AIM: start



FRI, 30 MAR 2001 17:34:05 GMT

OSCE ponovo pripremio prijedlog Izbornog zakona

Ovaj put stranci žele pobjedu

AIM, SARAJEVO, 30.03.2001 Nakon prošlogodišnjeg fijaska OSCE je sačinio novi nacrt Stalnog izbornog zakona u BiH, te započeo konsultacije o njemu sa političkim partijama, članicama državnog parlamenta. Itovremeno, ponukani očito prošlogodišnjom paljbom javnosti protiv propalog diskriminatorskog prijedloga zakona, novi dokument OSCE još uvijek ne želi objelodanit ili komentarisati: "Ako vas zanima nešto više o prijedlogu zakona, kontaktirajte političke partije u državnom parlamentu. Taj Nacrt treba da postane njihovo vlasništvo i na taj način treba da dodje u Parlament i bude usvojen", pojašnjavaju u OSCE-u. Šef misije OSCE u BiH ambasador Robert Barry kaže, pak, da je juni ove godine posljednji rok za usvajanje Stalnog izbornog zakona koji je i dalje jedan od prioritetnih uslova za prijem BiH u Vijeće Evrope.

AIM je, ipak, došao do novog prijedloga izbornog zakona.Kako izgleda novi nacrt stalnog izbornog zakona za BiH? Ukrako - gotovo identično Pravilima i propisima OSCE-ove Privremene izborne komisije sa izuzetkom poglavlja o izboru predsjednika i potpredsjednika F BiH, predsjednika i potpredsjednika RS i sastavu Doma naroda Parlamenta F BiH, gdje (osim naslova pomenutih poglavlja) stoji rečenica: "Ovo poglavlje je rezervisano za buduće dopune i izmjene"!? Oni koji su pročitali zakon, a uključeni su u konsultacije oko njega, smatraju da je time ostavljen prostor za usaglašavenje ovih odrednica sa nedavnim odlukama Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri bh. naroda na cijelom njenom teritoriju. No, ako je tako, ostaje bez odgovora pitanje zašto onda odrednica o Narodnoj skupštini RS ostala onakva kakva je i bila, odnosno bez promjena ili barem najave njihove mogućnosti (dvodomna skupština, primjerice) a u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH.

Mada se u već duže vremena kalkulira s navodnim velikim promjenama u načinju biranja članova državnog predsjedništva, u najnovijem Nacrtu stalnog izbornog zakona način izbora članova Predsjedništva je gotovo isti: "I dalje postoje elementi segregacije", komentira za AIM Sejfudin Tokić, dopredsjednik Doma naroda Parlamenta BiH (u prošlom sazivu poslanik u Predstavničkom domu i jedan od onih koji su najjače lobirali za usaglašavanje Ustava BiH sa medjunarodnim konvencijama o ljudskim pravima). Jedina novina, koja ujedno donosi i najviše nepoznanica, jeste član 8.2. koji govori o načinu kandidiranja za članstvo u Predsjedništvu BiH: "Da bi imao pravo kandidirati se za izbor za Predsjedništvo BiH, kandidat sa teritorije jednog entiteta dužan je, prilikom podnošenja kandidature ... navesti ime(na) kandidata za Predsjedništvo iz drugog entiteta koji ima(ju) zajednički program. Spisak koji podnese svaki od kandidata iz oba entiteta sadrži po jednog kandidata iz sva tri konstitutivna naroda. Birači glasaju neposredno za jednog kandidata sa teritorije entiteta u kome imaju pravo glasa i ti glasovi se broje samo za tog kandidata...". Na kraju ovog istog člana stoji i rečenica da se lista kandidata o kojoj se birač izjašnjava sastoiji od imena kandidata i njegovog ili njenog zamjenika "koji nema nikakva ovlaštenja ili nadležnosti izuzev ako preuzme funkciju u Predsjendištvu BiH..."

