AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    THU, 14 DEC 2000 18:49:55 GMT

    Koga zastupaju ambasadori SRJ

    Podgorica ignoriše jugoslovenske diplomate

    Ni novi jugoslovenski ambasadori neće imati legitimitet Crne Gore da zastupaju njene interse

    AIM Podgorica 14.12.2000. godine

    Najneprijatnije pitanje s kojim se mogu suočiti jugoslovenski ambasadori u svijetu i nakon rušenja Miloševićevog režima biće - a koga, vi, zapravo zastupate? Na njega, jednostavno, nema spasonosnog diplomatskog odgovora, a onaj pravi - predstavljamo Jugoslaviju, ali bez Crne Gore - teško da će im doprinijeti ugledu u očima stranaca.

    - Jugoslovenske diplomate neće imati legitimitet da zastupaju interese Crne Gore. Crna Gora nije konsultovana prilikom izbora novih ambasadora SRJ. Oni nijesu birani uz učešće zvaničnih državnih organa Crne Gore i zato neće imati značaj za nju, izjavio je ovih dana ministar inostranih poslova Crne Gore Branko Lukovac, povodom raspodjele ambasadorskih mjesta između srpskih vlasti i Socijalističke narodne partije Crne Gore Momira Bulatovića.

    Naime, na prošloj sjednici Savezne vlade odlučeno je da od 74 ambasadorska mjesta SRJ širom svijeta, Crnoj Gori pripadnu 23 i osam od 24 konzulata. Pored Italije, gdje je, kako se nezvanično tvrdi, već u rezidenciju u Rimu uselio Miodrag Lekić, ambasador SRJ i u vrijeme Miloševićevog režima, kojem je ovog puta podršku dala Socijalistička narodna partija, Crna Gora će imati ambasadore u Japanu, Poljskoj, Rusiji, Kubi i Finskoj.

    Potpredsjednik Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović saopštio je prije par dana imena jednog broja kandidata koje je ta stranka predložila za funkcije ambasadora ili generalnih konzula SR Jugoslavije. To su Nikola Pejaković, u ratnom periodu ministar crnogorske policije i kasnije ambasador SRJ u Bjelorusiji, i crnogorskoj javnosti nešto manje poznati Rade Filipović, Branislav Srdanović i Veljko Čagorović.

    - Potenciram - ta mjesta je dobila Crna Gora, a ne SNP, jer ćemo koaliciji "Da živimo bolje" i svim drugim strankama ponuditi da učestvuju u raspodjeli ambasadora. Besmisleno je da Milo Đukanović ulazi u Ujedinjine nacije preko Bosne i Slovenije, jer to može da uradi preko SRJ koja postoji i u čijem je okviru Crna Gora, kazao je Bulatović.

    Međutim, u odabiru vlasnika diplomatskog pasoša crnogorska vladajuća koalicija neće da učestvuje. Usmenu ponudu o zajedničkoj raspodjeli ambasadroskih mjesta Bulatović je, kako kaže, uputio predsjedniku Skupštine Crne Gore Svetozaru Maroviću, a o tome je neformalno razgovarao i sa više drugih finkcionera Demokratske partije socijalista. O toj inicijativi obaviješten je i premijer Filip Vujanović, objelodanio je Bulatović.

    "Ponudu smo dali javno, a odgovor smo dobili od ministra inostranih poslova Branka Lukovca koji je rekao da oni to ne prihvataju", kaže Bulatović, uz opasku: "Mi smo ubijeđeni da ćemo u nekim nestranačkim ličnostima koje su profesionalci, pa čak i među pripadnicima političkih partija naći zainteresovane da profesionalno i kvalitetno predstave Crnu Goru".

    Diplomatija je uvijek i u Crnoj Gori bila privlačna, pa će možda Bulatović imati i previše interesenata. Već pomenuti ambasador SRJ u Rimu Miodrag Lekić ovako objašnjava zašto je prihvatio ponudu Demokratske opozicije Srbije o ponovnom angažovanju u jugoslovenskoj diplomatiji:

    "Zemlja je reintegrisana u međunarodnu zajednicu, otvorene su perspektive saradnje sa svijetom, naročito na polju ekonomske pomoći Jugoslaviji, to jest Srbiji i Crnoj Gori, pomoći u kojoj Italija namjerava da igra značajnu ulogu".

