AIM: start



SAT, 24 MAR 2001 14:15:41 GMT

Evropska terapija

Nedjelja koja je na izmaku pokazala je moguce efekte prvenstveno evropske diplomatije. Kao i u nekim drugim slucajevima na Balkanu ranije, opet se surovo pokazalo da oni koji bi mozda i htjeli pronaci rjesenje ne mogu, oni koji bi mogli jos uvijek se ponasaju kao kibiceri

AIM Skoplje, 23. 03. 2001.

Prvi dan radne nedjelje shef makedonske diplomatije Srdjan Kerim proveo je u Bruxellesu gdje je prisustvovao ministarskom sastanku”petnaestorice” cime je zvanicno i nezvanicno najavljeno da u ovoj fazi onoga sto se sve vise uoblicava u “krizu u Makedoniji” inicijativu preuzima Evropska unija. Tom sastanku ino-ministara clanica Evropske unije nesto kasnije se prikljucio George Robertson, generalni sekretar NATO-a cime se zelio podvuci znacaj koji problem dobija u medjunarodnoj zajednici. Kerim je u sjedistu Evropske unije cuo toliko podrske da mu je bilo tesko da sve to sam donese kuci te mu je pomogao visoki predstavnik EU za bezbjednosnu i spoljnu politiku Javier Solana. Tako, za samo dvije godine, don Javier se iz simbola robustnosti najmocnijeg vojnog saveza u slucaju bombardovanja SR Jugoslavije transformisao u mirotvorca.

Za Solaninu posjetu ostala su ne do kraja razjasnjena dva momenta: intimna vecera kod predsjednika Trajkovskog kojoj su prisustvovali svi lideri parlamentarnih partija i na kojoj se govorilo, tako se bar pretpostavlja, i o nekim stvarima koje nisu za “svacije usi”. Ono sto je makedonskoj javnosti u tom trenutku bilo bitno: Solana nije donio prijedlog EU o federalizaciji ili kantonizaciji zemlje; u istom duhu se tog ponedjeljka u Bruxellesu izjasnio i Robertson. Visoki gost iz Bruxellesa nije donio ni prijedlog za primirje mada, kako ce se kasnije pokazati, niko se ne bi smio zakleti da postavljanje ultimatuma ekstremistima nije plod razmisljanja evropske diplomatije. Najveci dobitak te posjete je svakako bilo potpisivanje pripremljene Deklaracije od strane dvije parlamentarne partije Albanaca – Demokratske partije Albanaca i Partije za demokratski prosperitet – i to u Solaninom prisustvu. U Deklaraciji se kaze: "Zajedno se zalazemo za mir. Pozivamo grupe koje su uzele oruzje u ruke na teritoriji nase zemlje da ga poloze i da se vrate kuci! Osudjujemo upotrebu sile za postizanje politickih ciljeva. Za silu nema mjesta u jednoj demokratskoj zemlji. To cini politicki dijalog nemogucim i blokira put ka Evropi. Vjerujemo da se, kada ponovo zavlada mir, moze obnoviti dijalog medju svim politickim faktorima u Makedoniji". Apeluje se na makedonsku vladu da ubrza one reforme koje se ticu medjuetnickih odnosa a poziva se i Evropska unija da pomogne u njihovom sprovodjenju. ” Ovo je bio samo pocetni indikator koji ce dva-tri dana kasnije, kad se Solana vrati u Skoplje, vec liciti na embrion politike EU u krizi: da se kod politickih partija Albanaca i u Makedoniji i na Kosovu odnosno kod politickih faktora u Albaniji pripremi teren za stvaranje svojevrsnog karantina za ekstremiste koji vojuju u Makedoniji.

Solaninim tragom je zatim u Skoplje stigao shef ruske diplomatije Igor Ivanov. Njegovu misiju mediji su odmah povezali s ponudom da Moskva isporuci oruzje Makedoniji. U diplomatskom pogledu, od te posjete nije se mnogo ni ocekivalo jer Makedonija s Rusijom za proteklu deceniju prakticno nikad nije ni uspjela uspostaviti neki ozbiljniji dijalog. Kako su zlobno zakljucili neki zapadni diplomati, posjetom Ivanova Moskva je demonstrirala da jos uvijek ima bolje obavjestajce nego diplomate: Ivanov je pred novinarima iznio saznanja da Oslobodilacka nacionalna vojska ima 5.000 boraca sto je procjena koja je bitno smjelija od svih izrecenih po zapadnim medijima; niko ne kaze i netacna.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojio je u srijedu Rezoluciju 1345 koja se odnosi i na situaciju na jugu Srbije i na Makedoniju tako da su neki diplomatski krugovi ocjenili da je donesena nekako rutinski, skoro preko volje. Rezolucijom su ekstremisti pozvani da ostave oruzje i da otpocne politicki dijalog. Malo vise finesa ne bi bilo naodmet posto je situacija u Makedoniji bitno drukcija od one na jugu Srbije, problemi imaju svoje specificnosti cemu su diplomati na East Riveru trebali posvetiti paznju. No, za vladu u Skoplju je znacajno da je Rezolucija usvojena jednoglasno sto je otklonilo strah da ce Kinezi dati na znanje da nisu zaboravili turbo-priznanje Taiwana prije dvije godine.