Upitani da prokomentarišu ove odrednice, odnosno pojasne šta ovo u suštini znači, poslanici koji će glasati o ovom zakonu su odgovarali različito - po jednima ovo je apsolutno nejasno i novinari trebaju pitati onog ko je ovo pisao, dakle OSCE koji ne želi da komentira ovaj zakon. Po drugima ovo znači da se glasovi kandidata iz jednog entiteta pridružuju kao podrška kandidatu iz drugog entoiteta ili naroda koji ima istovjetan program, a po trećima ovime će se čak formirati nekakva "nevidljiva" lista, odnosno u sastav predsjendištva ulaziće onaj kandidat koji ima najviše glasova a s njim skupa i njegov par iz druga dva naroda koje je on naveo kao kandidate kojima daje podršku!? Sudeći po šarolikom razmišljanju parlamentaraca, najnoviji zakonski prijedlog o izborima ostaće nerazjašnjen i mističan sve do parlamentarne rasprave o njemu. To prije što OSCE neće organizovati javnu raspravu o prijedlogu jer, kao vele, to treba da urade političke partije: "To bi trebao biti posao političkih vodja u BiH" kaže glasnogovornik OSCE-a Luk Zahner, dodajući da u OSCE-u i ocekuju raspravu u Parlamentu BiH.

No, ovdašnje partije kao da i ne pokazuju baš veliko interesovanje za, pogotovo po njih, sudbonosni zakon! U nekim političkim partijama, kao naprimjer u Demokratskoj narodnoj zajednici BiH (DNZ BiH), poslanik Ibrahim Džedović tvrdi da on još uvijek nije vidio taj nacrt i da taj dokumet još nije stigao niti do njega niti do sjedišta njegove stranke? (OSCE je, kako sami tvrde, uredno poslao svim parlamentrancim strankama primjer najnovijeg dokumenta.) Drugi pak, poput Stranke za BiH, najavljuju da će se njihove političke partije tek na redovnim press konferencijama odrediti o prijedlogu ovog zakona, a treći obećavaju novinarima nove kontakte jer "još uvijek nisu dovoljno poažljivo i detaljno iščitali taj dokument". U Novoj hrvatskoj inicijativi se, za vrijeme našeg zahtjeva za komentar, razvila živa rasprava da li su dobili zakon ili nisu, i ako jesu - gdje li bi mogao biti?

Ipak, u vodećoj stranci u državi, u SDP BiH, tačno znaju gdje je njihov primjerak predloženog zakona, ali i šta piše njemu. Na nedavno održanoj press konferenciji, odmah nakon što im je proslijedjen iz OSCE-a, SDP je podržao donošenje zakona, ali smatra da treba sačekati da se Ustav(i) usaglasi sa odlukama Ustavnog suda, te da se i iz ovog prijedloga moraju eliminisati elementi segregacije.

Uz SDP BiH najtemeljitije su se zakonom bavili u SDA (koja je izgleda sasvim ozbiljno shvatila svoju opozicionu ulogu). Podržavaju usvajanje Stalnog izbora zakona i to što prije, ali... "Zakon u sebi mora sadržati sve elemente koji proizilaze iz odluka Ustavnog suda BiH o jednakopravnosti svih gradjana BiH na cijelom državnom teritoriju. Mi smatramo da i aktuelni nacrt ima veliku manjkavost, a to je mogućnost da gradjani glasaju za svoje novo mjesto prebivališta, a ne za ono iz 1991. - to je ono rješenje u narodu poznatije kao obrazac P2", kaže glasnogovornik SDA Šefik Džaferović, napominjući da se sada govori tek o formi Nacrta i da je do konačnog donošenja zakona neophodno ugraditi sve pomenute elemente.

