AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    TUE, 27 FEB 2001 21:03:54 GMT

    Ukida se gornji parlamentarni dom

    Aim, Zagreb, 27.2.2001.

    Još se tinta na hrvatskom ustavu nije pravo ni osušila nakon nedavnih izmjena, a već su najavljene nove promjene teksta osnovnog državnog zakona. U petak, 23. veljače, vladajuća je hrvatska koalicija najavila da će uskoro biti ukinut Gornji, Županijski dom Hrvatskog sabora. Ta promjena neizvediva je bez promjene ustava. Ipak, kako je vladajuća šestorka tu namjeru - o kojoj se dugo razmišljalo - bez obzira na postojeće razlike prihvatila kao definitivnu, te će izmjene u dogledno vrijeme biti i izglasane.

    Po svemu što se dosad zna, ustavne bi promjene trebale biti izglasane najkasnije tokom narednog mjeseca, pa bi Hrvatska proljetne lokalne izbore dočekala sa prilično drugačijom političkom konfiguracijom od dosadašnje. Praktički, to znači da će se snaga hrvatskih stranaka ove godine odmjeravati samo na lokalnoj razini, pa će veliki test Račanove vlade, izbori za Županijski dom sabora, jednostavno - izostati. Uz ovu izmjenu, iz hrvatskih će izbornih zakona, vjerojatno, nestati i pravo koje je, unatoč općeg protivljenja bivše oporbe, uveo HDZ: pravo hrvatske dijaspore na saborsku reprezentaciju. O tom pitanju vladajuća šestorka još nije postigla konsenzus. Promjene hrvatskog zakonodavstva neće stati na tome. Ubuduće bi se lokalni izbori u Hrvatskoj, kako je običaj i inače u Evropi, trebali redovito održavati u proljeće svake četvrte godine, pa će i to pitanje biti zakonski regulirano u paketu s ostalima.

    Ukidanjem drugog doma, Hrvatska će postati jedna od rijetkih zemalja u svijetu - uz, primjerice, Pakistan - u kojoj će zakone donositi jednodomni parlament. Ipak, ta svojevrsna bizarnost svakako neće omesti nakane vladajućih, kao što ni dosad nije bio slučaj u ovoj zemlji. O smislu i ulozi Županijskog doma Hrvatskog sabora vodile su se dugotrajne rasprave u hrvatskoj javnosti. Argumenti onih koji su bili za njegovo očuvanje razmjerno su jednostavni: Županijski dom sabora jamči zastupljenost hrvatskih županija (regionalnih jedinica) a svojom zakonodavnom ulogom i pravom veta, omogućuje i kontrolu Donjeg, Zastupničkog doma Sabora. Kako su u ta dva doma Sabora dvije različite većine - Zastupničkim domom suvereno vlada šesteročlana stranačka koalicija, dok u Županijskom domu većinu ima HDZ - ovome je pridodana još jedna funkcija, kontrola vladajuće većine od strane parlamentarne manjine.

    Argumenti protivnika Županijskog doma nisu manje brojni: po njima, Županijski dom nikada nije efektivno spriječio izglasavanje bilo kojeg zakona koji je smišljen i izglasan u Zastupničkom domu, pa se njegova jedina i krajnja funkcija svodi zapravo na uhljebljenje drugorazrednih političara vodećih hrvatskih stranaka. Kao takav, Županijski je dom više nego skupa igračka. Prosječne plaće saborskih zastupnika veće su od tri tisuće njemačkih maraka, uz što treba dodati i troškove održavanja drugog saborskog pogona, pa se cijena Županijskog doma penje na vrlo visoku sumu od 35 milijuna kuna godišnje, odnosno, oko devet milijuna njemačkih maraka. Većina stranaka današnje vladajuće koalicije i sama je zadnjih godinu dana često mijenjala mišljenja u pogledu Županijskog doma. Jedanput bi bili za, drugi put protiv - dakako, u ovisnosti o tome kako su procijenili stranačku korist od održavanja odnosno ukidanja Županijskog doma - sve dok na kraju nisu došli do konačne računice prema kojoj se drugi dom pokazao suvišnim. Ivica Račan ispred vladajuće je koalicije ovu odluku obrazložio potrebom opće racionalizacije državne uprave - pri čemu bi sredstva koja se dobiju uštedama na Županijskom domu trebalo preusmjeriti u korisnije svrhe, primjerice, u Mirovinski fond - pri čemu, kako je rekao, ni jedinice lokalne samouprave neće ostati zakinute za svoja prava. No, ta će se prava ostvarivati i štititi manje skupim mehanizmima. Račan tvrdi kako je upravo u toku druga faza reforme državne uprave, koju priprema vladajuća koalicija, i u kojoj će biti osigurani brojni mehanizmi lokalne samouprave po ugledu na međunarodna iskustva.

