AIM: start



WED, 11 APR 2001 13:37:28 GMT

Zašto nema stranih investitora

Banjaluka, 11. April 2001. (AIM)

Pohod stranih privrednih delegacija na Republiku Srpsku poslednjih dana stvara utisak da ovaj prostor postaje atraktivan za strane investitore. Za samo nekoliko dana u Banjaluci su boravile privredne delegacije Njemačke, Austrije i Rusije.

Austrijanci su Vijeću ministara BiH uručili memorandum o uslovima ekonomske saradnje. U njemu je I spisak austrijskih firmi koje žele sarađivati sa BiH. "Za austrijske privrednike BiH važi kao stabilna zemlja, no da bi se ekonomska saradnja podigla na viši nivo, da bi došlo do ulaganja naših investicija, neophodno je da BiH ispuni određene uslove", rekao je prilikom predaje Memoranduma predsjednik austrijske privredne komore Kristofer Leitl.

Austrijski ambasador u BiH Gerhard Jandl naglašava da BiH mora postati funkcionalna država da bi privukla strane investitore. Prilikom boravka u Banjaluci, Jandl je, nakon susreta sa predsjednikom I potpredsjednikom Narodne skupštine RS Draganom Kalinićem I Sulejmanom Tihićem, ukratko izložio glavne probleme kada je u pitanje ekonomska saradnja sa svijetom: različiti entitetski propisi u mnogim oblastima I nestabilan poreski sistem.

Austrijski diplomata je imao mnogo razloga da ovdašnje političare upozori na probleme nefunkcionalnosti BiH. Naime, filijala Privredne komore Austrije otvorena je u BiH 1998. Godine, a godinu dana kasnije u Banjaluci je otvoren Marketing biro Austrije. U prošloj godini Austrija je u BiH izvezla roba u vrijednosti od 483 miliona KM, a iz BiH uvezla 70 miliona KM. Dvogodišnje iskustvo bilo je dovoljno za takvo upozorenje.

Učestali boravci privrednih delegacija evropskih zemalja očigledno imaju za cilj upozorenje domaćim političarima da je za izlazak na svjetsko tržište potrebno izvršiti radikalne promjene u zakonodavstvu, posebno poreskoj politici i carinama. Za ekonomske stručnjake problem je mnogo komplikovaniji nego što ga vide diplomate I političari. To se moglo čuti i na nedavnom sarajevskom skupu ekonomskih stručnjaka, na kome se razgovaralo o stranim investicijama u BIH. Ekspert za strana ulaganja pri UN, profesor Miroslav Jovanović, preporučio je za početak da se što hitnije pronađu oblasti koje se uopšte mogu ponuditi stranim ulagačima. "Meni se čini da su to kadrovi. Obrazovana i iskusna radna snaga koja je produktivna i u ovim okvirima, u odnosu na zapadnu Evropu, mnogo jeftinija", rekao je profesor Jovanović.

Kao jedan od ključnih razloga nedostatka interesa za ulaganje u BiH je i politička nestabilnost ovih prostora. 'Volkswagen' i 'Coca Cola' za sada su jedini značajniji strani investitori koji su se odlučili na takav korak. Međutim, postoje naznake da bi se i oni mogli povući, jer im ne odgovara neprofitabilno poslovno okruženje.

Primjer koji ohrabruje pronašli smo u Kozarskoj Dubici. Akcionarsko društvo INTEST, nastalo od dva poznata italijanska tekstilna preduzeća ITA I OLCEZE SPA, prvi su zvanični investitori u RS. INTEST je kupovinom 30 posto državnog kapitala trenutno većinski vlasnik Predionice češljane pređe 'Dubičanka' iz Kozarske Dubice. Poslednjih 10 godina 'Dubičanka' je radila samo sa 10 do 15 posto kapaciteta. Prije privatizacije veliki broj radnika je bio na čekanju. Bez obzira na političku i ekomsku situaciju i posljedice koje je donio rat, italijanski investitori, kako kaže zamjenik direktora Dražen Vidović, odlučuju se na svojevrsnu avanturu ulažući u tekstilnu industriju RS. "Zadovoljni smo zato što smo u roku od nekoliko mjeseci uspjeli da sa 15 posto kapaciteta dođemo na 57 posto", kaže Vidović.

U Dubičanki je trenutno zaposleno 400 radnika, a u zadnja tri mjeseca primljeno je još 66 novih. Značajnijeg povećanja plate nije bilo, ali su one sada redovnije, a redovno se uplaćuju I obaveze prema državi.

Očekivanja da će u privatizaciji doći do značajnijeg priliva stranog kapitala, pokazala su se nerealnim. Direktor 'Transparenty Internacional' za BiH Boris Divljak kaže da se značajniji priliv stranih sredstava ne može očekivati kroz privatizaciju, jer se sa njom krenulo sa desetak godina zakašnjenja. U tom periodu, napominje Divjak, propala je kompletna poslovna infrastruktura, tako da je pala na nivo kada više nije atraktivna za strana ulaganja. "Zato su danas jedini oslonac i nada - nova ulaganja", objašnjava Divjak.

Za nova ulaganja potrebna je adekvatna poslovna klima i harmonizovan pravni sistem. Nažalost, pravni sistem u BiH danas za strane investitore nije prihvatljiv. Procedure oko osnivanja preduzeća traju predugo. A kada se to konačno uradi, vlasnik se suočava sa teškim fiskalnim obavezama. Po postojećim zakonima, čak do 80 posto profita trebalo bi se izdvajati na raznorazne dažbine prema državi. "Bez radikalane reforme postojećeg fiskalnog sistema i dodatnog pojednostavljenja procedure stranih ulaganja, napretka neće biti", upozorava Divjak.

Prema riječima profesora banjalučkog Ekonomskog fakulteta Rajka Tomaša, strani ulagači ulažu tamo gdje je politička stabilnost velika. "Činjenica je da su ovi prostori ne samo politički nestabilni, već i tehnološki zaostali, zahtijeva mnogo veće investicije, na koje strani ulagači u ovom momentu nisu spremni", kaže Tomaš. Za profesora Tomaša prvi preduslov za dolazak stranih ulagača je stabilizovanje političkog i pravnog prostora, kako bi se povećala sigurnost plasmana stranog kapitala.

Još jedna činjenica obeshrabruje: prema studiji Svjetske banke, BiH je po korumpiranosti u vrhu svjetske ljestvice. Po pravilu, strani ulagači se klone takvih zemalja, jer korupcija u državnom aparatu ne garantuje sigurnost. Možda je to odgovor zbog čega stranih investora nema u BiH.

Sanela Živković (AIM)