AIM: start



MON, 19 MAR 2001 17:29:02 GMT

Ideje: Uništeni kipovi Bude u Sarajevu

(Ni)ko podržava gradonačelnika?

AIM, Sarajevo, 19.03.2001. Mogu li uništeni džinovski kipovi Bude naćo svoj novi dom u Sarajevu? Naime, baš na takvu ideju došao je gradonačelnik Sarajeva Muhidin Hamamdžić, te uputio talibanskim vlastima apel da dozvole da se razrušeni dijelovi spomenika transportuju u Sarajevo, radi njihove rekonstrukcije i čuvanja!

Podsjećanja radi, islamski militantne talibanske vlasti u Afganistanu uništile su, početkom marta, dva najveća kipa Bude na svijetu, zbog njihovog podsjećanja na drukčiju religiju od islama. Kipovi, visoki 53 i 38 metara, isklesani su u pustinjskim liticama u Bamijanu prije skoro 2000 godina kad je Afganistan, današnja prestonica radikalnog "izvornog" islama, bio značajno budističko središte. Najveći kipovi Bude, prema posljednjim informacijama od izvještača, uništeni su više od 80 odsto, dok predstavnici vlasti tvrde da je "posao urađen do kraja tako da nema ni traga Bamijanskim Budama." Oko stotinjak krava je zaklano u tu "čast".

U ime Sarajeva, grada koji je pored Jerusalema "jedini u kojem na kvadratnom kilometru žive, djeluju i nadopunjuju se četiri velike svjetske religije" gradonačelnik Hamamdžić izrazio je ogorčenje i protest afganistanskoj vladi koja smatra da je uništavanje kipova Bude unutrašnja stvar jedne zemlje:

"Kao musliman, odrastao u tradicionalnpj islamskoj porodici, u multietničkom i multireligijskom gradu i zemlji, znam da to što radite nanosi najveću štetu upravo muslimanima i nema veze s istinskim skladom i humanizmom religije za koju se navodno borite rušenjem spomenikak božanstva drugih vjerovanja" napisao je Hamamdžić u svom apelu i zatražio da dijelovi uništenog bude nađu svoj novi dom u Sarajevu.

To da li će Sarajevo pružiti utočište preostalim dijelovima kipova iz Afganistana teško je reći, jer čak i ni u uredu gradonačelnika nisu razmišljali kako upošte realizovati ovu ideju.

"To je bila više, onako, ljudska reakcija gradonačelnika, skoro privatni protest a ne jasna inicijativa", pojašnjava Mirsad Zorabdić, šef gradonačelnikova kabineta za AIM, nakon više naših upita o realizaciji ideje da se Bude odomaće u sarajevu. Ivan Vrhunc, jedan od rijetkih sljedbenika tibetanskog budizma u BiH, Hamamdžićevu ideju pak smatra vrlo interesantnom, ali postavlja i pitanje: "Da li smo mi ovdje spremni da rješavamo takve svjetske probleme pored mnogobrojnih naših?"

I zaista, kao i većina apela i inicijativa u Sarajevu, ni ova Hamamdžićeva nije dočekana jednodušno, pogotovo u uredima Islamske zajednice, Jevrejske općine i Vrhbosanske nadbiskupije. Reis-u-lema Mustafa Cerić nije htio čak ni da komentariše vandalizam talibanskih vlasti, a kamo li da prokomentira ideju da kipovi Bude budu rekonstruisani u Sarajevu. U Vrhbosanskoj nadbiskupiji misle da bi bilo najbolje kad bi kipovi mogli i ostati tamo gdje su i bili, u Afganistanu, ili pak u nekoj zemlji u kojoj ima budističkih vjernika, a da Sarajevo eventualno bude posrednik pri transportu dijelova spomenika: "Nisam siguran da je čuvanje tih spomenika u zemlji u kojoj su rušeni spomenici svih religija baš najbolja ideja", stav je Ive Tomaševića, kancelara Nadbiskupije. Danilo Nikolić, predsjednik Jevrejske opštine smatra da, bez obzira kako lijepa bila Hamamdzićeva ideja, ona nije izvodiva: "Postoje sigurno bolja mjesta nego što mi možemo ponuditi.Jer mi nismo u stanju ni svoje spomenike sačuvati! Nedavno su srušeni spomenici na sarajevskom Jevrejskom groblju. Tako da iako je Hamamdžićeva ideja plemenita, ona je neizvediva, jer mi svoje spomenike ne održavamo i ne čuvamo", kazao je Nikolić za AIM.