    Među strankama vladajuće šestorke jedino je Hrvatska narodna stranka Vesne Pusić izrazila neslaganje s ovom odlukom, uz dodatak kako će ipak dići ruku za njeno izglasavanje radi toga što je očito riječ o dominantnom mišljenju svih drugih stranaka šestorke. Današnja hrvatska opozicija, prije svega desne stranke, protive se ukidanju Županijskog doma, uz također prilično čvrste argumente. Naročito snažni otpori došli su, kako je i bilo očekivano, iz Hrvatske demokratske zajednice. "Županijski dom Sabora morao bi ostati jer štiti i zastupa interese lokalne samouprave", rekla je predsjednica ovog doma, Katica Ivanišević (HDZ) a predstavlja i korektiv Zastupničkom domu u donošenju zakona. Po njoj, u cijelom svijetu, izuzev Hrvatske - očit je trend jačanja uloge drugog doma, čime se jača parlamentarna demokracija, pa bi cijela priča značila veliki korak unatrag. Po Katici Ivanišević, svi razlozi navedeni u prilog ukidanja Županijskog doma, lažni su. Kada bi novac koji će se dobiti njegovim ukidanjem doista mogao riješiti problem mirovina, HDZ bi dao glas za to, tvrdi ona. No, tih 35 milijuna kuna manja su suma od one koja se izdvaja samo za reprezentaciju Donjeg, Zastupničkog doma Sabora.

    Njeni kolege iz Hrvatske stranke prava imaju identičan stav. "Mislim da pravi razlozi ukidanja Županijskog doma nisu oni koje navodi šestorka tvrdi Anto Đapić, predsjednik te stranke, "već je to pritajeni strah od izlaska svake stranke pojedinačno na te izbore. Bez koalicija, malo koja od tih stranaka može ući u taj dom. Kako se zasigurno ne bi mogli dogovoriti oko podjele kolača, onda im je najjednostavnije ukinuti Županijski dom, budući da u njemu ionako imaju mali broj zastupnika", rekao je Đapić. Predsjednik splitskog HDZ-a Zvonimir Puljić, ovome je dodao još jednu oštru kritiku. Po njemu, riječ je o prijevari birača šireg opsega, jer je vladajuća koalicija, uz sve opisane izmjene, najavila i mogućnost da zaobiđe redovne lokalne izbore u onim gradovima i općinama gdje su tokom protekle godine održani vanredni lokalni izbori. Time bi, smatra Puljić, vladajuća koalicija izbjegla praktički sva moguća izborna očitovanja nezadovoljstva birača koje je evidentno nakon početne euforije od trećeg siječnja.

    I neki zastupnici iz vladajuće koalicije bili su protivni ukidanju Županijskog doma, uz argument kako je taj dom ponešto i napravio. Ipak, u pravilu je riječ o onim zastupnicima koji su i sami u tom Domu, pa će njegovim ukidanjem de facto izgubiti dobro plaćeno radno mjesto, uz razmjerno male izglede da uskoro opet uđu u bitno sužen Sabor. Utemeljenu kritiku ukidanja Županijskog doma dao je i predsjednik Mesić. Po njemu, nije problematično ukidanje Županijskog doma, već tajming tog poteza. Po njemu, to je trebalo učiniti, ali prije, u paketu s ostalim ustavnim promjenama - u kojima je i njemu skinut golem dio ovlasti - a ne sada, kad "to ispada malo isforsirano" . Po njegovom mišljenju, Županijski dom trebao bi se ukinuti tako da se uloga filtera za donošenje zakona prebaci na Ustavni sud, čime bi se dobio stručni filter koji ne bi dozvolio da se izglasaju zakoni koji su protuustavni. Ova je Mesićeva ideja, bar dosad, ostala bez komenatara. Mesić je podržao ideju o ukidanju biračkog prava za dijasporu. "U Hrvatskoj moraju glasati oni koji u njoj plaćaju porez. Nema logike da netko donosi propis, a da se taj propis na njega ne odnosi", smatra Mesić. Konačno stav o glasanju dijaspore bit će poznat tek naknadno.

    Nakon ustavnih promjena, Hrvatska će ostati lišena jednog - barem dosad - skupog i posve nepotrebnog mehanizma. Vladajuća koalicija tim će potezom, kao i eventualnim skidanjem prava dijaspore, oslabiti rekonkvistu Hrvatske demokratske zajednice. Ipak, ukidanjem Županijskog doma, Hrvatska će postati još centraliziranija država nego dosad.

    Boris Rašeta