AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SAT, 27 JAN 2001 10:48:40 GMT

    Crna Gora pred odlukom

    Izbori da, referendum mozda

    Parlamentarne stranke u Crnoj Gori postigle su konacno dogovor: vanredni izbori bice 22. aprila. O toliko najavljivanom referendumu odlucice se tek nakon izbora, iako je crnogorski predsjednik Dukanovic najavio da pred poslanike novog parlamenta vec prvog radnog dana staviti odluku o referendumu

    AIM Podgorica, 25.10.2000. godine

    Vanredni izbori 22. aprila, o referendumu odlucuje novi saziv parlamenta. To je, ukratko, rezultat visemjesecnih pregovora predstavnika svih parlamentarnih stranaka tokom sastanaka sa predsjednikom i potpredsjednicima crnogorskog parlamenta. U tom cilju, dogovoreno je da se 31. januara odrzi vanredna sjednica Skupstine Crne Gore na kojoj ce - osim skracenja mandata Skupstine - biti usvojeni Zakon o referendumu, izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika te izmjene i dopune Zakona o javnom informisanju. Na posljednjem sastanku radne grupe jedino se Liberalni savez usprotivio ovom dogovoru, insistirajuci na zajednickom preciziranju termina za izbore i referendum.

    Ali, to je vec tehnika: sustina je da se stvari u Crnoj Gori znacajno ubrzavaju i da ce se uskoro nazrijeti odgovori na mnoga kljucna pitanja o buducnosti pojedinaca, parlamentarnih stranaka, ali i buducnosti Crne Gore.

    Sasvim je izvjesno - ukoliko na predstojecim izborima vecinu u parlamentu osvoje Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija i Liberalni savez, stranke koje hoce rjesavanje drzavnog statusa, referenduma ce biti. Tu tezu potvrduje i izjava crnogorskog predsjednika Crne Gore Dukanovica. »Sa zadovoljstvom i najvecom odgovornoscu predlozicu, prvog radnog dana novog parlamenta, odluku o referendumu o drzavnom statusu Crne Gore«, izjavio je Dukanovic tokom nedavne konferencije za novinare.

    I obratno: ukoliko prevagu odnesu Socijalisticka narodna partija, Narodna stranka i Srpska narodna stranka - referenduma nece biti. To je vec najavio Predrag Bulatovic, potpredsjednik Socijalisticke narodne partije. »Kada pobijedimo na izborima, nece biti referenduma, predsjednik Dukanovic ce onda morati da raspise nove, ali vanredne predsjednicke izbore«, optimisticki je najavio Bulatovic.

    »U pitanju je partija otvorenog pokera u kojoj se znaju karte, osim one posljednje - aduta«, zakljucio je dr Blagota Mitric, clan Ustavnog suda Crne Gore. Cini se da je dr Mitric u pravu: pocetne pozicije svih politickih aktera se znaju, jedino je neizvjesno - ko ce biti pobjednik.

    Kako sada stvari stoje, na osnovu istrazivanja javnog mnjenja, male su sanse da jedna partija moze biti apsolutni pobjednik predstojecih izbora. Anketa CEDEM-a (Centar za ljudska prava i demokratiju) pokazuje da je i dalje najjaca partija u Crnoj Gori - Demokratska partija socijalista (povjerenje toj stranci daje 30,7 odsto ispitanika), odmah do nje je Socijalisticka narodna partija (24,6 odsto), pa slijede Liberalni savez (9,1 odsto), Narodna stranka (7 odsto), Socijaldemokratska partija (4,5 odsto)...

    Ovakav omjer snaga ukazuje da valja ocekivati stvaranje predizbornih saveza. Podjerlca ce biti na osnovu glavnog pitanja - drzavnog statusa. To je vec duze i osnovna linija politicke podjele u Crnoj Gori i zato mnogi analiticari, s razlogom, isticu da ce vanredni izbori prakticno biti »mini referendum«.

    Nema velikih tajni, crnogorske parlamentarne stranke su po tom osnovu vec svrstane u dva bloka: DPS, SDP i LSCG se zalazu za medunarodno priznatu Crnu Goru, SNP, NS i SNS su za Jugoslaviju, bez medunarodnog priznanja clanica te federalne zajednice.

    Sudeci po vec pomenutom istrazivanju, udruzene snage Demokratske partije socijalista, Liberalnog saveza i Socijaldemokratske partije mogle bi, prilicno ubjedljivo da pobijede na narednim izborima - ankete govore o 46 odsto glasova u korist ove koalicije. S druge strane, »jugoslovenski blok« koji bi cinile SNP, NS i SNS imao bi podrsku oko 33 odsto glasaca.

    Na prvi pogled, izgleda jednostavna racunica. No, kako je to vec tradicija na Balkanu - nista nece biti ni jednostavno, ni predvidljivo. Naime, prema dosadasnjim izjavama, veci su izgledi za formniranje koalicije ciji je zajednicki cilj - ocuvanje SR Jugoslavije. Socijalisticka narodna partija i dvije stranke narodnjaka (Narodna stranka i Srpska narodna stranka) vec nastupaju prilicno sinhronizovano. Zahtijevali su zajednicki prijevremene izbore i tome je udovoljeno, prijetili su bojkotom referenduma, termin je odlozen. Logisticka podrska koju vlastima u Beogradu pruza Evropska unija dodatni je motivacioni faktor da ovaj »projugoslovenski blok« u pregovorima pokaze krajnju nepopustljivost.