Stalni izborni zakon se već par godina pominje kao jedan od najprioritetnih preduslova za prijem BiH u Vijeće Evrope: "Najprioritentniji uslovi za ulazak BiH u Vijeće Europe jesu - zaživljavanje centralnih (zajedničkih) institucija vlasti u BiH, ozbiljnije poštivanje ljudskih prava i - usvajanje stalnog izbornog zakona", ponovili su članovi parlamentatrne grupe Vijeća Evrope za Balkan prilikom svoje posjete Sarajevu sredinom marta. No, tokom prošle godine pred poslanicima bh. Parlamenta u jednom trenutku bila su tri nacrta stalnog izbornog zakona (OSCEov, SDPov i HDZov), ali niti jedan nije došao do stepena prijedloga, niti je bio potpuno usaglašen sa Ustavom BiH ili konvencijama o ljudskim pravima. Naime, sve vrijeme je najspornije bilo glasanje izbjeglica (mogućnost da u novom mjestu pebivališta glasaju za vlastu na tom mjestu, a ne u prijeratnom mjestu prebivališta) i način izbora članova Predsjendištva BiH - Hrvata i Bošnjaka birali su stanovnici F BiH i to tako da birač može glasati samo za jednog od n jih, a birači RS birali su srpskog člana Predsjedništva. Ova odrednica istovremeno je onemogućavala Srbe iz F BiH ili Hrvate i Bošnjake iz RS da se kandidiraju za članove drzavnog Predsjedništva, te je kompletan zakon suprotstavlja Konvenciji o ljudskim pravima Članovi OSCE-ove ekspertne grupe koja je pisala zakon pravdali su se Ustavom BiH te izjavljivali da "nisu oni krivi ako pripadnik neke nacionalne grupe živi na pogrešnom mjestu" a iziritirani poslanici tada opozicijske SDP-a tražili, pa čak i pokrenuli inicijativu da se Ustav BiH usaglasi sa medjunarodnim Konvencijama koje se pominju i kao sastavni dio Ustava BiH. No, od toga u predhodnim sastavima parlamenta nije bilo ništa.

"Izborni zakon je u proceduri imislim da ga je sada moguće usvojiti!", kazao je nedavno za jednu bh. televiziju poslanik SDP BiH u državnom Parlamentu Bogić Bogičević. Istovremeno, Bogičevićevi stranačke kolege smatraju da je zakon još uvijek segregacijski: "I dalje svi gradjani nisu jednakopravni kada je u pitanju pravo da budu birani, a na nekoliko mjesta se pominje da će zakon naknadno biti usaglašen, i dalje je veliki broj nedeffinranih stvari. Ipak, u samom zakonu piše da će on biti dopunjen kada se entitetski Ustavi usaglase sa odlukama Ustavnog suda BiH. Dakle veliki je broj pitanja vezanih za izborni proces koje ovaj akt ostavlja otvorenim!"

Otkud onda ubjedjenje dijela poslanika, javnosti i medjunarodne zajednice će zakon biti usvojen do konca juna i otkud želja da se on usvoji prije nego se Ustv(i) usaglase sa medjunarodnim konvencijama i odlukama Ustavnog suda, pa onda i sam Nacrt ovog zakona?

Vrlo jednostavno! OSCEov prvi čovjek Robert Berry, ali i OHRov Wolfgang Petrisch završavaju svoje mandate u BiH prije kraja proljeća ove godine (maj ili juni) i vjerovatno bi voljeli u svoje radne biografije uvrstiti i neke ozbiljnije rezultate u BiH, medju kojima bi idealno pasao Stalni izborni zakon. Oni koji su ubjedjeni u usvajanje zakona vjeruju čak da bi se danas vladajuća Demoktratska alijansa za promjene morala nekako odužiti za jaku podršku u pred i postizbornom periodu, a usvajanje Izbornog zakona neće ih mnogo koštati jer sa većinom u parlamentu mnogo će ga lakše promjeniti i implementirati odluke Ustavnog suda. Ovo će biti moguće, naravno, samo pod uslovom da medju poslanicima DAP-a budu brojniji oni koji misle o ambicijama predstavnika medjunarodne zajednice više nego o vlasitim. Oni koje karijera međunarodnih zvaničnika u BiH baš puno i ne zanima, neko će vrlo brzo podsjetiti da ti isti ljudi, odnosno vlade koje su ih u BiH poslale, odlučuju o prijemu BiH u evropsku familiju. Manevarski prostor za istinske be-ha parlamentarce i nije tako velik. Upravo stoga će bitka za ili protiv novog prijedloga Nacrta izbornog zakona ponovno biti vrlo interesantna.

Rubina ČENGIĆ (AIM, Sarajevo)