AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    MON, 26 FEB 2001 15:51:00 GMT

    Visoki predstavnik smijenio Edhema Bičakčića

    Krivične prijave protiv bivšeg premijera

    AIM,SARAJEVO, 26.02.2001. Edhem Bičakčić, generalni direktor "Elektroprivrede BiH", aktuelni potpredsjednik SDA i bivši premijer FBiH, smijenjen je sa svoje direktorske funkcije odlukom Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Wolfganga Petritscha! Na čelu Vlade FBiH Bičakčić se nalazio od januara 1997. do januara 2001. godine, gdje je i došao sa mjesta generalnog direktora "Elektroprivrede BiH", a na koje se nakon premijerske fotelje i vratio. No, odlukom Visokog predstavnika, ne zadugo. Zvanično, navedeni razlozi za Bičakčićevu smjenu su "zloupotrebe ovlašćenja" odnosno, "preusmjeravanje javnih prihoda kroz kompleksan i korumpiran sistem finansijskih špekulacija, pri čemu su velike sume novca završile u kasama Stranke demokratske akcije (SDA)."

    Brojne finansijske afere koje su tokom proteklih godina zauzimale prostor u domaćim medijima, i u kojima je jedan od glavnih aktera redovno bio bivši premijer, svoj konačan epilog dobiće izgleda tek nakon odluke Visokog predstavnika, jer su kao rezultat rada Finansijske policije federalnom tužilaštvu sada počele da pristižu krivične prijave protiv Edhema Bičakčića, Dragana Čovića, dosadašnjeg ministra finansija i njregovog zamjenika Mehmeda Alijagića.

    Koliko je novca do sada, umjesto u budžetu završilo na brojnim "sporednim" odnosno privatnim računima, i gdje je bilo njegovo krajnje odredište, tek trebaju da utvrde istražni organi. Po onome što se za sada zna radi se o desetinama miliona maraka! Odluka o Bičakčićevoj smjeni i pokretanje njegove krivične odgovornosti nije nikoga iznenadila, a jedino pitanje je zašto do toga nije došlo još ranije. Kako tvrdi jedan od zapadnih analitičara sa dugim stažom u BiH, predstavnici međunarodne zajednice su imali kompletirane dokaze o Bičakčićevoj umješanosti u korupciju još prije nekoliko mjeseci, ali se čekalo zbog prošlogodišnjih novembarskih izbora u BiH. Procjena je bila da "sa Bičakčićem na čelu federalne Vlade pada rejting SDA kod glasača". Ova procjena pokazala se kao tačnom, mada je Bičakčić zahvaljujući poziciji na kojoj se nalazio svojoj stranci obezbjedio pristojnu finansijsku kompenzaciju za gubitak povjerenja kod glasača. Parama poreskih obveznika, naravno.

    Tako je 1999. godine, mimo zakonske procedure, samo odlukom tadašnjeg premijera Bičakčića, formiran Federalni zavod za zapošljavanje. U samom formiranju ove institucije vjerovatno ne bi bilo ništa sporno da 24 miliona maraka, koji su tek dio prikupljenog novca, nije nezakonito prebačeno na račun federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida, u vidu "kratkoročnih zajmova". O ovim parama u federalnom budžetu nema nikakvog traga. Zavod za zapošljavanje je, također po nejasnim kriterijima, za 19 firmi odobrio "pozajmice" u ukupnom iznosu od milion maraka. Sretnim dobitnicima ove su pare pretvorene u poklon, jer je Zavod naknadno otpisao ova potraživanja. Sve ove transakcije sa parama Bičakčićevog Zavoda za zapošljavnje događaju se u trenutku kada je stopa nezaposlenosti u FBiH 39 odsto, a broj nezaposlenih približava se cifri od 300.000 radnika.

    Kao najčešće pokriće za sumnjive transakcije korištena su uduženja ratnih vojnih invalida i boraca. Tako je iz budžeta FBiH isplaćeno 825.000 DM udruženju porodica šehida i poginulih boraca, koji su zatim taj novac "iskoristili" za dokapitalizaciju ŠEH IN banke, koja je registrovana kao privatna komercijalna banka. Istom Udruženju je na njegov zahtjev, zbog "povećanih troškova za liječenje invalida i školovanje djece poginulih boraca", tokom juna i jula prošle godine, isplaćeno iz federalnog budžeta, a preko ministarstva za pitanja boraca i invalida, oko 100 hiljada maraka. Odmah po dobijanju ovog novca, Udruženje ga direktno prosleđuje na račun Izetbegovićeve SDA! Kada je OSCE otkrio ovu transakciju, iz stranačke centrale je ponuđeno objašnjenje da se "radilo o pozajmici" i novac je morao biti vraćen. Istovremeno, SDA nije mogla predočiti bilo kakav pisani dokumenat koji bi potvrđivao da se zaista radilo o pozajmici.

