AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 16 FEB 2001 09:44:21 GMT

    Carinske ispostave izmedu Srbije i Crne Gore

    Najava kraja zajednicke drzave?

    Carine na srpsko-crnogorskoj granici nijesu neki hir nove Dindiceve Vlade vec praktican dokaz da u sadasnjoj zajednickoj drzavi nema nacina da dvije clanice budu ravnopravne

    AIM Podgorica, 16.02.2001. godine

    Carinska rampa na granicnim prijelazima izmedu Srbije i Crne Gore ponovo je spustena, u ponedjeljak 12. februara. Poslije cetvoromjesecne «pauze» (od kad je DOS preuzeo kontrolu nad institucijama Savezne drzave) radnici Savezne uprave carina (SUC) ponovo su vraceni na punktove: Prijepolje, Brodarevo, Jabuka, Godovo, Mehov Krs i Uzice.

    Njihov povratak pratilo je i zvanicno objasnjenje Vladana Begovica, novopostavljenog direktora SUC-a: «Postavljanjem ovih punktova SUC zeli da sprijeci da na teritoriju Srbije ulaze, bez placene savezne carine, robe koje podlezu carinjenju i oporezivanju».

    A carinici na granicnom prijelazu Brodarevo dodatno pojasnjavaju da ce njihov posao biti kontrola carinskih roba, odnosno tereta koji ulaze ili izlaze iz Srbije. Takode ce vrsiti carinjenje onih uvoznih, ili roba namijenjenih uvozu, koje nijesu ocarinjene po saveznom zakonu.

    Sustina cijele price je, dakle, u tome da ce roba koja iz inostarnstva u Srbiju stize preko Crne Gore (uglavnom Luke Bar) biti dva puta carinjena. Prvi put ce to uraditi carinici crnogorske Direkcije carine, a drugi put radnici SUC potpomognuti pripadnicima MUP-a Srbije, po prelasku ove robe iz Crne Gore u Srbiju.

    Za nedovoljno upucene u odnose koji vec godinama vladaju unutar SRJ, novonastala situacija je potpuno paradoksalna. Zaista, nije lako shvatiti da predstavnici savezne drzave, na zahtjev jedne clanice federacije (Srbije) «na sred zemlje» formiraju granicne prijelaze i carine robu koja iz jedne republike stuze u drugu. Pritom, oni sprjecavaju promet roba u suprotnom smjeru posto je jos uvijek na snazi Uredba Vlade Srbije o zabrani iznosenja brasna, ulja, secera, mesa, mesnih preradevina i mlijeka u Crnu Goru. Uz sve to, oprezniji ekonomisti iz Podgorice upozoravaju da ne treba iskljuciti ni (vec isprobanu) mogucnost da pod okriljem carinjenja uvozne robe, Srbija, odnosno Savezna vlada, potpuno blokira robni promet na svojoj granici prema Crnoj Gori.

    O cemu se zapravo radi?

    Nakon otvorenog politickog sukoba vlasti u Podgorici i Beogradu, u ljeto 1998. godine, pokazalo se da uvozno-izvozni rezim i medurepublicki promet unutar SRJ mogu biti snazno sredstvo ekonomskog pritiska na vlasti u Crnoj Gori. Posto su ubrzo postale svjesne te cinjenice, ni clanice tada vladajuce crnogorske koalicije nijesu sjedjele skrstenih ruku, vec su, jednu po jednu, preuzimali ingerencije Savezne drzave.

    Crna Gora je uskoro formirala vlastitu Upravu carina a cijeli posao je zaokruzen u ljeto prosle godine kada je Vlada u Podgorici usvojila Uredbu o spoljnotrgovinskom poslovanju i Odluku o razvrstavanju roba na oblike izvoza i uvoza.

    Karakteristika ovih propisa je sto su donijelu znacajnu liberalizaciju uvozno izvoznih poslova u odnosu na vazece savezne Zakone: oko 95 odsto uvoza je u Crnoj Gori liberalizovano. Tako da, primjera radi, prema saveznim propisima za kilogram uvezenih banana treba platiti carinu u vrijednosti od 4,5 DEM, dok se u Crnoj Gori ista kolicina «globi» za iznos od - jedne marke.

    «Nasa (SRJ) prosjecna carinska stopa je 15,46 odsto, a njihova ( Crna Gora) pet odsto, nasa najvisa carinska stopa je 40 odsto, a njihova 15 odsto», precizira Mileta Skenderija iz Savezne uprave carina u Beogradu. U kontekstu ovih podataka postaje razumljiva odlika srpskih vlasti - republickih i saveznih - da uvedu carinski rezim i na granicnim prijelazima prema Crnoj Gori. Posebno kada je postalo jasno da su propali pregovori u kojima je srpski premijer Zoran Dindic pokusao da ubijedi crnogorskog premijera Filipa Vujanovica da se njegova Vlada odrekne preuzetih ingerencija i vrati pod okrilje Savezne drzave i njene Uprave carina.

    Bilo je tesko ocekivati da ce Crna Gora biti u prilici da duze vrijeme, pod okriljem drzave i saveznih vlasti koje ne priznaje, na trzistu druge federalne jedinice «prodaje» vlastite carinske stope i po osnovu razlika ostvaruje ekstra profit. Jednako logicno, moglo se pretpostaviti da srpske vlasti nece sjedjeti skrstenih ruku i tolerisati seobu svojih uvoznika na jeftiniji teren, koji je samo formalno u okviru iste drzave.

    Zbog svega toga pomalo cudi ponasanje crnogorskih zvanicnika i njihovi komentari uvodenja carinskog rezima na granici Srbije i Crne Gore tipa: «i poslije Milosevica - Milosevic». Posebno je nerazumljivo da su protiv novog rezima na granici bune zagovornici crnogorske samostalnosti. Jer, ako izuzmemo sitnopoliticki sicar koji iz cijelog slucaja neko pokusava izvuci, i kratkorocne ekonomske stete koje ce pretrpjeti crnogorski budzet, odluka vlasti u Beogradu upravo ide njima «na vodu».

    Istini za volju, jedino je predsjednik Dukanovic «imao razumijevanja» za potez srpske Vlade. Gostujuci u emisiji TV Montena, Dukanovic je istakao da su carinske ispostave na srpsko-crnogorskoj granici «praktican dokaz da je tesko napraviti stvarnu zajednicu Srbije i Crne Gore», s obzirom na razlicitost ekonomskih strategija i nuznost srpske vlasti da stiti srpsku tesku industriju.

    Ocigledno je, iako o tome za sada ne govore ni srpski ni crnogorski zvanicnici, da je odlukom SUC-a ozvaniceno da jedinstveno trziste SRJ vise ne postoji. Prakticno, aktuelne vlasti u Beogradu su otisle i korak dalje ukidajuci i prividno jedinstveni carinski sistem Srbije i Crne Gore.

    Posto ni platni promet unutar SRJ vec vise od godinu dana ne funkcionise (od kada je u Crnoj Gori DEM prihvacena kao zvanicna valuta) kroz zvanicne institucije, nije odvec hrabro zakljuciti da - sa ekonomskog aspekta - SRJ vise ne postoji.

    Zoran RADULOVIC (AIM)