AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 06 DEC 2000 14:07:33 GMT

    "Divlji kopaci" zakopanog blaga

    Strucnjaci procjenjuju da je iskopavanje arheoloskog blaga "na divlje" u zemlji poprimilo dramaticne, kazu cak i katastrofalne razmjere. Ne radi se o naivnim znatizeljnicima nego o pravoj pravcatoj "arheoloskoj mafiji"

    AIM, Skoplje, 06. decembra 2000.

    "Kulturna katastrofa usljed gubitka miliona arheoloskih artefakata se desava pred nasim ocima i ne smijemo ni zamisliti, sta ce se dogoditi s makedonskim lokalitetimas za narednih pet-deset godina" obratio se dramaticno Viktor Lilcic, predsjednik Centra za arheoloska istrazivanja pismo ministru kulture Ganki Samoilovskoj-Cvetanovoj. Javnost nije saznala da li su arheolog Lilcic i njegove kolege dobili odgovor na svoj apel. Umjesto toga, nekako istovremeno, pojavio se jedan drugi i bitno drukciji signal sa "zvanicnog mjesta". Ministar finansija Nikola Gruevski izasao je prije nekoliko mjeseci s diskutabilnom idejom: da grupe gradjana odnosno takozvani "divlji kopaci" plemenitih metala, predmeta arheoloske, istorijske, umjetnicke ili numizmaticke vrijednosti s njim licno kao predstavnikom drzave potpisuju ugovore koji bi im omogucavali da se bave svojom nedozvoljenom aktivnoscu s tim da drzavi pripadne 70% a samim kopacima 30% vrijednosti iskopanog blaga. Mediji su to zlurado prokomentarisali opaskom da drzava zapravo predlaze "divljim kopacima" podjelu plijena. Koliko se u javnosti zna, vlada je prijedlog drzavnog blagajnika zaista i razmatrala te donijela zakljucak da se formira radna grupa sastavljena od predstavnika vise ministarstava koja bi pripremila propise kojim bi se regulisala ova problematika. Mediji su tvrdili da je ministar Gruevski na ideju dosao animiran upravo od takozvanih "divljih kopaca" koji su, posto nisu naisli na razumijevanje kod ustanova zaduzenih za zastitu istorijskih spomenika, odlucili da se obrate direktno Ministarstvu finansija.

    Ljudi strucni za arheoloska iskopavanja, sami arheolozi dakle, upozoravaju da nekakve grupe gradjana mogu biti samo sponzori arheoloskih iskopavanja, nikako i njihovi ucesnici. Ne bez ironije, arheolozi kazu da, ako vlada legalizuje "divlje kopanje, tada se i oni mogu ukljuciti pri cemu ce biti u velikoj prednosti jer - mnogo bolje poznaju teren od bilo kojeg "divljeg kopaca". Arheolozi opominju da bi se legalizovanjem "divljeg kopanja" veliko arheolosko blago nepovratno naslo izvan makedonskih granica. Stoga, nekakve ekspresne odredbe koje predlaze Gruevski nisu potrebne; ono sto nedostaje jeste nesto drugo: u zemlji nije zakonski rijesena tematika kolekcionarstva, antikvarijata, upotreba detektora za otkrivanje metala... Zato, nije nikakvo cudo da je "spomenicki kriminal" u procvatu; vise se ne moze govoriti niti o amaterizmu, "divljem kopanju" ili necem slicnom vec o postojanju prave pravcate "arheoloske mafije" – vape arheolozi.

    Prema Arheoloskoj karti koju je izdala Makedonska akademija nauka, u zemlji postoji 4.800 arheoloskih lokaliteta. Medjutim, Republicki zavod za zastitu spomenika operise nezvanicnim podatkom da postoi cak 11.500 lokaliteta. Viktor Lilcic, predsjednik Centra za arheoloska istrazivanja tvrdi da se svakog mjeseca pojavljuju novi lokaliteti koji nisu registrovani u literaturi. "Makedonija ima enormno arheolosko i kulturno bogatstvo" kaze Lilcic. "Samovoljno posezanje "divljih kopaca" ili ljubopitnih laika treba biti strogo kontrolisano. Ljudi su po prirodi radoznali ali u jednoj civilizovanoj zemlji u kakvoj, pretpostavljam, zivimo, treba uvesti red!" kategorican je Lilcic. Dodaje da je neophodno donijeti odgovarajucu pravnu regulativu kojom ce se urediti "divlje kopanje" no i privatno kolekcionarstvo koje, iako ima blagorodnne ciljeve, katkad je tijesno povezano s "divljim iskopavanjem".