Javier Solana se u cetvrtak vratio u Skoplje. Ovoga puta u drustvo “evro-trojke” koju su sacinjavali ino-ministar Svedske Anna Lind, njen belgijski kolega Louis Michelle kao i evro-komesar za inostrane poslove Chris Pattin. Konferencija za novinare odrzana poslije razgovora s drzavnim vrhom zanimljiva je po upucenim porukama.

Predsjedavajuca Unijom Anna Lind je rekla da je evro-trojka u Skoplje doputovala da izrazi snaznu podrsku demokratskoj i multietnickoj Makedoniji i pomogne joj u integrisanju u evropske strukture, a prvi korak u tome ce biti potpisivanje Sporazuma o asocijaciji i stabilizaciji, 9. aprila. - Mora biti savrseno jasno da ekstremizmu i nasilju nema mjesta u danasnjoj Evropi. Poruka je veoma jasna: ekstremisti nece uspjeti postici nista nasiljem. Hocemo da vidimo jedan sveobuhvatan dijalog izmedu izabranih predstavnika u Makedoniji, a EU ce ovo podrzati i politicki i ekonomski, rekla je gospodja Lind. Dodala je da je njena zemlja, Svedska donijela odluku da sa 200 svojih vojnika ojaca KFOR kako bi se lakse mogla sprijeciti infiltracija preko granice. Evrokomesar Kris Pattin je obecao pomoc i novac makedonskoj Vladi u izgradnji multietnickog drustva. Najavio je da ce Unija izdvojiti pet miliona eura za Stoelov univerzitet na albanskom jeziku. “Tesko ce mi biti clanicama Evropske unije objasniti zasto trazim toliko novaca za obnovu Kosova. Nikome ne prjetim, ali ako vodje Albanaca na Kosovu ne osude nasilje bilo gdje, tada ce mi tesko biti da zemljama EU i evroparlamentarcima objasnim zasto se daju njihove pare za rekonstrukciju Kosova, rekao je Pattin. I zaista, slicnu poruku ponovio je i u Pristini…

U petak je predsjednik Trajkovski ucestvovao na samitu Evropske unije u Stokholmu gdje je ponovio poziciju svoje vlade. Evropski vrh je po ko zna koji put podrzao makedoniju i donio kratku Deklaraciju u kojoj je gradjane Makedonije pozvao da se opredjele za Evropu i saradnju a ne za nasilje i izolaciju.

Evropsko djelovanje pokazalo je svu (ne)moc diplomatije ciji osnovni postulat je, cini se, da”gasi pozar”, i to iskljucivo finansijskim donacijama i ne sasvim jasnim diplomatskim pritiscima, kad je vec kasno. Tek sad se neko sjetio da je Evropska unija, uzme li se citav region, u protekloj kriznoj deceniji u Makedoniju ulozila najmanje: od 5,5 milijardi eura samo380 miliona!

Oni koji bi u ovoj fazi mogli (ili bar vjeruju da bi mogli) uciniti vise, nezainteresovano gledaju – Sjedinjene Drzave i NATO. Ocito zateceni odnosom Washingtona, Evropljani se pravdaju da je kibicerstvo s druge strane Atlantika rezultat smjene u Bijeloj kuci i ucenja Busha Juniora. Najmocniji politicko-vojni savez na planeti tek razradjuje plan djelovanja pokazujuci dobrano svu tromost pet decenija stare birokratske masinerije. Neke zemlje obecavaju da ce pomoci u ljudstvu da se bolje kontrolise granica s kosovske strane, neki najavljuju pomoc Makedoniji u vojnoj opremi. Ali, sve “na dugom stapu”… A Makedoniji se zuri; bolje da pomoc stigne danas nego sutra! Jer, sutra bi moglo biti kasno.

AIM Skopje

ZELJKO BAJIC