AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    MON, 25 DEC 2000 13:56:35 GMT

    Stare podjele u novim uvjetima

    Aim, Zagreb, 25.12.2000.

    Nakon deset godina jednom od centralnih zagrebačkih trgova vraćeno je nekadašnje ime Trga žrtava fašizma. Za vrijeme Tuđmana bio je preimenovan u Trg hrvatskih velikana. Ta je zamjena imena bila jedan od prvih poteza HDZ-ove vlasti. Proteklih deset godina neke su nevladine udruge uporno tražile povratak oduzetog imena. Organizirani su prosvjedni skupovi, koji su se posljednjih godina morali suočavati s jakim desničarskim kontramitinzima. U dva navrata momci u crnom, koji su nastupali pod ustaškim znakovljem, napali su one koji su tražili da se i imenom sačuva uspomena na tisuće Židova i pripadnika drugih naroda koje je upravo s tog trga Pavelićeva NDH odvela u logore i smrt.

    Nova je vlast obećala vraćanje ukinutog imena i to je na koncu i ostvarila. Ali teškom mukom. Desnica je pokrenula kontrakampanju, potpisivala se peticija, manifestiralo. U Zagrebačkoj je skupštini također došlo do žestokog sraza. Gnjevni zbog povratka starog imena hadezeovci su ironično kliktali "Živio komunizam", a po glavama skupštinara prosuti su leci s uvredljivim kvalifikacijama: "Izdajice, kukavice, kreature, ulizice...!" Desnica je na Trgu istakla ogroman transparent kojim se sugerira da je povratak njegova starog imena djelo antihrvatskih snaga. Policija se boji provokacija i osvete, pa mjesto sada napadno drži na oku.

    Iz svega dosad poznatog lako je zaključiti da problem nije u trgu, nego u povijesnim činjenicama. Dobro je to pokazala rasprava koja se povodom povratka oduzetog imena vodila u Zagrebačkoj skupštini. Ponovo se žučno, skoro na nož, sporilo oko davno utvrđenih istina: o karakteru NDH, o tome je li ulazak partizana u Zagreb predstavljao oslobođenje ili okupaciju grada... Antifašizam se proglašavao izdajom nacije, svako odavanje počasti žrtvama hrvatskog fašizma istovjetilo se s komunizmom.

    Protivnici povratka starog imena zapravo pokušavaju relativizirati povijesnu činjenicu da je ustaška NDH bila zločinačka država, koja je po fašističkom obrascu potamanila na desetke tisuća ljudi. Stoga se, kao, zaklinju u neimenovane "hrvatske velikane", odgovara im što se u tu fluidnu kategoriju svašta može strpati. Debata je pokazala da u mnogim hrvatskim glavama još uvijek postoji velika, ne samo ideološka pometnja. Također se još jednom potvrdilo ono što se otpočetka znalo - da je ime Trga žrtava fašizma Tuđmanova vlast uklonila jer je htjela redizajnirati, po mogućnosti i prebrisati istinu o onome što se u Hrvatskoj događalo za vrijeme Drugog svjetskog rata.

    Ali ta je vlast prije godinu dana poslana u opoziciju i otada HDZ je zabavljen velikim problemima vlastitog preživljavanja. No, u vezi s Trgom žrtava fašizma sada se pojavio novi problem. Vladajuća se šestostranačka koalicija podijelila oko toga treba li mu vratiti oduzeto ime. Za ispravljanje povijesne nepravde glasali su samo pripadnici Socijaldemokratske partije, uz podršku nekih manjih stranaka. SDP-ov prvi koalicijski partner, Budišini liberali, stali su uz HDZ. Stoga se sada postavlja pitanje: ako se ne mogu složiti o činjeničnom stanju rata koji je završen prije više od pola stoljeća, kako će se vladajuća šestorica usuglasiti oko činjenica iz netom okončanog rata. Iako oni tvrde da su povodom Haškog suda, pa, dakle, i Domovinskog rata, postigli nacionalni konsenzus, to uopće nije točno.

    Stvar ponovo puca unutar vladajuće garniture, najviše između vodećeg dvojca SDP-HSLS. Među njima zamjetne su političke razlike. Svojedobno su svoj povijesni kompromis reformirani komunisti i liberali projektirali na pobjedu Tuđmanove vlasti. Čim je taj posao obavljen, postavilo se pitanje sadržaja posttuđmanizma. Sada se već postavlja pitanje za kakve je promjene šestorka dobila mandat na izborima. Čuju se tvrdnje da se mandat tiče samo izvlačenja zemlje iz duboke ekonomske krize, ne i mijenjanja dosadašnjeg nacionalnog programa. Tuđmana je srušila korumpiranost njegove vlasti i socijalno beznađe prije svega. Ali nova je vlast također dobila zadaću da zemlju izbavi iz međunarodne izolacije. A osnovni razlog izoliranosti Hrvatske bila je Tuđmanova nacionalistička i ksenofobična politika. Na osvješćivanju te činjenice ni nova vlast nije dovoljno uradila. Tu je dimenziju zapravo potpuno zanemarila.

    Zato su aktualni nesporazumi šestorke oko Haškog suda i razilaženja oko Trga žrtava fašizma dio iste priče. Vladajuća koalicija nema snage da pitanje svojih političkih razlika stavi na dnevni red, nego glavinja od slučaja do slučaja, stalno odgađajući jasno definiranje svoga stava. Takvim eskiviranjem, umjesto suočavanja s problemom, došlo se do toga da se u javnosti sve češće spominje "novo dijeljenje karata". Uoči prve godišnjice od uspostavljanja nove vlasti već se zavrtila sugestija da se razlike u vladajućem vrhu mogu prevladati samo novim izlaskom na birališta. Čuju se prijedlozi da se na proljeće, umjesto previđenih izbora za Županijski dom Sabora, provedu kompletni parlamentarni izbori. U ovom je trenutku teško procijeniti je li riječ o ozbiljnim prijedlozima ili se radi tek o pokušaju pritiska na stranke koje stalno iskaču iz vladajuće koalicije. Najveći "remetilački faktor", HSLS, na raznim je lokalnim izborima posljednjih mjeseci vrlo loše prolazio.

    Jadne rezultate postigao je i na nedavnim zagrebačkim izborima za vijeća gradskih četvrti. Ti izbori nisu mnogo važni, ali uzimaju se kao zanimljiva anketa o rejtingu pojedinih stranaka i dobar pokazatelj odnosa na političkoj sceni Hrvatske. Najbolje su prošli Socijaldemokrati, sve ostale stranke iz šestorice loše su se plasirale. Analitičari tvrde da se SDP stabilizira kao u Hrvatskoj vodeća politička stranka. Vrijedno je zabilježiti još dva vrlo zanimljiva rezultata. Izbori su pokazali ogromnu nezainteresiranost, neki tvrde zamor, biračkog tijela. Na birališta je izašlo samo nešto više od 16 posto građana. Bez obzira što je riječ o izborima najnižeg ranga, koji u pravilu ne privlače birače, ogromna demotiviranost, po svoj prilici, ipak je prije svega rezultat političke apatije. Mnogo je znakova da u Hrvatskoj opasno narasta osjećaj razočaranosti sporošću i dubinom promjena koje je nova vlast poduzela. S tim u vezi je i iznenađenje koje je priredio HDZ. Prvi put nakon prevratničkih izbora s početka ove godine, ta je stranka zabilježila rezultat vrijedan pažnje, pa se već govori o velikom povratku HDZ-a. Čini se da Hrvatska polako klizi u dvostranačje.

    Jelena Lovrić