AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SUN, 25 FEB 2001 14:07:00 GMT

    Premijerova beogradska misija

    Uprkos svim srdacnim rijecima proteklih dana, imaju Beograd i Skoplje o cemu razgovarati i u buducnosti. Srecom, ton razgovora bi mogao biti mnogo prisniji od nabusitog izdasno koristenog minule decenije dok je plot koji ih je dijelio bio previsok

    AIM Skoplje, 24. 02. 2001.

    Pocetkom nedjelje premijer Ljubco Georgievski je putovao u svoju prvu radnu posjetu Beogradu. Ni on ni domacini nisu krili zadovoljstvo sto su dvije zemlje najzad pronasle zajednicki jezik zatvarajuci posljednje pitanje koje je opterecivalo uzajamne odnose - utvrdjivanje medjudrzavne granice. Svoje beogradske utiske Georgievski je iznio u vise intervjua. Ono sto je rekao beogradskom"Danasu" odlicno sublimira emocije s kojim se premijer nasao u Beogradu: "Makedonija je ozbiljno zainteresovana za rjesavanje krize na jugu Srbije, prije svega iz bezbjednosnih razloga.Takodje, glavna komunikacija Makedonije sa Evropom, kao i za poslovanje sa Jugoslavijom je Presevska dolina i tamosnji sukobi su prepreka ekonomskom razvoju regiona. ... Ne postoji zajednicki plan aktivnosti Srbije i Makedonije na planu suprotstavljanja teroristima, ali postoji zelja da se intenzivnije saradjuje i razmjenjuju informacije" rekao je makedonski premijer.

    Predsjednici Savezne Republike Jugoslavije i Makedonije, Vojislav Kostunica i Boris Trajkovski, krecuci se istom uzlaznom linijom, potpisali su na upravo zavrsenom skopskom samitu Sporazum o utvrdjivanju i obiljezavanju medjudrzavne granice na kome su s manje ili vise srece cetiri godine radili pregovaraci dvije zemlje. Nije manjkalo patosa u govorima dvojce potpisnika Sporazuma uz nicim izazvano davanje ocjene da je "trenutak istorijski". A da se dogadjaju pridaje velik,takoreci istorijski, znacaj posvjedocila je i cinjenica da su drzavni radio i televizija vrsili direktan prenos svecanog cina potpisivanja dugo zeljenog sporazuma ponavljajuci potom scenu do izlizanosti. Jedan cinicni komentator je napisao da zblizenje Skoplja i Beograda stize mozda malcice dockan s obzirom da Savezna Republika Jugoslavija, ruku na srce, realno ne kontrolise granicu prema Makedoniji na dijelu prema Kosovu, a i situacija u Presevskoj dolini je krajnje problematicna cime se relativizira i ono malo granice sto je ostalo za kontrolisanje iz Beograda.

    Sporazum je kratak i jasan, sadrzi 11 clanova, predvidja formiranje zajednicke komisije za demarkaciju granice na terenu u roku od dvije godine. Prema topografskim kartama, granica iznosi 260 kilometara a racunajuci prevoje i nagibe oko 330. Granicna linija na Sar-planini je utvrdjena na osnovu sadasnjeg stanja na terenu a koristena su iskustva o razgranicenju na osnovu prirodnih objekata na dijelovima gdje ne postoji relevantna dokumentacija. U vezi sa zahtjevima Goranaca koji zive na teritoriji koja pripada Kosovu, u skladu s vladinom preporukom, makedonska delegacija je pristala da se postuje postojece stanje pri cemu je ukazano na mogucnost da se otvori novi granicni prelaz Restelica sto bi omogucilo normalniju komunikaciju zitelja Gore s Makedonijom. Takodje, Sporazum sadrzi uputstva za pripremu medjudrzavnog ugovora o kulturno-istorijskim spomenicima i spomen-obiljezjima u dvije zemlje u kome ce biti obuhvacen i dio oko kojeg se prijedlozi ne podudaraju, recimo, o manastiru Prohor Pcinjski.

    No, ne dijele bas svi ushicenje Skoplja i Beograda. Albanci s obje strane Granice niti Goranci cije koze ce se sporazum direktno ticati. Predstavnici politickih struktura Albanaca i na Kosovu i u Makedoniji zamjerili su prvenstveno makedonskoj vladi sto je pregovarala s Beogradom o pitanju koje se prije svega odnosi na narod koji zivi na Kosovu. Goranci, mala nacionalna zajednica koja zivi u oblasti Gora na Sari (na posljednjem jugoslovenskom popisu 1991. godine brojala 12.000 ljudi) i prilicno pocjepana unutrasnjim nedoumicama u pogledu vlastitog nacionalnog identiteta, smatra da ce konacnim utvrdjivanjem granice biti jos izolovanija.

