AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 17 JAN 2001 18:33:09 GMT

    Smirivanje u odnosima s Haagom

    Aim, Zagreb, 17.1.2001.

    Nisam donijela nikakve optužnice - izjavila ja Carla del Ponte, glavna tužiteljica Haaskog suda na press konferenciji održanoj nakon sastanka s predsjednikom Vlade RH Ivicom Račanom. Time su napokon okončane brojne špekulacije o razlozima njenog dolaska u Hrvatsku, a njena izjava da Haaški sud povlači "zahtjev za razgovor" s generalom Petrom Stipetićem, sadašnjim načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga RH, vijest je koju je hrvatski politički vrh dočekao s neskrivenim olakšanjem. No, brojne kontroveze koje su prethodile njenom dolasku i dalje su ostale nerješene, baš kao i odnos Vlade RH prema suradnji s Haaškim sudom. "Smirivanje situacije" tako je postalo najčešće upotrebljavana formulacija kojom se opisuje najnoviji posjet Carle del Ponte Zagrebu.

    "Zelim naglasiti da sa sobom nisam donijela ni jednu optužnicu i da uopće nismo razgovarali o optužnicama. Uostalom, kad podignemo optužnice držimo ih u tajnosti sve dok ne bude proveden zahtjev za uhicenjem", izjavila je Carla del Ponte nakon sastanka s premijerom Račanom, koji je trajao više od sedam sati. "I želim jednom zauvijek reći da ne provodimo istrage nad Domovinskim ratom i operacijama 'Bljesak' i 'Oluja', već nad zločinima počinjenima u Hrvatskoj i nad ljudima koji su za njih osobno odgovorni", govorila je del Ponte okupljenim novinarima u Banskim dvorima, nesumnjivo još jednom pokušavajući umiriti cjelokupno hrvatsku javnost, koja je zadnjih mjeseci ponovo ustala protiv "nekritičke suradnje Vlade s Haaškim sudom".

    O čemu se uistinu razgovarala na sastanku haaške tužiteljice i hrvatskog premijera, i dalje je tajna, te predmet brojnih nagađanja. Premijer Ivica Račan izvijestio je kako je s Tužiteljstvom dogovoreno da će povući zahtjev za svjedočenjem upućen generalu Petru Stipetiću, te njemu samome prepustiti da odluči želi li dati svoj iskaz ili ne. No, sam Stipetić i mnogo prije zadnjega dolaska Carle del Ponte u Zagreb, izjavio je kako nema nikakvih prepreka niti razloga zbog kojih on ne bi dao svoj iskaz Haaškom tribunalu. Nadalje, Carla del Ponte je izjavila kako je "pozivnica za razgovor" bila tek "nastavak želje generala Stipetića da s tužiteljima razgovara i svjedoči o nekim zločinima o kojima ima informacije".

    Ono sto su i tužiteljica del Ponte i premijer Račan istaknuli odnosilo se uglavnom na mjesto Stipetićevog svjedočenja, odnosno da dogovor o terminu i mjestu razgovora prepuštaju samom generalu Stipetiću. To je njegova osobna odluka, izjavili su, dok je premijer Račan istakao da Stipetićevo svjedočenje nije "nikakav štos niti trgovina". Kakav je stvarni status generala Stipetića u tom razgovoru ni Carla del Ponte niti premijer Račan nisu objasnili. Ostalo je nejasno je li Stipetiću upućena pozivnica kao okrivljeniku ili tek kao svjedoku, pa je del Pontina izjava kako Stipetić može razgovor i odbiti, bez ikakavih posljedica, ostavila dovoljno prostora za daljnja nagadjanja o njegovom statusu pred Haaškim sudom.

    Razgovorima Carle del Ponte i hrvatskog premijera Ivice Račana prisustvovali su i Goran Granić, potpredsjednik Vlade RH, zatim Stjepan Ivanišević, ministar pravosuđa te predstojnik Vladinog Ureda za odnose s Haaškim sudom Orsat Miljenić. Ipak, nitko do njih nije htjeo otkriti detalje sedmosatnog sastanka. "Kad sam pozvao Carlu del Ponte u Zagreb, željeli smo razgovarati o suradnji i ukoniti zapreke u njoj. Mislim da smo u ovim razgovorima to i učinili. U ime hrvatske Vlade izrazili smo snažnu želju da surađujemo i u istrazi i u procesuiranju zločina", izjavio je Račan, skoro doslovno ponavljajući riječi koje je Goran Granić izrekao nakon susreta s haaškom tužiteljicom prije šest mjeseci. Del Ponte je dodala kako su "razgovarali o nesporazumima i zaprekama na putu suradnje", te kako misli da su pronašli rješenja.