    "Shvatio sam da u Crnoj Gori imaju dovoljno ljudi za politiku koju vode", pravda Lekić svoj novi diplomatski angažman za SRJ. Lekić nije mogao odoljeti izazovu da po drugi put bude jugoslovenski diplomata u Rimu, iako je za vrijeme služenja Miloševićevom režimu više puta bio meta napada mnogih crnogorskih medija. Prošle godine, kako se nezvanično tvrdilo, i crnogorski predsjednik Milo Đukanović, odbio je, za vrijeme boravka u Italiji, da se susretne sa Lekićem, bivšim ministrom inostranih poslova Crne Gore upravo u Đukanovićevoj vladi.

    Lekića je iz Rima prošle godine Milošević povukao nazad, u zemlju )doduše, kad mu je istekao mandat), ali to mu iskustvo nije smetalo da opet zastupa interese zvaničnog Beograda. Lekić je ovih dana za podgoričke >Vijesti< ustvrdio da nisu tačne informacije da je pratio Vojislava Koštunicu, predsjednika SRJ, tokom njegove nedavne posjete Rimu, ali italijanska "Republika" piše da se Lekić nalazio "u pratnji predsjednika jugoslovenske države u svojstvu nezvaničnog ambasadora".

    Prema pisanju crnogorskih medija, donedavni federalni premijer Momir Bulatović i predsjednik Socijalističke narodne partije takođe odlazi u diplomatiju. On bi mogao naslijediti sadašnjeg ambasadora SRJ u Moskvi Boru Miloševića, brata Slobodana Miloševića. Ni Bulatović, kao crnogorski kadrovik, neće predstavljati interese Crne Gore.

    Crnogorski ministar Lukovac je, u izjavi za nedjeljnik >Monitor<, najavio da će Crna Gora nastaviti sa razvijanjem i korišćenjem sopstvenih predstavništava u inostranstvu. On je istovremeno odbacio mogućnost da Crna Gora prihvati ponude iz Beograda o eventualnom učešću u raspodjeli ambasadorskih i drugih diplomatskih mjesta.

    "Naša politika i stavovi, u odnosu na savezne organe nijesu izmijenjeni. Oni nemaju podršku i mandat zvanične Crne Gore, pošto nijesu birani na načelima ravnopravnosti i u dogovoru sa legitimno izabranim organima Crne Gore", ocjenjuje Lukovac, dodajući da će "tek razgovori demokratski izabranih vlasti Crne Gore i Srbije pokazati da li će se i u kojim domenima spoljne politike, međunarodne saradnje i funkcionisanja službi spoljnih poslova, ostvarivati zajednički interesi".

    Stoga, rekao je Lukovac, mi nemamo nikakvih planova da predlažemo kandidate za takva ambasadorska mjesta. U očekivanju predstojećih razgovora sa vlastima Srbije, mi ćemo nastaviti sa korišćenjem i razvijanjem mreže predstavništava Crne Gore koja su u cjelini okrenuta interesima Crne Gore, kategoričan je ministar Lukovac.

    Prema novoj platformi o budućim odnosima između Srbije i Crne Gore, koju je Srbiji ponudila crnogorska vlast, spoljna politika bila bi jedan od zajedničkih stubova državne unije koju bi tvorile Srbija i Crna Gora. Međutim, aktuelni nesporazumi oko ambasadora između Podgorice i Beograda neće poremetiti projektovanje tog stuba.

    "Bez obzira na ranija ili sadašnja imenovanja ambasadora mi ćemo u razgovor sa Srbijom ući bez opterećenja. Razgovaraćemo o tome šta bi mogli biti naći zajednički interesi, pa i u oblasti međunarodnih odnosa", kaže šef crnogorske diplomatije. Zvanični Beograd nije, naravno, oduševljen i bukvalno nezavisnom crnogorskom spoljnom politikom, ali drugog izbora za sada nema. Zbog toga nije zvanično ni reagovao na vijest da je jedna crnogorska delegacija, u ime Crne Gore, u Palermu, potpisala Deklaraciju zemalja Jugoistične Evrope o borbi protiv trgovine ljudima. A potpisivanje te deklaracije potvrđuje da se Crna Gora ponaša kao samostalan subjekat i član Pakta stabilnosti. Vidjeće se - do kada.

    Veseljko KOPRIVICA (AIM)