    Ali, valja se jos jednom vratiti posjeti Georgievskog Beogradu... U javnosti putovanje premijera je praceno s osobitom paznjom iz drugog, potpuno razlicitog, po misljenju mnogih, zapravo pravog razloga. Naime, kao i svojevremeno u Carigradu, predsjednik vlade se i u Beogradu nasao u funkciji crkvenog diplomate ciji je zadatak da priblizi stavove Makedonske pravoslavne crkve s pravoslavnim sestrama. Posjeta vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju s jeseni 1999. je, cini se, donekle odobrovoljila "prvog medju jednakima" pa je cak izgledalo da bi Vaselljenska patrijarsija mogla postati neke vrste lobiste za stvar MPC kod drugih clanova pravoslavne porodice. Kako se pretpostavlja, zelja makedonskog premijera sada je bila da privoli patrijarha srpskog Pavla da pristane da Carigrad odluci o statusu MPC u odnosu na Srpsku pravoslavnu crkvu u visedecenijskom sporu nakon odluke MPC da 1958.proglasi jednostrano osamostaljenje (autokefalnost). U Skoplju se vjeruje da bi patrijarh Vartolomej bio sklon da MPC dobije autonomiju ali da, zauzvrat,sadasnje ime promjeni u Ohridska arhiepiskopija. Inace, poznavaoci prilika ukazuju na znatnu bliskost poglavara MPC i predsjednika vlade pa se cak ide dotle da se tvrdi da Gospodin Stefan svoj izbor ima zahvaliti glasovima predstavnika partije Georgievskog, vladajuce VMRO-DPMNE u Crkveno-narodnom saboru, najvisem organu MPC. Posjeti premijera patrijarhu Pavlu prethodilo je pismo poglavara MPC Gospodina Stefana srpskom patrijarhu, pismo koje su neki u Crkvi a narocito u dijaspori shvatili vrlo skrusenim, u kome ga moli da odluku prepusti Carigradu. To pismo za malo da podijeli clanove Svetog arhijerejskog sinoda...

    Ocevici tvrde da je predsjednik vlade sa sastanka kod patrijarha Pavla u utorak izasao neraspolozen. Iz izjava premijera Georgievskog i episkopa Irineja koji je govorio u patrijarhovo ime nije se moglo zakljuciti nista odredjeno osim da postoji nada da ce se vrlo brzo doci do rjesenja koje ce biti u interesu obje strane. Lovci na nijanse su zapazili da je vladika Irinej najavio da ce SPC uskoro izaci s konkretnim prijedlogom. Uz to, zalozio se za intenziviranje pregovora o tekucim problemima sto bitno odudara od ranije prilicno tvrdog stava da su razgovori s MPC zavrseni te da SPC ocekuje odgovor na raniji prijedlog o davanju autonomije.

    Vec narednog dana naprasno zasjedanje Svetog sinoda MPC. Uprkos ranijim neuvijenim sukobima medju pojedinim vladikama, demonstrirana sloga: "Posljednjih dana javnost je uznemirena, ali u redovima Svetog sinoda postoji jedinstvo i nije rijec o podjeli a razumljivo je da su moguci razliciti licni pristupi jesavanju naseg crkvenog pitanja ... Opredjeljenje Sinoda je da se nastave pregovori s Carigradskom patrijarsijom" kaze se u sluzbenom saopstenju. Crkveni velikodostojnici so odbacili tvrdnje dijela medija u SRJ da je status MPC unutrasnje pitanje Srpske pravoslavne crkve. Sta je uticalo na pojedine vladike, poput Agatangela koji je otvoreno bio protiv pregovaranja s Carigradom, da takoreci preko noci prelome i podrze zajednicki stav ostace tajna. O premijerovoj posjeti patrijarhu Pavlu ni rijeci.

    Uprkos svim srdacnim rijecima proteklih dana, imaju Beograd i Skoplje o cemu razgovarati i u buducnosti. Srecom, ton razgovora bi mogao biti mnogo prisniji od nabusitog izdasno koristenog minule decenije dok je plot koji ih je dijelio bio previsok.

    AIM Skopje

    ZELJKO BAJIC