    Po istom principu iz budžeta FBiH organizacijama RVI i boraca isplaćeno je nekoliko stotina hiljada maraka kao finansijska pomoć. Taj novac potom je transferisan na privatne račune 40 građana, mahom funkcionera SDA, koji su ga potom uplatili kao vlastiti osnivački ulog za privatizacijski investicioni fond iza kojeg stoji SDA.

    Za novcem poreskih obveznika bivši premijer Bičakčić i njegovi saradnici posezali su i prije nego što bi on dospio do budžeta. Tokom prošle godine, direktorima nekoliko državnih firmi iz Sarajeva, među kojima su i PTT BiH, Lutrija BiH, Fabrika duhana Sarajevo, a koje zahvaljujući monopolskom položaju ostvaruju enormne ekstra profite, naloženo je da obračunati porez na dobit ne uplaćuju u budžet već na neki "poseban račun". Problem je nastao tek kada su se ove firme suočile sa kaznama zbog neplaćanja poreza, jer njihovi "dobrovoljni doprinosi" nisu nikada stigli do budžeta. O kojoj svoti je ukupno riječ tek treba da se utvrdi, a za ilustraciju samo PTT BiH godišnje ostvari oko 100 miliona profita, što znači da se obaveze po osnovu poreza na dobit mjere desetionama miliona maraka godišnje.

    Opravdanje za formiranje ovih paralelnih finansijskih sistema i "crnih fondova", SDA nalazi u navodnoj potrebi da se "po svaku cijenu obezbjede sredstva za isplatu invalidnina"!? Međutim, kao što se na osnovu brojnih primjera moglo utvrditi, prečesto su ratni vojni invalidi korišteni samo kao paravan za prelijevanje novca iz javnih prihoda u partijske blagajne i džepove podobnih.

    Potpuno identično funkcionisao je paralelni sistem i na drugom dijelu Federacije BiH pod kontrolom HDZ-a. Pravilo da svako gazduje u svom ataru i da se niko od dosadašnjih federalnih partnera u vlasti "ne petlja" u "posao" onom drugom, jedino je objašnjenje za "neinformisanost" dosadašnjeg zamjenika premijera i ministra finansija, Dragana Čovića. Kako drugačije objasniti činjenicu da ministar finansija "nema pojma" o tome gdje mu odlaze milioni maraka iz budžeta. Zato utvrđivanje odgovornosti, prije svega krivične, za korupciju masovnih razmjera, neće moći mimoići ni čelne ljude federalnog ministarstva finansija.

    Reagujući na smjenu Bičakčića, SDA je kao krunski dokaz njegove nevinosti navela da "nije uzimao novac sebi", što je prilično diskutabilno. Sudeći samo po onome što je prijavljeno u imovinskim kartonima, koje svi kandidati popunjavaju prije izbora, tokom premijerskog mandata Edhem Bičakčić je osjetno povećao vrijednost svoje imovine u nekretninama. Koliko je novca domaćih poreskih obveznika nenamjenski utrošeno zbog "viših ciljeva", a koliko je ostalo u džepovima posrednika u ovim transakcijama, biće teško utvrditi. Slika bi mogla postati kompletnija nakon istraga koje se provode i u Austriji i Njemačkoj, jer se federalni čelnici sa svojim sumnjivim transakcijama nisu zadržavali samo na području BiH, već su "širili posao" i na internacionalnom nivou. Primjer je i 2,5 miliona maraka koji su preko ambasade BiH u Beču uplaćeni na račun sarajevske "BOR" banke, pri čemu je porijeklo ovog novca nepoznato.

    Ukupna šteta koja je na ovaj način nanesena svim građanima BiH višestruko prevazilazi iznos javnih prihoda koji su umjesto u budžetu završavali na drugim odredištima. Kreiranje i održavanje paralelnog finnasijskog sistema pod kontrolom stranačkih vrhova SDA i HDZ, rezultirao je nefunkcionisanjem institucija sistema. Bezakonje, neefikasnost javnih službi, korupcija, masovno neplaćanje poreza i drugih obaveza, zamrla ekonomija, logične su posljedice ovakvog stanja. Nedostatak novca u budžetu osjećaju svi građani koji se koriste uslugama javnih službi, zdravstva, školstva, kao i oni koji platu primaju iz budžeta. U takvim uslovima strani investitori ne vide razloga zašto bi svoj novac ulagali u takvom okruženju, čime se samo produžava agonija nekoliko stotina hiljada nezaposlenih, penzionera ali i sve više radnika koji platu ne primaju mjesecima.

    Korupcija, bezakonje i kriminal bili su sponzorisani sa vrha piramide vlasti, pa je zato i logično da se zakon počne obračunavati prvo sa vrhuškom. Kažnjavanje lopovluka i korumpiranosti pojedinaca tek je prvi korak, a istinski obračun sa kriminalom i korupcijom biće okončan tek onda kada nestanu paralelni finansijski sistemi, a trošenje para poreskih obveznika ne bude stvar bilo kojeg pojedinca ili stranke.

    Dražen SIMIĆ (AIM, Sarajevo)