrha HDZ-a u suprostavljanju međunarodnoj zajednici, i održavanje visokog stepena homogenizacije po svaku cijenu uključujući i zastrašivanje političkih neistomišljenika preko tajne političke policije, nerealna su očekivanja od pojave neke grupe tzv. umjerenjaka kao partnera za budući dijalog. Umjerenjaci se neće pojaviti dok se politički teren ne raščisti. Pretpostavka za to je uklanjanje ključnih lidera i tajne policije. To je jedino moguće hapšenjem glavnih protagonista, o čemu pišu hrvatski mediji, ali je malo vjerovatno da će se Petrič brzo odlučiti na taj korak zbog očekivanih negativnih efekata.

U ovakvom odnosu snaga, malo je vjerovatno da će doći do dijaloga, a postavlja se i pitanje o čemu bi se pregovaralo? Neki analitičari smatraju da pojavom hrvatske samoprave problem samo ogoljen jer je paralelizam u Federaciji BiH na sceni već pet godina. S druge strane, hrvatska samouprava ne može opstati jer nema finansijskih, ekonomskih, vojnih i političkih pretpostavki niti u legalnim strukturama BiH niti susjedne Hrvatske. Praktično, sama ideja, njena realizacija i lideri, nalaze se u dubokoj međunarodnoj izolaciji. Ima i onih koji smatraju da poziv na dijalog zamagljuje suštinu problema, jer je potez HDZ-a, osim ocjena da je neustavan, nosi i kvalifikaciju da predstavlja "odloženi državni udar" (premijer Alija Behmen). Izvor iz OHR-a, koji nije ovlašten da iznosi političke ocjene, kaže da ne može biti pregovora jer HDZ zagovara "treći entitet", podjelu vlasti na etničkoj osnovi i podjelu Bosne. "U pitanju je odbrana političkog monopola i sakrivanja kriminalnih radnji dijela rukvodstva", stav je Žaka Klajna, šefa misije UN-a u BiH.

Generalni je stav međunarodne zajednice da nema promjena Dejtona, a diplomati poručuje da će BiH biti normalna država u kojoj će poštovati zakoni i prava svih naroda. U takvoj konstelaciji, poziv na dijalog je samo gola fraza.

Emir HABUL (AIM, Sarajevo)