    Pitanje arheoloskog nasljedja regulisano je Zakonom o zastiti spomenika kulture iz 1973. kojim je propisano da dozvole za arheoloska iskopavanja izdaje jedino Republicki zavod za zastitu spomenika kulture. Dozvolu mogu dobiti iskljucivo naucne i strucne ustanove i pojedini naucnici koji ispunjavaju zakonske uslove. Saglasno Zakonu, arheoloska iskopavanja koja se vrse bez dozvole se tretiraju kao krivicna djela koja podlijezu sankcijama predvidjenim Krivicnim zakonom. Kontrola arheoloskih iskopavanja i sprjecavanje ilegalnog kopanja je, stavise, obaveza zemlje koja proistice iz ratifikovanih medjunarodnih konvencija i preporuka UNESCO-a i Savjeta Evrope.

    Prvi talas ilegalnog traganja po arheoloskim lokalitetima evidentiran je 1977-1980. Nakon izvjesnog zatisja, "divlji kopaci" su se razmahali od 1992. do sada i pojava dobija zastrasujuce razmjere. Prvi "kopaci" poticu iz Bugarske odakle su dolazili u organizovanim grupama. Njihovim tragom krenuli su i Grci da bi se u "posao" polako ukljucili i makedonski gradjani. U stampi se s vremena na vrijeme mogu procitati i tekstovi iz kojih se moze steci utisak da se i pripadnici KFOR-a stacionirani u Makedoniji mogu vidjeti s opremom potrebnom za arheoloska iskopavanja kako se vrzmaju oko arheoloskih lokaliteta. Tokom jedne takve arheoloske ekspedicije krajem aprila 80-ak njemackih vojnika naoruzani lopatama, topografskim kartama i foto-aparatima (imali su cak vazdusnu pratnju dva helikoptera) nasli su se na jednom lokalitetu u blizini Dojrana na makedonsko-grckoj granici. Ovakav arheoloski podvig privukao je paznju lokalnih organa bezbjednosti koji su vratili radoznale KFOR-ovce u dojranski hotel. Portparol NATO-a u Skoplju objasnjavao je kasnije novinarima da se radilo o "istorijskoj ekskurziji"!?

    Od "divljih kopaca" najvise je napadnut jugoistocni dio Makedonije oko Strumice, Djevdjelije, Valandova i drugih mjesta te zapadni dio zemlje, posebno oko Struge. Arheolozi vjeruju da je u zemlji trenutno na meti oko 450 lokaliteta na kojim "operisu" organizovane grupe "divljih kopaca" koji rade ili za sebe ili za poznate narucioce koji ostaju u sjeni. Arheolozi ukazuju da je najveci udar nanesen lokalitetu Isar u blizini strumickog sela Marvinci koje obiluje nalazima iz antickog perioda. Pretpostavlja se da je unisteno oko 800 antickih grobova.

    U svom obimnom dosijeu nedjeljnik "Zum” nedavno je konstatovao: "Arheoloska mafija u Makedoniji s pipcima rasprostrtim po Evropi parazitira na racun "rupa u makedonskom zakonu" i produbljuje ambis u kome, bukvalno iz dana u dan, tone istorijsko bogatstvo Makedonije". Reporter skopskog nedjeljnika napominje da ni jedan od njegovih sagovornika nije zelio da bude citiran imenom i prezimenom zakljucujuci da je to znak da je u igri velik "prljav novac" sto ga vrte ljudi na visokim drustvernim pozicijama. "Zum" navodi na tragover koji vode prema naucnim institucijama izvan zemlje, prema solunskom Arheoloskom fakultetu na primjer.

    Policija je od 1996-1998. provela jednu uspjesnu akciju u kojoj je otkriveno oko 3.000 predmeta od arheoloskog znacaja. No, u novije vrijeme mediji sugerisu da je akcija izgubila na intenzitetu usljed opstrukcije stanovitih visokih drzavnih struktura. Arheolozi danas poput anegdote prepricavaju epizodu u kojoj su policajci na jednom lokalitetu zatekli, zvuci nevjerovatno - svoje kolege!!! Pomenuti nedjeljnik "Zum" nudi svojim citaocima i podatak da je u posljednjih deset godina otkriveno pedesetak nacelnika policijskih stanica umijesanih u "biznis" s arheoloskim nasljedjem. Cak su se i neki arheolozi ukljucili u ilegalno kopanje kao strucni konsultanti "divljim kopacima".

    Na zalost, arheolozi ostaju samo kao pasivni posmatraci. "Divlji kopaci" su za sada bolje opremljeni: nabavljaju skupocjene detektore za metal, elektronske kamere, terenska vozila... Bez sumnje, i postojeci Zakon pruza solidne mogucnosti za djelovanje vlasti na suzbijanju ove vrste kriminala. Ocigledno, nekom se ne zuri... Za koju godinu bi moglo biti prekasno!

    AIM Skopje

    ZELJKO BAJIC