AIM
  • all articles of same month
  • articles of same month and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: All those wishing to use or publish the following text are welcome to do so, provided that they indicate the source and inform the AIM office in Paris which is interested to receive comments and reactions on the information it provides. AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 01 DEC 2000 00:03:29 GMT

    Nejedinstvo vlasti odrazilo se i na rad Skupštine Crne Gore

    Zakon razdora

    Ozbiljna razmimoilaženja unutar vladajuće koalcije pokazala su se i na rad Skupštine Crne Gore: zakon kojim se privremeno zabranjuje otuđivanje bivše društvene imovine, podijelio je koaliciju

    AIM Podgorica 30.11.2000. godine

    Debata i glasanje u Skupštini Crne Gore o tekstu jednog zakona učinila je postojeće nesporazume unutar crnogorske vladajuće koalicije očiglednim. Ovoga puta nije u pitanju ono oko čega se koalicioni partneri u posljednje vrijeme glože: državno - pravni status Crne Gore, vec nešto, uslovno rečeno, banalnije: prijedlog zakona kojim se privremeno (do donošenja zakona o denacionalizaciji) zabranjuje prodaja onog dijela društvene imovine koja je takvom postala nacionalizacijom.

    Poslanici iz redova DPS-a glasali su protiv zakona koji je predložio poslanički klub SDP-a. Za su bili predlagači i poslanički klub NS. Njima se, interesantno, pridružila i SNP, te dva poslanika iz albanskih stranaka. (Liberalni savez već duže bojkotuje rad parlamenta).

    Bilo je to dovoljno da zakon, nakon žučne rasprave, bude usvojen. Sporenja u javnosti su, međutim, nastavljena, a time i pojačan utisak o produbljivanju unutarkoalicionih nesporazuma. Potvrdu da se radi o unutarkoalicionom sukobu dao je i jedan visoki funkcioner DPS-a, želeći da ostane anoniman i ne govori javno dok traju razmirice.

    Neposredno nakon glasanja u parlamentu, dva neimenovana predstavnika Vlade posumnjali su da je zakon uopšte usvojen, pošto ga nije podržala kvalifikovana većina. Po njihovom mišljenju, koje prenose podgoričke "Vijesti", to je bilo neophodno jer se radi o sistemskom zakonu. Očekuju da predsjednik Republike neće potpisati ukaz o proglašenju spornog zakona, a napomenuli su i da će se Vlada obratiti Ustavnom sudu.

    Zvanično, spor je amortizovan. "U Vladi nije bilo nikakvih razgovora o obraćanju Ustavnom sudu", izjavio je potpredsjednik Vlade Asim Telaćević, i dodao da su to mišljenja pojedinaca, a ne, bar za sad, zvanični stav Vlade.

    Predsjednik SDP-a Žarko Rakčević poentirao je tvrdnjama da DPS pokušava da zadrži monopol raspolaganja bivšom društvenom imovinom, koja treba da bude vraćena pravim vlasnicima. "Njihov osnovni motiv je rasprodavanje oduzete zemlje i objekata, kako bi ostvarili profit i time popunjavali budžet", utvrdio je dijagnozu Rakčević.

    Naknadne reakcije dodatno pojačavaju valjanost dijagnoze. U DPS-u se nadaju da će zakon biti mrtvorodence. "Nadamo se da će predsjednik Republike vratiti zakon na doradu, a političke partije razmisliti o mogućim posljedicama", rekao je gradonačelnik Podgorice dr Miomir Mugoša. Nazivajući zakon necjelishodnim i neodrživim, on je optužio njegove tvorce da su nedovoljno svjesni posljedica koje ce primjena zakona izazvati.

    Argumente protiv zakona koji su predložili socijaldemokrati uglavnom je u parlamentu iznosio Asim Telaćević. Dramatično je upozoravao da ce zakon, ako stupi na snagu, proizvesti opšti privredni poremećaj, blokirati kreditiranje, pošto preduzeća neće moći koristiti pravo fiducije, zaustaviti razvojne projekte i privatizaciju. "Sva lokalna infrastruktura bice zaustavljena. Izgubićemo dragocjeno vrijeme i pitanje je da li će Vlada imati kredibilitet da dalje pregovara sa inostranim partnerima u vezi sa projektima Jaz, Buljarice i tunel Sozina", ubjeđivao je Telaćević tokom debate u parlamentu.