    Osim toga, sve tri stranke imaju redovne i vrlo intezivne kontatkte sa zvanicnim Beogradom, prije svega sa predsjednikom SRJ Kostunicom (u Saveznoj vladi su predstavnici SNP i SNS). A lideri Narodne stranke su nedavno bili »gosti» predsjednika SRJ - istog dana kada je ovaj razgovarao sa Dukanovicem u Beogradu. Prema izvorima iz vrha stranke Kostunica je celnim ljudima Narodna stranke sugerisao da udu u »prinudni savez« sa Socijalistickom narodnom partijom, kako bi se na vanrednim izborima porazila koalicija (ili stranke) koje preferiraju medunarodno priznatu Crnu Goru.

    Iako Narodnoj stranci nije lako donijeti takvu odluku - nakon svih gorkih rijeci koje su u posljednje tri godine na adresu lidera SNP - cini se da su sve blizi stvaranju predizbornog saveza. Na takvu predizbornu matematiku ih upucuje i opasnost da im se sadasnji rejting od sedam procenata istopi tokom izborne kampanje. Slicno se desilo Liberalnom savezu na izborima 1998. godine: ta je stranka sa rejtinga od 13 procenata tokom zestoke kampanje spala na svega 6,3 procenta, jer je njihove glasove »usisala« Koalicija »Da zivimo bolje«.

    Sad bi se ista stvar mogla ponoviti i Narodnoj stranci: da jedan dio njihovih sadasnjih podrzavalaca se u odlucujucem momentu, na izborima, opredijeli da glas da jacem - Socijalistickoj narodnaoj stranci, racunajuci da ce glas toj partiji snaznije poduprijeti borbu protiv »secesionista iz DPS-a«. Dosadasnja praksa je pokazala da manje stranke budu »pojedene« u borbi dva dominantna bloka. Zbog svega toga, koalicija Narodna stranke sa Socijalistickom narodnom partijom ne izgleda kao neka nerealna buducnost.

    Teze je procijeniti da li ce predizborni savez napraviti DPS, SDP i LSCG. Pozicija Rakcevicevih socijaldemokrata je najpredvidljivila: oni ce ici na savez sa Dukanovicevim DPS-om jer na taj nacin obezbjeduju i sebi nastavak vladavine (na granici su cenzusa), a i povecavaju sanse da se izbore za samostalnu Crnu Goru, sto je programski cilj stranke.

    Liberalni savez, najjaci i najdosljedniji zastupnik nezavisne Crne Gore, medutim, odavno je u politickom ratu sa DPS-om i SDP-om. Iako su od izbora 1998. godine bili u koaliciji na lokalnom nivou sa DPS-om i SDP-om, liberali su u posljednje dvije godine postali zestoki kriticari Koalicije i raskinuli su prosle godine saradnju na opstinskom nivou, sto je dovelo do lokalnih izbora u Podgorici i Herceg Novom. Nakon toga, pozicije su se stalno udaljavale.

    No, gledano samo na osnovu politickih izjava, ne cini se da sada postoji tako veliki politicki jaz izmedu LSCG s jedne i DPS i SDP s druge strane. Liberali su dvijema strankama, nakon izlaska Narodne stranke iz koalicije, nudili podrsku manjinskoj vlasi do raspisivanja referenduma.

    Nikada nece biti razjasnjeno: da li DPS ne zeli da pravi savez sa liberalima ili je pritisak medunarodne zajednice nalagao raspisivanje izbora.

    U stvari Dukanoviceva DPS je ipak najveca nepoznanica. Ta je stranka svih godina voljela igrati stranku centra: nekada je, sredinom devedesetih, kupila politicke poene tako sto se pozicionirala izmedu krajne crnogorskih i ekstremno srpskih partija. Sada nesto slicno pokusava: istovremeno je za medunarodno priznatu Crnu Goru, ali i za savez sa Srbijom. To je trebalo da bude ponovo pobjednicka taktika. No, stav zvanicnog Beograda i odbijanje platforme crnogorske Vlade prosto je natjerao DPS da vise ne moze ostati partija centra vec da se mora opredijeliti. Sada je osnovni Dukanovicev problem: da li je partijsko clanstvo zrelo da prihvati odluku o samostalnoj Crnoj Gori. Neka desavanja unutar partije govore da bi to moglo izazvati izvjesna talasanja unutar stranke i to vjerovatno brine celnike DPS-a - ne treba im unutarpartijska borba pred izbore.

    Zato je vjerovatnije da ce se Dukanovic i drugovi ponovo opredijeliti za srednje rjesenje: nece ici na veliku predizbornu koaliciju sa Liberalnim savezom vec ce zadrzati kooperaciju sa SDP-om. Na taj nacin bi, racunaju u DPS-u, zadrzali pod svoje okrilje i onaj broj neodlucnih kojima su liberali odbojni, istovremeno bi privukli, zbog prisustva SDP-a, dio onih koji bez zadrske se zalazu za suverenu Crnu Goru. U tom slucaju, savez sa Liberalnim savezom bio bi napravljen tek za referendum.

    No, to bi mogla da bude veoma neizvjesna izborna utrka. Ispitivanaj pokazuju da koalicija DPS-SDOP ima podrsku 34,2 odsto gradana, dok suprotni blok - SNP, NS i SNS - preferira 33,1 odsto gradana. Onaj ko dobije ima pravo formiranja Vlade i znaci da ce nijanse odlucivati.

    Vanredni izbori 22. aprila bice, dakle, mozda najneizvjesniji do sada, neizvjesniji i od onih predsjednickih kada je Dukanovic »za dlaku« (pet hiljada glasova) tukao Bulatovica.

    S tim sto je sada ulog jos veci: od ishoda izbora koji slijede zavisice ne samo ko ce vladati Crnom Gorom vec i - kakvom Crnom Gorom: nezavisnom ili clanicom federacije. a to vec nijesu bas sitne razlike.

    Drasko DURANOVIC (AIM)