Čak je i Gradimir Gojer, novi ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo te gradonačelnikov kolega iz socijaldemokratse partije, neuobičajeno suzdržan pri pomisli da Sarajevo pruži utočište dijelovima Bamijenskih spomenika: "Smatram da je potez dr Hamamdžića značajniji kao civilizacijski istup čelnika jednog grada kao što je Sarajevo, nego li možda kao praktična realizacija." Slikar Seid Hasanefendić, bivši direktor Umjetničke galerije BiH, misli da bi Hamamdžićeva ideja zaslužila pažnju kad bi "ovaj grad i sredina poklonili normalnu pažnju spomenicima kulture i kulturi uopće u svojoj zemlji. Bosni i Sarajevu, u krajnjoj liniji, ne bi bilo na odmet da u svojim muzejima ima i budističku umjetnost i simbole". Potez talibanskih vlasti Hasanefendić je doživio kao šamar cijelom islamskom svijetu.

Enver Hadžiomerović, direktor projekta ARS AEVI glas je iz "druge strane Sarajeva" koja ne vidi razlog zbbog kojeg ovaj grad ne bi mogao pružiti utočište ostacima religijskih i umjetničkih djela:

- Mislim da je veoma hrabro da u ovakvom trenutku Sarajevo ponudi utočište vrijednim spomenicima kulture jer upravo je ovaj grad kao spomenik kulture donedavno bio rušen i razrušen. Posmatrano i strategijski, mislim da je to jedna pozicija koju upravo grad Sarajevo može sebi dozvoliti.

Novi federalni ministar kulture, obrazovanja, nauke i sporta, Mujo Demirović, je kako veli "i kao čovjek i evo sad kao ministar protiv rušenja bilo kakvih religijskih i drugih spomenika" i za ideju da se pronađe prostor i za afganistanske historijske relikte. Ni Ministarstvo vanjskih poslova BiH izgleda ne bi imalo ništa protiv Hamamdžićeve ideje sudeći prema izjavi Ivice Mišića, zamjenika ministra vanjskih poslova u Vijeću ministara BiH koji kaže da "posebno mi u BiH moramo imati jedno osjećanje za apel kada nestaju sa lica zemlje spomenici minulih civilizacija i još živih religija. Mislim da makar treba pridružiti naš glas onima koji mole da se spase što se spasiti može." Dr Valida Čelić Čemerlić, direktorica Kantonalnog Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa, također vidi samo pozitivne konotacije u apelu gradonačelnika: "Njegov apel govori o odnosu Sarajeva prema kulturnom naslijeđu svjetske vrijednosti. Sarajevo je sačuvalo naslijeđe na svom terenu već pet vijekova!" Dr Čemerlić smatra da nema prepreka za prenošenje dijelova spomenika jer je teoretski moguće prenijeti svaki svjetski spomenik. No, Ferhat Mulabegović, direktor Republičkog Zavoda za zaštitu kulturno historijskog naslijeđa BiH ne dijeli optimizam Čemerlićeve te za AIM kaže da "grad nije ni upratio o čemu se radi"

- Talibani su gađali kipove topovima i zamislite šta je ostalo od njih. Kipovi su urađeni u prirodnom lokalitetu, stijeni, i možda je moguća neka sanacija na licu mjesta. Ali, isto je moguće da se više nema šta prevesti u Sarajevo. Čak i kad bi bilo, imate na primjer glavu Bude od dva metra, šta ona znači u Sarajevu kad nije u svom prirodnom elementu? Mislim da bi se trebalo obavjestiti šta je uopšte ostalo od tih kipova i ako je išta ostalo dopremiti ostatke i negdje ih zaštititi. Mada, mi domaćih sredstava za zaštitu nemamo.

Apeli Ujedinjenih Nacija, UNESCA, Pakistana, Japana, Egipta, pa i Sarajeva, upućeni talibanskim vlastima, nisu uslišeni. Najveći dio budističkih spomenika uništen je. Dr Hamamdžić je jedini ispred Bosne i Hercegovine istupio jer je izgleda shvatio da uništavanje istorijskih vrjednota nije unutrašnja stvar jedne zemlje. Pogotovu stoga što živi u zemlji u kojoj je za tri ratne godine razoreno oko 2965 spomenika kulture! A razoreni su iz sličnih razloga kao i spomenici Bude u Afganistanu: netrpeljivosti, netolerancije i želje za dominacijom svoje religije. Treba li onda čuditi što je gradonačelnikova ideja, ma koliko i neizvodljiva bila, mahom podržana od strane istoričara, znanstvenika i kulturnih djelatnika ali ne i od čelnih ljudi vodećih religija u BiH! Jer u još uvijek, nažalost, prisutnoj vjerskoj netoleranciji, samo bi nam i taj njihov Buda falio!

Dženana ALAĐUZ (AIM, Sarajevo)