    Socijaldemokrati, međutim, insistiraju na tome da treba biti više realan a manje euforičan, posebno kada je riječ o pojedinim projektima. "Svjedoci smo da je u protekloj deceniji bilo mnogo priče o tim 'epohalnim projektima', a da od svega toga nije ništa urađeno. Nekoliko dana nakon usvajanja ovog Zakona, Zemlja ja nastavila da se kreće i te apokaliptičke najave pojedinih predstavnika Vlade nemaju utemeljenje", kaže Rakčević.

    Prije tačno godinu dana crnogorski parlament je usvojio preporuku da se sporna imovina ne prodaje dok se ne usvoji zakon kojim će se regulisati njeno vraćanje. Ali, taj pokušaj nije uspio. Prodaja nacionalizovane imovine je, u stvari, time ubrzana. "Svjesni smo izbjegavanja te skupštinske preporuke, i upravo zbog toga smo predložili ovakav zakon kojim bi se konačno stalo na put monopolističkom ponašanju dijela vlasti", komentariše lider SDP-a.

    Predsjednik podgoričkog "Udruženja za vracanje i zaštitu privatne svojine" Veselin Uskoković tvrdi da je usvajanje zakona posljednji pokušaj da se spriječi rasprodaja sporne imovine. "Neiskren odnos DPS-a prema procesu restitucije ogolili su do srži i nastupi potpredsjednika Vlade Asima Telaćevića i šefa poslaničkog kluba DPS-a Dragana Đurovića. I posljedni istupi Miomira Mugoše rječito govore o njihovoj namjeri da zadrže plijen naslijeden od prethodne vlasti", kaže Uskoković.

    Aktuelizovan je i spor o tzv. pravičnoj naknadi, koje u vrijeme oduzimanje privatne imovine nije bilo. Radilo se, uglavnom, o sumama nižim od stvarne tržišne vrijednosti posjeda. Tako je visina naknade za kvadratni metar građevinskog zemljišta računata prema prosječnoj cijeni kvadrata stambenog prostora u društvenoj izgradnji, i to od 1,5 do 3 odsto vrijednosti kvadrata stana. Prostom računicom se dolazi do cifre od dvadesetak njemačkih maraka za kvadrat zemljišta koji sada država prodaje po 150 DEM, ne rašcistivši prethodno račune sa stvarnim vlasnicima.

    "Još 1995. godine Ustavni sud je proglasio neustavnim odredbe koje su propisivale ovakvu cijenu naknade, ali na to se niko ne obazire", kaže Rakčević. On tvrdi da se upravo ovakvim ignorantskim odnosom i nepoštovanjem odluka Ustavnog suda urušava cjelokupni pravni sistem, što je sada samo jedan korak do haosa.

    Hoće li se ispoštovati privremena zabrana prodaje sporne imovine ili će sudbina ovog Zakona biti istovjetna sa prošlogodišnjom skupštinskom preporukom? Hoće li se u zadatom roku pripremiti zakon o denacionalizaciji? I kada će, konačno, taj zakon biti donešen? Pitanja je mnogo, a na odgovore valja sačekati. Osim toga, biće zanimljivo vidjeti kako ce (i hoće li) ovaj kamen spoticanja koalicioni partneri preskočiti? I, ako se to desi, na čiju štetu, odnosno u ciju korist?

    Izgleda, ipak, da je sporni zakon o privremenoj zabrani prometa dijela bivše društvene imovine samo uvertira u raspravu o zakonu koji će tretirati pitanje denacionalizacije, o kojem se u Crnoj Gori prica (i samo to) već čitavu deceniju. Sada je dogovoreno da se krene sa mrtve tačke - osnuje radna grupa od predstavnika svih parlamentarnih stranaka, koja, zajedno sa Vladom, i uz ekspertsku pomoć, treba da sroči valjan prijedlog zakona u roku od sto dana. Vrijeme će pokazati da li je neko htio da dobije na vremenu.

    Marijana KADIC (AIM)