    Iako nerado viđen gost u Zagrebu, ovaj je posjet Carle del Ponte donio bar malo smirenja hrvatskim vlastima. Već i sama činjenica da je hrvatska Vlada nekoliko dana prije njenog dolaska u Zagreb odustala od svojih trinaest točaka, u kojima je definirala moduse i uvjete suradnje s Haaškim sudom, govori da u Hrvatskoj postoji razumijevanje potrebe suradnje s Haagom, ali još uvijek ne i kako tu suradnju realno ostvariti. S jedne strane stoje zahtjevi Haaga, a s druge još uvijek vrlo jako mišljenje hrvatske javnosti kako je sud neravnopravan te da je najviše optuženih Hrvata, što vlast stavlja u nimalo zavidan položaj. Dolazak Carle del Ponte u Hrvatsku, kao i pomirljive izjave koje su i ona i premijer Račan dali nakon susreta, stoga bi se mogao promatrati više kao politička poruka domaćoj javnosti nego operativni sastanak na kojem su razrješavani bitni problemi suradnje Hrvatske i Haaga.

    S druge strane, na udaru bi se mogli naći i pojedini članovi bivše, HDZ-ove vlasti, koji su prije prošlogodišnje izborne pobjede šesteročlane koalicije dio stenograma razgovora pokojnog Tuđmana iz Ureda predsjednika RH pokupili i tajno preselili u privatne arhive. Time su željeli prikriti dio kriminala koji je planiran u samom državnom vrhu, ali i spriječiti da se ova vlast, kao i Haaški sud, domognu dokumenata koji bi dodatno potvrdili njihovu umješanost u mnogobrojne ratne zločine, ili - u najmanju ruku - prikrivanje tih zločina. Na Vladi je da sada razriješi i pitanje otuđene dokumentacije koja bi mogla biti ključna u rasvjetljavanju brojnih dogadjaja iz vremena o kojem se haaška tužiteljica raspituje.

    Nesumnjivo najveći domet razgovora del Ponte i Račana je prekid špekulacija o ulozi generala Stipetića te upućenog mu poziva da svjedoči pred istražiteljima Suda. Njegovo svjedočenje, odnosno poziv koji mu je upućen iz Haaga, zadnjih je šest mjeseci bilo izvorom brojnih političkih procjena, najčešće krivih, koje su na kraju i urodile Vladinim zaključcima o suradnji s Haagom, uobličenim u trinaest točaka. Taj je dokument najprije dočekan s velikim oduševljenjem, pogotovo među strukturama bivše vlasti, koje imaju velikih razloga strahovati od haaških istrazitelja, da bi se kasnije pokazalo kako taj dokument može biti tek izvor novih sporenja Hrvatske s medjunarodnom zajednicom, koja nikome u Hrvatskoj nisu potrebna. Brojni pritisci na sadasnju vlast - od udruga proisteklih iz domovinskog rata do velikog dijela bivsih ministara i predsjednika vlada iz proteklih deset godina - ovim su razgovorima postali smiješni, a nakon odlaska del Ponte iz Zagreba, protiv nastavka suradnje Hrvatske s Haagom ni najzagriženiji protivnici nisu imali mnogo toga za reći.

    No negativno naslijeđe bivše vlasti još će dugo vremena pratiti vladajuću koaliciju, a konstantan strah od otkrivanja pozadine svih ratnih operacija hrvatskih jedinica neće tako skoro biti razriješen. Balansirajući izmedju zahtjeva domaće javnosti i pritisaka iz Haaga, Račan i njegov vladajući tim prečesto se zapletu u konce vlastite nesposobnosti. Dolasci čelnih ljudi Haaškog suda u Zagreb stoga postaju neophodni, najviše samoj vlasti, koja još uvijek nije sposobna razlučiti što joj koristi, a što šteti. Baš kao ni što bi moglo koristiti - ili štetiti - cijeloj Hrvatskoj.

    Milivoj Đilas